ZAGREB, 11. lipnja (Hina) - "Tko je bila Irina Aleksander?" - pitanje je koje je ostalo bez odgovora i nakon današnjeg predstavljanja memoara "Svi životi jedne ljubavi" te, kako je nazivaju, "mitske figure međuratnog literarnog
Zagreba".
ZAGREB, 11. lipnja (Hina) - "Tko je bila Irina Aleksander?" -
pitanje je koje je ostalo bez odgovora i nakon današnjeg
predstavljanja memoara "Svi životi jedne ljubavi" te, kako je
nazivaju, "mitske figure međuratnog literarnog Zagreba".#L#
Za Irinu Aleksander nije sigurno niti kada je rođena, tvrdi Boris
Zakošek iz riječkog Državnog arhiva, koji je popisivao njezin arhiv
u Ženevi, gdje je ona 2002. umrla u 102. godini.
Arhiv je već trebao biti otkupljen, no kako je Irina Aleksander u
međuvremenu umrla, najprije se mora riješiti ostavinska rasprava.
Zakošek je izvijestio da ostavinska rasprava još nije niti počela
jer se u St. Peterburgu, koji je ona navodila kao grad svog rođenja,
ne mogu pronaći podatci o tome.
O Irini Aleksander govori se da je bila sovjetska špijunka, što zbog
velikog broja uništenih dokumenata još nema dokaza, te da je, osim
poslovnog, imala i ljubavni odnos s Krležom.
Pomalo sam razočaran memoarima jer samo očekivao da će biti
otvoreniji, u njima se ništa ne doznaje niti o njezinoj vezi s
tajnim službama, niti o tome kakav je bio njezin odnos s Krležom,
rekao je književni kritičar Velimir Visković na predstavljanju u
Hrvatskom kulturnom klubu.
Zanimljiv dio memoara su Krležini monolozi o vlastitoj
biseksualnosti, istaknuo je Visković, izrazivši uvjerenje da
Krleža ipak nije bio homoseksualan, već je pokušavao bolje
razumjeti međuspolne odnose i "ući u glavu žene".
Iz nekih indicija ostavljena je mogućnost da je između Irine i
Krleže postojala neka vrsta ljubavi, a to se osjeća i kad ona piše o
Krležinoj supruzi Beli - sa sarkazmom i rivalstvom, dodao je.
"S kolikom je mržnjom Irina pisala o Beli, toliko je voljela
Krležu", rekao je književni kritičar Branimir Donat. On drži da je
knjiga vrijedna jer za sobom ostavlja puno nenapisanog.
Leksikografkinja Dunja Detoni Dujmić rekla je da je Irina
Aleksander memoare napisala u tri tematska bloka - književnom,
osobnom i povijesnom. Bitnim smatra da ih je počela pisati kao 80-
godišnjakinja, s distancom, svjesna da "je od svih njenih
suvremenika sudbina upravo njoj dala posljednju riječ".
"Knjigom 'Svi životi jedne ljubavi' legenda o Irini dobila je
znanstveni temelj", naglasila je Detoni Dujmić.
U memoarima, koje je uredila Irena Lukšić, objavljeni i podaci iz
obiteljskih arhiva, bibliografija njenih radova i tekstova o njoj
te leksikon slavnih osoba 20. stoljeća s kojima je prijateljevala.
Irina Aleksander (?St.Peterburg, 1900.- Ženeva, 2002.) emigrirala
je iz Rusije u vrijeme građanskog rata te se s mužem i sinom (koji je
umro od tajanstvene bolesti) nastanila u Zagrebu. Brak joj se
raspao te se vraća u Lenjingrad gdje je angažirana na kulturnim
projektima.
Za Zagrepčanina Božidara Aleksandera udaje se 1926. u Beču, a u kući
u Đorđićevoj u Zagrebu drži salon u kojem se okuplja ondašnja
kulturna elita "lijevog" svjetonazora.
Iz Zagreba odlazi 1941., nakon čega živi u New Yorku, Parizu i
Ženevi. I sama je pisala beletrističke i literarno-kritičke
tekstove.
(Hina) ag mc