ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - Privremeni glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije (HRT) Mirko Galić zatražio je danas od Sabora da što prije imenuje Vijeće HRT-a, kako bi ta kuća dobila upravu s trajnim mandatom, ocijenivši da je to za
HRT neophodno jer će se uskoro suočiti s najjačom konkurencijom u svojoj povijesti.
ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - Privremeni glavni ravnatelj Hrvatske
radiotelevizije (HRT) Mirko Galić zatražio je danas od Sabora da
što prije imenuje Vijeće HRT-a, kako bi ta kuća dobila upravu s
trajnim mandatom, ocijenivši da je to za HRT neophodno jer će se
uskoro suočiti s najjačom konkurencijom u svojoj povijesti.#L#
Sabor je danas objedinio raspravu o reviziji poslovanja HRT-a (za
2000./2001.), o Izvješću o radu Upravnog Vijeća HRT-a
(2001./2003.), te o Izvješću o gledanosti i slušanosti HRT-a prema
podacima nezavisnih institucija.
Galić je istaknuo da poslovanje HRT-a u 2002. obilježava
stabilnost.
Dodao je da se HRT financira 60 posto od pretplate i 40 posto od
marketinga, naglasivši da obveze HRT-a danas iznose 50 milijuna
kuna, što je ocijenio neznatnim u odnosu na 1,2 milijardu kuna
prihoda.
Galić je naglasio da je prošle godine započet tehnološki razvoj
kuće (digitalizacija informativnog programa radijskog i
televizijskog, a slijedi digitalizacija tona i slike), u što će
biti uloženo 500 milijuna kuna.
HRT je iz vlastitih sredstava u te svrhe prošle godine uložila sto
milijuna kuna, ove će godine uložiti još dvjesto milijuna, s tim,
rekao je Galić, da HRT zbog toga nije zadužena "ni za kunu".
Ulaganje u tehnološku opremljenost nužno je zbog konkurencije koja
se HRT-u bliži privatizacijom trećeg programa HRT-a, kako se HRT-u
ne bi dogodilo ono što se dogodilo drugim javnim televizijama koje
je konkurencija pregazila i bacila na marginu, ocijenio je Galić.
Dodao je da je HRT, iako više nema monopol, zadržala dominaciju na
hrvatskom elektroničkom medijskom tržištu.
Za nepravilnosti u poslovanju HRT-a, iz nalaza državne revizije,
Galić je rekao da pogreške dijelom proizlaze iz poslovanja bivše
uprave, a da su dijelom rezultat nedostatka kadrova i nedovoljne
informatičke opremljenosti, te da stoga pogreške u poslovanju "ne
moraju biti stvar namjere".
Glavna državna revizorica Šima Krasić naglasila je da je revizija
poslovanja HRT-a pokazala tendenciju rasta prihoda te kuće. Dodala
je da dobit HRT-a u 2000. iznosi više od sedam milijuna kuna, a u
2001. više od 29 milijuna kuna.
Osvrnuvši se na broj zaposlenih i honorarnih suradnika na HRT-u,
Krasić je istaknula da je danas na HRT-u nešto manji broj stalno
zaposlenih i honorarnih suradnika.
Revizija je većinu nepravilnosti u poslovanju HRT-a pronašla za
razdoblje 2001., rekla je Krasić. Među nepravilnostima poslovanja
utvrđeno je da je HRT nabavljala robu od dobavljača s kojima nije
bilo sklopljenih ugovora.
(Hina) daju/tr sšh