O NOVOJ VRSTI TROPSKE ALGE - PRONAĐENA NA PAKLENIM OTOCIMA JOŠ PRIJE TRI GODINE

SPLIT, 14. lipnja (Hina) - Vijest o pojavi nove vrste alge iz roda zloglasne Caulerpe - Caulerpe racemose u Jadranskom moru, o kojoj ovih dana javljaju neki hrvatski mediji, za stručnjake Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita nije novost, jer s njom su se suočili još u jesen 2000. na Paklenim otocima i otada poduzimaju mjere za njezino uklanjanje.#L# Po riječima ravnateljice Instituta dr. Ivone Marasović, tropska zelena alga Caulerpa racemosa prvi je put u Sredozemnom moru zabilježena tridesetih godina 20. stoljeća. Međutim, do 1991. bila je rijetka i rasprostranjena jedino na području istočnog i južnog dijela Sredozemnog mora. Od 1991. do 2000. pronađena je na gotovo cijelom Sredozemlju, stvarajući iznimno gusta naselja na svim tipovima morskog dna. U Jadranskom moru pronađena je u jesen 2000. na otočiću Marinkovcu na Paklenim otocima. Algu je pronašao mjesni ronilac, misleći da je riječ o drugoj vrsti istog roda, algi Caulerpi taxifoliji koja naseljava područje Starogradskog zaljeva i od prije je poznata kao agresivna vrsta čije širenje dovodi do značajnih promjena biološke, ekološke i pejsažne raznolikosti. O nalazu alge dojavio je Institutu za oceanografiju i ribarstvo, koji je provjerio dojavu i tako utvrdio pojavu vrste Caulerpa racemosa. Potkraj 2000. Institut je u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša proveo detaljan pregled nalazišta na otočiću Marinkovcu i uklanjanje pronađenih naselja alge. Pronađeno je 13 manjih naselja, promjera do dva metra, na dubinama između pet i 15 metara, te jedno veće, glavno naselje, promjera oko pet metara na šest metara dubine. Uklanjanje naselja, doznaje se od dr. Marasović, obavljeno je zasipanjem vapnom te prekrivanjem crnim plastičnim folijama. Metoda prekrivanja folijama već se nekoliko godina primjenjuje i pri uklanjanju vrste Caulerpe taxifolije u Starogradskom zaljevu. Da bi alga potpuno uginula, treba biti prekrivena tri mjeseca. Zbog izloženosti lokacije na otočiću Marinkovcu južnim i istočnim vjetrovima, a time i opasnosti da morski valovi unište postavljene folije, naselje je prije prekrivanja zatrpano vapnom, čime se ubrzava proces uništavanja alge. Ta metoda je samo eksperimentalno bila isprobana u Starogradskom zaljevu, pri čemu je utvrđeno da vapno dovodi do bržeg ugibanja alge. Nalazište je na južnoj strani otočića i izloženo je izravnom utjecaju južnih i istočnih vjetrova i morskih valova. Oni uzrokuju fragmentaciju alge i raznošenje nastalih djelića koji se mogu obnoviti u novom obliku. Nakon uklanjanja naselja, na području nalazišta preostalo je puno djelića alge koji se teško uočavaju pa ih nije moguće lako skupiti. Pregledom šireg područja oko nalazišta nije utvrđeno postojanje drugih naselja, što, po riječima ravnateljice Instituta, nažalost ne znači da ona i ne postoje. Nažalost, zaključila je, prvotna predviđanja da će alga potpuno nestati nakon uklanjanja te niske temperature mora tijekom zimskog razdoblja koja će uništiti preostale djeliće, nisu se pokazala točnim. Alga se iz preostalih djelića i neotkrivenih naselja nastavila širiti, ali zasad bez značajnijeg utjecaja na autohtone zajednice. Stoga je Institut primoran ponoviti već poduzete mjere, ali i, u suradnji sa stručnjacima iz drugih zemalja, primijeniti neke nove jer bi se u suprotnom alga u kratkom vremenskom razdoblju proširila podmorjem Paklenih otoka, a zatim i na druge otoke stvarajući gusta naselja i drastično mijenjajući biološku, ekološku i pejsažnu raznolikost sa značajnim posljedicama za ribarstvo i osobito ronilački turizam. (Hina) dstr vkn