DNEVNI PREGLED, ČETVRTAK, 12. 06. 2003.

ZAGREB, 12. lipnja (Hina) - Regija/Europa ============= Oslobođenje/Sarajevo - Međunarodna zajednica suzdržana prema auto-cesti koja je ujedinila BiH Oko izgradnje europskog koridora Vc preko BiH složilo se ne samo Sarajevo, već su zainteresirane i "vječno opstruirajuće političke snage RS-a". "Takav politički konsenzus BiH-a sigurno se ne pamti od potpisivanja Daytonskog sporazuma", piše sarajevsko Oslobođenje u srijedu. Međutim, međunarodna zajednica glede izgradnje autoceste preko BiH šuti ili izražava sumnje u mogućnost realizacije tog graditeljskog zahvata vrijednog 5 milijardi dolara tvrdeći da je BiH presiromašna te da će ga na kraju morati završavati Europa, a pritom se zaboravlja što bi to značio za posrnulo gospodarstvo BiH, primjećuje list. Sprječavati BiH da se zbog nečijeg manjka hrabrosti uključi u europsku mrežu putova ravno je diverziji, kao što je to i ravnodušnost domaćih političkih snaga kada je riječ o izgradnji autocesta, piše list i dodaje da bi susjedna Hrvatska mogla poslužiti kao uzor. "Iako siromašna, Hrvatska je našla načine financiranja koji nisu pretjerano ugrozili proračun, a koji su ovoj zemlji omogućili ubrzano uključivanje u europsku automrežu. Dionica puta između Zagreba i Rijeke se završava i to će biti vjerojatno Račanov veliki adut na predstojećim izborima", piše list. L'Express/Pariz - Dva europska uspjeha Europa je ovih dana ostvarila dva uspjeha: poljsko 'da' Europskoj uniji koje potvrđuje privlačnu snagu europskog projekta i postizanje nagodbe oko europskog ustava u Konventu za budućnost Europe, u "L'Expressu" piše Bernard Guetta. "To je novi početak za Uniju. Za dvadeset do trideset godina, a možda i manje, proširena će Unija biti nova sila koju će istodobno predvoditi njezine države okupljene u Vijeću i transnacionalne političke većine proizišle iz općeg prava glasa. Europa sada ima mogućnost da bude politička sila, ali uz sljedeći uvjet: velike političke snage Unije, desnica, ljevica, zeleni i liberali moraju se organizirati u europske stranke, predložiti zajedničke liste i programe i upravljati europskim političkim životom. To je sljedeći korak u izgradnji Europe, korak koji nije ništa manje težak", ističe list. Liberation/Pariz - Sve veća nesklonost Njemačke javnosti širenju EU-a Što je razlog sve većoj nesklonosti njemačke javnosti prema proširenju Europske unije, u "Liberationu" se pita Roger de Weck, profesor na Europskoj školi u Brugesu i bivši direktor tjednika "Die Zeit". Tri su razloga, ocjenjuje De Weck, njemačka povijest, zamor od plaćanja za Europu i susjedstvo s Istočnim Europljanima koji "ulijevaju strah kada su konkurentni, a zabrinjavaju kada to nisu". Kada je riječ o proširenju EU-a, njemačka javnost ne dijeli optimizam političkih čelnika koji razmišljaju dugoročno, ističe autor i podsjeća da su stanovnici Berlina izloženi strašnoj konkurenciji desetaka tisuća Poljaka koji tu rade na crno. L'Express/Pariz - Dehaene želi uvesti europski porez Za napetosti u radu Konventa za budućnost Europe odgovorne su države koje ne žele izgubiti ono što su dobile zadnjim europskim ugovorom iz Nice, kazao je za tjednik "L'Express' bivši belgijski premijer i dopredsjednik Konventa Jean-Luc Dehaene. "Ustavni sporazum koji predlažemo osigurava nove temelje, ali ne rješava sve probleme. Primjerice, glomaznom će Povjerenstvu tijekom četiri godine trebati jak predsjednik. No, najveći će problem nastati 2006., kada jednoglasno bude trebalo odlučiti o sljedećem financijskom okviru Unije. Povrh toga, sadašnji sustav nacionalnog izdvajanja u europski proračun dosegnuo je svoje granice i trebat će uvesti europski porez koji će se namaknuti smanjenjem nacionalnih poreza, želimo li da Europa i dalje djeluje na osnovu solidarnosti", upozorio je Dehaene. Le Figaro/Pariz - Ustav EU-a neće stvoriti federalnu superdržavu Prijedlog europskog ustava koji predlaže Valery Giscard d'Estaing odgovara nam 90 posto, jer je to jasan tekst koji će zamijeniti četiri odveć zamršena ugovora, rekao je u razgovoru za "Le Figaro" bivši britanski ministar za europska pitanja Peter Hain koji zastupa britansku vladu u Konventu za budućnost Europe. "Gledano u cjelini, izbjegli smo federalnu 'superdržavu' i stvaramo zajednicu država koje ruku pod ruku idu naprijed na vrlo važnim područjima kao što su zajedničko tržište, policija, borba protiv terorizma i ilegalnog useljavanja", ističe bivši ministar. "Kada se dirne u tradicionalne vitalne interese Velike Britanije, to je za nas ozbiljan problem. Odlučno odbijamo da nam se porezna, vanjska i sigurnosna politika, obrana i reforma kaznenog zakona nameću glasovanjem kvalificiranom većinom. U svim tim 'vitalnim' područjima želimo zadržati pravo veta", upozorava Hain. The Times/London - Rim se suočava s prošlošću kroz obnovu veleposlanstva u Berlinu "Vrijeme je da se suočimo s prošlošću", izjavio je talijanski veleposlanik u Njemačkoj Silvio Fagiolo, komentirajući za londonski The Times obnovu zgrade talijanskog veleposlanstva u Berlinu, sagrađene za vrijeme nacizma. Napomenuvši da je zgrada proteklih 60 godina bila prepuštena propadanju, londonski list ističe da su tijekom obnove namjerno zadržani svi simboli iz razdoblja rata i šteta prouzročena bombama "zato što nismo željeli hiniti da je vrijeme na neki način stalo, da su satovi stali te da se određene tragedije nisu ni dogodile", citira The Times objašnjenje talijanskog veleposlanika. Frank Peter Jaeger, jedan od vodećih njemačkih povjesničara, priželjkivao je "manje neutralan i ležeran odnos Italije prema vlastitoj prošlosti", prenoseći i zabrinutost njemačke javnosti zbog uključivanja Alleanza Nazionale, "reformirane političke nasljednice Mussolinijevih crnokošuljaša", u Berlusconijevu vladu, napominje londonski list. No, talijanski su dužnosnici u izjavama za The Times naglasili da je Alleanza Nazionale odavno odbacila fašističko nasljeđe, ustvrdivši da obnova veleposlanstva u Berlinu predstavlja još jedan znak "normalizacije". Tema dana: SAD i Međunarodni kazneni sud ======================================== Le Soir/Bruxelles - Zagreb odolijeva pritiscima SAD-a u vezi MKS-A Unatoč protimbi nekih zemalja, nedvojbeno je da će Vijeće sigurnosti UN-a današnjim glasovanjem na godinu dana produljiti imunitet Amerikancima koji sudjeluju u UN-ovim mirovnim operacijama, u belgijskom "Le Soiru" piše Alain Franco. "Američki izaslanici već mjesecima putuju svijetom i pokušavaju, često putem pritiska, postići potpisivanje bilateralnih ugovora o imunitetu, oslanjajući se pritom na 'zakon o zaštiti američkih vojnika' koji vojnu pomoć (i financijsku) povezuje s imunitetom. Tako je i s Hrvatskom. Od srijede američki diplomati tumače Račanovoj vladi da treba potpisati ugovor ili se pozdraviti s vojnom pomoći od devetnaest milijuna dolara. Zagreb zasad odolijeva. Hrvatska, kandidat za EU, podsjeća da je vezana 'temeljnim načelima', nekom vrstom crvene crte koju su postavila Petnaestorica kako bi oslabili američku volju za imunitetom. Ona ističe i sljedeći paradoks: SAD traži od nas da izručujemo svoje državljane Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju, a u isto vrijeme svoje građane ne želi predavati Međunarodnom kaznenome sudu", ističe Franco. Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Američka pouka iz licemjerja SAD želi svoje vojnike i građane izuzeti od kaznenog progona od strane međunarodnog kaznenog suda, te stoga želi i produženje UN- ove rezolucije 1422 koja jamči imunitet američkim vojnicima uključenim misije UN-a, piše Frankfurter Rundschau u četvrtak. SAD, pored toga, svoja posebna prava želi potvrditi i sklapanjem (za sada 37) bilateralnih sporazuma, "što i buduće države članice Europske unije dovodi pod siloviti pritisak Washingtona", a američki pregovarači putuju Balkanom "kako bi tamo osigurali jamstvo za puni imunitet svojih modrih kaciga i građana", piše list. "Do sada je činjenica da su države bivše Jugoslavije sa svojom bolnom novijom poviješću iz rata, genocidom i zločinima protiv čovječanstva ratificirale Rimski statut slovila kao politički uspjeh, ali Washington sada državama poput Hrvatske i Slovenije prijeti obustavom vojne pomoći ako odbiju bilateralni sporazum o imunitetu. Dok Bushova vlada buduću gospodarsku pomoć tim zemljama uvjetuje suradnjom tih zemalja sa Sudom za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju, istodobno tim krhkim demokracijama svojim manipuliranjem međunarodnoga prava daje pouku iz licemjerja", piše list te naglašava da bi "neoprostiv znak slabosti" bio da Bruxelles dopusti da SAD buduće zemlje članice ucjenom prisili na sporazume čiji sadržaj proturječi stajalištima EU-a. The Guardian/London - Hoće li EU nadoknaditi balkanskim zemljama izgubljenu pomoć? Gruba američka kampanja izaziva ogorčenje i cinizam u balkanskim zemljama koje bi trebala potaknuti da s Washingtonom sklope bilateralni sporazum o imunitetu američkih vojnika pred MKS-om, piše The Guardian. Podsjetivši da je Bosna i Hercegovina nevoljko potpisala sporazum, "držeći da nema drugog izbora", dok je Slovenija odbacila američki pritisak, list napominje da se "Hrvatska našla u nedoumici, odbivši ono što je premijer Ivica Račan zavao 'ultimatum' ali se istodobno nadajući kompromisu sa SAD-om". "Prije no što zauzmu konačan stav prema MKS-u, čelnici zemalja u regiji namjeravaju pričekati ponude ili obećanja koje bi im mogli uputiti čelnici EU na ovomjesečnom summitu u Grčkoj. Jedna od ideja koje su se našle u opticaju predviđa mogućnost da EU nadoknadi izgubljenu američku financijsku pomoć kao nadoknadu za balkansko odbijanje američkog stava", piše The Guardian. TAZ/London - Europa mora biti ustrajna u pitanju MKS-a Kada je u pitanju Međunarodni kazneni sud, spor između američke vlade i ostatka svijeta podjednako je žestok kao i prije rata u Iraku, ocjenjuje berlinski Die Tageszeitung. "Bar je stara Europa uistinu jedinstvena kada je o tome riječ. Upravo je prošlog tjedna Europska unija usvojila nove smjernice za potporu Međunarodnom kaznenom sudu - uključujući i mjeru aktivnog suprotstavljanja pokušajima SAD-a da s državama potpisnicama Statuta MKS-a potpiše bilateralne sporazume o imunitetu američkih vojnika u sastavu mirovnih postrojbi UN-a. Posebno je zemljama koje namjeravaju pristupiti EU-u signalizirano da će si jako otežati život u Europi ako ne odole pritisku SAD-a. Koliko je to teško lakoteškašima među navedenim zemljama pokazuje neodlučnost velikih: doduše, Njemačka i Francuska već su najavile da u četvrtak neće glasati za produljenje rezolucije UN br. 1422 ali četiri europska predstavnika u VS-u ipak ne očekuju zajednički europski negativan stav koji bi podrazumijevao i crveno svjetlo dvije sile s pravom na veto", napominje TAZ, sugerirajući Europi da u sadašnjem sporu mora biti ustrajna. AFP/Pariz - SAD i EU sukobljavaju se oko MKS-a uoči početka njegovog rada Sjedinjene Države i Europska unija ušle su u sukob oko Međunarodnog kaznenoga suda u času kada ovaj treba početi s radom, piše AFP. Američki je kabinet u predstavci objavljenoj ovog tjedna optužila EU da lobira kod kandidatskih zemalja kako bi ih uvjerio da ne potpisuju bilateralne sporazume o neizručenju američkih državljana tome sudu koje predlaže SAD, podsjeća agencija. Tako je i Bosna, koja želi ući u EU, potpisala takav sporazum kako ne bi izgubila potporu SAD za pristup NATO-u, podsjeća AFP. Zato je Francuska ovog tjedna upozorila Sarajevo na "negativne posljedice tog čina na odnose između Bosne i Hercegovine i EU-a", istaknuvši da "potpisivanje tog sporazuma umanjuje vjerodostojnost zahtjeva za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju koja je vrlo poželjna." TAZ/Berlin - SAD i EU pojačavaju pritiske u vezi Međunarodnog suda "Nakon današnje odluke Vijeća sigurnosti o produženju rezolucije 1422 mogao bi privremeno biti riješen jedan dio spora s SAD-om, ali sukob se na drugoj razini silovito nastavlja", piše Die Tageszeitung od četvrtka. "1. srpnja istječe rok SAD-a za potpisivanje bilateralnog sporazuma država potpisnica Međunarodnog kaznenog suda sa SAD-om o neizručivanju američkih građana", piše list i napominje da će u suprotnom tim državama biti "ukinuta američka vojna pomoć, osim ako se radi o članovima NATO-a ili nekim izvanredno važnim saveznicima". List navodi da na internet stranici veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj veleposlanik Lawrence Rossin piše da bi Hrvatska, budući da nije ni član NATO-a "niti izrazito važan vanjski saveznik NATO-a", mogla izgubiti do 19 milijuna dolara vojne pomoći ako do 1. srpnja 2003. ne potpiše bilateralni ugovor sa SAD-om . "EU i dalje podupire MKS te sa svoje strane obavlja pritisak na kandidate za pristup da sa SAD-om ne zaključe sporazum", piše list. Reuters/London - Svi žele izbjeći novi sukob sa SAD-om u Vijeću sigurnosti UN-a Usprkos dvojbama Europljana Vijeće sigurnosti UN gotovo će sigurno obnoviti rezoluciju kojom izuzima američke vojnike iz nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda, procjenjuje Reuters. Najveću napetost izazivalo je pitanje hoće li se Njemačka "i možda Francuska" suzdržati glasanja umjesto da glasaju za obnovu rezolucije, ističe britanska agencija, prenoseći očekivanja da nijedna od ukupno 15 članica Vijeća sigurnosti UN-a vjerojatno neće glasati protiv obnove dokumenta budući da žele po svaku cijenu izbjeći ponovno rasplamsavanje sukoba sa SAD-om. Istodobno su na konferenciji za novinstvo, održanoj u srijedu, Amnesty International, Human Rights Watch i ostale skupine za ljudska prava optužile Sjedinjene Države da se koriste "bezobzirnom taktikom" kako bi potkopale rad MKS-a, ističe Reuters. "Bilateralni sporazumi koje su SAD utanačile u pregovorima s pojedinim zemljama daleko su širi od onog što su predvidjeli pregovarači u procesu utvrđivanja Statuta MKS-a i u brojnim su slučajevima obuhvaćali prijetnje suspenzijom pomoći", prenosi Reuters izjave čelnika spomenutih organizacija koji kao primjer navode Hrvatsku i poruku američkog veleposlanika da bi Zagreb mogao izgubiti vojnu pomoć. SZ/Muenchen - U sporu oko MKS-a SAD ponovno ustraje na unilateralizmu Washington ponovno pokušava ucjenom iznuditi posebna prava za svoje vojnike u sastavu mirovnih misija UN-a, ističe Sueddeutsche Zeitung. "Pritom valja napomenuti da spor oko imuniteta ionako djeluje kao puka predstava budući da nije vjerojatno da bi Međunarodni kazneni sud ikada sudio američkim vojnicima u sastavu mirovnih snaga UN-a. Statut MKS-a ionako predviđa pokretanje sudskog procesa samo u slučaju da nacionalni sudovi ne ispune svoje obveze. Dakle, SAD se zapravo u osnovi ponovno pokušava osloboditi mogućih okova u vidu međunarodnih sporazuma. Washington ne dopušta da mu bilo koja institucija diktira što treba učiniti. Zato je SAD s nekim državama već sklopio bilateralne sporazume, pomoću kojih namjerava zaobići nadležnost haaškog suda", tumači muenchenski list. Tema dana: Mirovni proces na Bliskom istoku ============================================ LAT/Los Angeles - Izrael mora Abasu dati priliku Novo izbijanje nasilja između Izraela i Palestinaca, s palestinskim samoubilačkim bombaškim napadima i izraelskim pokušajem atentata na Rantisija, prijeti urušavanjem mirovnog procesa na njegovom samom početku, piše u uvodniku Los Angeles Timesa od četvrtka. Izraelska odmazda radi terorističkih napada potkopala je palestinskog čelnika Abasa "čija je sposobnost da uvjeri Hamas i druge skupine da prekinu terorističku napade već bila upitna", piše list. "Odmazde po načelu milo za drago dopuštaju teroristima sabotirati mirovni proces. Izrael mora biti siguran od terorističkih napada, no ubojstva radi odmazde nisu odgovor. Bolji je put dati Abasu priliku, posebice kako bi mogao obnoviti palestinski sigurnosni aparat koji može zaustaviti bombaške napade i postati jedan od kamena temeljaca moguće palestinske države", stoji u uvodniku. NYT/New York - Sharon je mirovnom procesu učinio najveću štetu Bilo je jasno da će po objavi mirovnog plana uslijediti nasilje onih koji mu se protive, no nije se znalo hoće li oni koji su poduprli "itinerar" imati političke hrabrosti oduprijeti se tom udaru, piše New York Times u četvrtak. Najsmrtonosniji napad izveli su palestinski teroristi u središtu Jeruzalema no najveću je političku štetu učinio izraelski premijer Sharon čiji vojni odgovori potkopavaju vlast Mahmuda Abasa, piše list. Preuzimanje odgovornosti novog palestinskog čelništva za sigurnost na području Gaze "prvi je konkretan ispit 'itinerara' mirovnog procesa", a "slanje izraelskih postrojba, kao da se ništa nije promijenilo, bespotrebno narušava vjerodostojnost Abasa i cijelog Bushovog mirovnog plana", ocjenjuje list. "Ako Sharonu do sada nije postalo očito da vojne odmazde same ne mogu Izraelu pružiti sigurnost od samoubilačkih napada, Bijela kuća mora učiniti sve kako bi mu pomogla da to shvati", piše New York Times. Der Standard/Beč - Izrael i Palestinci još nisu napustili bojno polje Sharonova poruka da "ciljani" pokušaj Rantisijeva ubojstva ne označava promjenu izraelske politike jasno definira bit problema, ocjenjuje austrijski Der Standard. "Naime, usprkos zajedničkom, izraelsko-palestinskom prihvaćanju mirovnog 'itinerara' uz izravno posredovanje američkog predsjednika Sharonova se politika nije promijenila. Isto vrijedi i za palestinske ekstremiste. Načelo 'itinerara' već je odbačeno. Naime, 'mirovni itinerar' podrazumijeva upravo prebacivanje procesa rješavanja sukoba s bojnog polja u sferu politike. 'Politika' bi pak podrazumijevala da izraelska vlada pruži novom palestinskom premijeru Mahmudu Abasu priliku da sam riješi problem Hamasa. Umjesto toga, Sharon je već izrazio nepovjerenje svom kopilotu na putu prema miru", upozorava bečki list. Le Figaro/Pariz - Ne nazire se kraj izraelsko-palestinske spirale osvete George W. Bush je vjerovao da će mu vojna pobjeda u Bagdadu omogućiti politički uspjeh u Jeruzalemu, ali se prevario: još se nije prolilo dovoljno krvi da bi svaka strana odlučila prihvatiti onu drugu, piše u uvodniku "Le Figaroa" Charles Lambroschini. Ne nazire se kraj spirali osvete koja je pokrenuta prije stotinu godina s dolaskom pionira cionizma a nastavlja se ovih dana izraelskim raketnim napadima i palestinskim samoubilačkim atentatima, ocjenjuje uvodničar. Nakon početnog optimizma i nade da će novi mirovni plan donijeti mir, sve se srušilo, ocjenjuje list: "Ariela Sharona optužuju da se igra vatrom, umjereni Abu Mazen je destabiliziran, Hamas i Jaser Arafat, vatrogasci koji vole podmetati vatru, jači su, a George W. Bush mora zaključiti da je u ovoj tužnoj partiji lažljivog pokera kakav je oduvijek bio izraelsko-palestinski sukob, izgubio svog džokera. Bez 'voznog plana' moćna Amerika tek je svezani Gulliver", zaključuje Lambroschini. DPA/Berlin - Bush probuđen iz mirovnih snova "Američki se predsjednik Bush naglo probudio iz svojih bliskoistočnih mirovnih snova, jer od povijesnog rukovanja sa Sharonom i Abbasom u Akabi do novog nasilja nije prošlo ni tjedan dana", piše agencija DPA u srijedu. Washington je nakon neuspjelog napada na vođu Hamasa Rantisija bio prisiljen "progutati novi neuspjeh", piše agencija. Bush je izrazio odlučnost u vezi s "pridržavanjem mirovnoga plana za utemeljenje palestinske države do 2005. ali je u njegovom okružju vladalo razočaranje zbog izraelskog držanja u kojem neki vide otvoreno protivljenje pozivu da se Abbasu ostavi vremena za izgradnju novih sigurnosnih snaga", izvješćuje DPA, ocjenjujući da je "loše odabran trenutak za primjenu sile Bijelu kuću šokirao i stoga što je Bush poslije iračkoga rata čvrsto vjerovao u mogućnost mira". (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 45 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). WP/Washington - Bush je otuđio svijet od SAD-a SAD je ratom u Iraku dokazao svoju vojnu moć ali se i gotovo unilateralno odrekao svog ugleda u svijetu, "barem dok je George W. Bush predsjednik", komentira za Washington Post rezultate istraživanja o stavu prema SAD-u u svijetu Harold Meyerson, urednik časopisa "American Prospect". Istraživački centar Pew je proveo istraživanje javnog mišljenja na 54000 ispitanika u ljeto 2002. i u travnju i svibnju ove godine, a ono je pokazalo da se velika većina ljuti na SAD i Busha, stoji u članku. S obzirom na rat u Iraku nije iznenađenje što je broj ljudi naklonjenih SAD-u pao u odnosu na istraživanje provedeno 2002., no pokazalo se i da pada potpora zapadnom savezu, primjećuje Meyerson. Za od SAD-a neovisniji pristup zapadne Europe pitanjima sigurnosti i diplomacije izjasnilo se 76 posto Francuza, 62 posto Španjolaca, 61 posto Talijana i 57 posto Nijemaca, te "ako je cilj Bushove administracije bio spriječiti EU da postane konkurentska supersila, njezin rat izgleda da je postigao upravo suprotan učinak", ocjenjuje Meyerson no napominje da je većina ispitanika u 17 od 21 države reklo da je problem SAD-a "uglavnom Bush", prije nego li "Amerikanci općenito". To je logična posljedica zaokreta kojeg je administracija napravila u odnosima s drugim državama, a Bushovi postupci pokazuju da je "jasno odlučio da je za SAD bolje da ga se boje nego da mu se dive", ocjenjuje Meyerson. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 80 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). WP/Washington - Dvostruka mjerila SAD-a Svijet najviše ljuti što Amerika često proturječi onome što propovijeda, piše za Washington Post u srijedu Clyde Prestowitz, savjetnik ministra trgovine u Reaganovoj administraciji. Predsjednik Bush je optužio Europsku uniju da sprječavanjem uvoza genetski modificirane hrane priječi i rješavanje problema gladi u Africi, no glavni uzrok gladi leži u subvencijama poljoprivrednicima SAD-a, ocjenjuje Prestowitz. Administracija SAD-a visokim subvencijama potiče američke uzgajivače da proizvode sve više pamuka, a time se obaraju cijene pamuka u svijetu te dodatno osiromašuje poljoprivrednike u zapadnoj Africi, objašnjava Prestowitz. Prestowitz isto tako napominje da afrički uzgajivači pamuka nisu jedine žrtve poljoprivredne politike SAD-a, te navodi i primjere meksičkih proizvođača šećera i kukuruza, brazilskih uzgajivača agruma, ugroženih ograničenjima u američkim uvoznim kvotama i subvencijama američkim proizvođačima. U članku Prestowitz ukazuje i na nedosljednosti SAD-a u poštivanju pravila WTO-a i primjeni sporazuma o sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini (NAFTA), te zaključuje da takva dvostruka mjerila ponajviše uzrokuju stvaranje loše slike o SAD-u u svijetu. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 120 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). AFP/Pariz - Jamaah Islamiyah prijeti jugoistočnoj Aziji Niz uhićenja osoba za koje se sumnja da su članovi Jamaah Islamiyah u više zemalja jugoistočne Azije potvrđuje da je ta područna teroristička mreža i dalje pogubna i da prijeti zapadnim turistima na Tajlandu, navodi AFP mišljenje stručnjaka. Cilj te mreže je uspostava islamističke države talibanskog tipa u jugoistočnoj Aziji koja bi obuhvaćala Maleziju, Indoneziju, južne Filipine i Tajland, piše agencija. "Turisti su jako laka meta i bez planiranja i pripreme, s dvije granate, moguće je ubiti deset osoba i izazvati psihološki šok za turizam", prenosi agencija izjavu Clivea Williamsa, australskog stručnjaka za terorizam. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od oko 50 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbu javite na telefon 4808-692). (Hina) akoz