DNEVNI PREGLED, UTORAK, 10. 06. 2003.

ije ZAGREB, 10. lipnja (Hina) - Hrvatska ======== Le Monde/Pariz - Papin odnos prema Hrvatskoj utječe na odnose s pravoslavljem U prigodi posjeta Hrvatskoj, papa Ivan Pavao II. upravio je zemlji trostruku poruku: zaboraviti rane prošlosti; odvažno ući u Europu; obnoviti društvo prema katoličkim etičkim pravilima, piše Henri Tincq u "Le Mondeu". Papa drži da Hrvatska pripada Europi, jer je "puno puta u povijesti opravdala svoj naziv 'predziđa katolištva' u sučeljavanju sa susjednim srpskim pravoslavljem i turskim naletima", kaže Tincq. "No žeđ tog uporišta katoličanstva za neovisnošću plaćena je cijenom mnogih pomutnji čije je tragične razmjere potvrdio zadnji rat sa Srbijom. Činjenica da je Sveta Stolica prerano - 13. siječnja 1992. - priznala suverenu Hrvatsku (no što je to učinila Njemačka i ostatak međunarodne zajednice), kao i prohrvatsko stajalište Vatikana u tijeku čitavog sukoba pridonijeli su pogoršanju odnosa između katolištva i pravoslavlja u čitavoj Europi", ocjenjuje autor. Avvenire/Rim - Hrvatska zahvala Papi Papa je u Rijeci pozvao vjernike da mole za njega za života i poslije smrti, a Hrvatska, "mala nacija preko Jadrana", može na taj način zahvaliti Papi za ono što je za nju učinio, ocjenjuje rimski Avvenire u utorak. Posjet Hrvatskoj "otvorio je nove perspektive toj zemlji, čije bi molitve za Papu bile jedan način da se 'oduži' zato što je prvi priznao neovisnost zemlje 1992., zato što je podržao njene napore u obnovi u teškom poslijeratnom razdoblju i, danas, za potporu ulasku u Europsku Uniju, 'ne samo formalnu', kako je priznao premijer Ivica Račan", piše list. Za Ivana Pavla II. potreba da se Balkan dovede u Europu nije samo pitanje gospodarskog razvoja već "poglavito instrument mirnog suživota među narodima", stoji u članku. Velikim je interesom popraćena "nazočnost srpsko-pravoslavnog izaslanstva na subotnjoj misi u Osijeku. Dakle, proces približavanja se nastavlja. Jednog, možda ne dalekog, dana, ne samo Hrvatska, već i Srbija i cijelo pravoslavno područje, morat će kazati 'hvala' prvom slavenskom Papi u povijesti. Moleći za njega , kako je zatražio. Za života (ad multos annos, Svetosti) i poslije njegove smrti", zaključuje Avvenire. Le Temps/Ženeva - Papin posjet koristi se i u političke svrhe Kao i bivša vlast, tako i socijaldemokrati koji su u Hrvatskoj na vlasti od siječnja 2000., žele iskoristiti ovaj Papin posjet u političke svrhe, u švicarskom "Le Tempsu" piše Jean-Arnault Derens. Sadašnja vlast želi ovaj Papin posjet iskoristiti kako bi ušutkala nacionalističku oporbu koja ju optužuje da je "ateistička i komunistička", napominje Derens. "Stvarni utjecaj Katoličke crkve u Hrvatskoj teško je utvrditi. Vjerska je praksa još uvijek slaba, prihvaćanje katoličke vjere često je manje osobni čin negoli potvrda identiteta i nacionalne pripadnosti, napose na područjima na kojima zajedno živi nekoliko nacionalnih skupina, kao što je Slavonija na sjeveroistoku Hrvatske ili hrvatska područja u Bosni", ističe list, dodajući ipak da je "nacionalistička opredijeljenost Katoličke crkve onemogućila bilo kakav ekumenski dijalog." Regija/Europa ============= Oslobođenje/Sarajevo - Papa dolazi narodu, a ne vlastima BiH Papa dolazi narodu a ne vlastima Bosne i Hercegovine, ocijenio je gvardijan samostana Sveti Anto fra Petar Anđelović na sjednici Kruga 99, udruge nezavisnih intelektualaca BiH, koji je bio posvećen drugom Papinom dolasku u Hrvatsku, prenosi sarajevsko Oslobođenje. Gradimir Gojer primijetio je da dio medija "znakovito šuti i time puno govore", dok drugi "glorificiraju Papinu posjetu", prenosi list. "Pristojno je da Ljiljan pozitivno piše o Komarici, nazivajući ga humanistom koji je izdržao najmučnije godine u Banjoj Luci, no nije točno da Papa dolazi zbog i kod Komarice, kako Ljiljan naslućuje. Ne dolazi Papa ni zbog njega, ni nekog drugog biskupa u BiH", kazao je Anđelović. "Papa ne dolazi predstavnicima vlasti Bosne i Hercegovine, ni crkvenoj hijerarhiji, niti onima koji su klali, ubijali, rušili tuđe kuće, ljude proganjali i ne daju im da se danas vrate na svoja zgarišta", smatra fra Petar Anđelović. Profesor Vlatko Doleček je primijetio da je dobro što Papa dolazi baš u Banju Luku jer je ona predstavnik "politike koja je stalo govorila da svo zlo dolazi baš iz Vatikana", prenosi sarajevsko Oslobođenje. FT/London - Trajkovski želi da balkanske zemlje preuzmu veću odgovornost Makedonija i zemlje zapadnog Balkana žele preuzeti veću odgovornost kako bi se približile EU, prenosi The Financial Times izjavu kojim makedonski predsjednik Trajkovski objašnjava zahtjev za "transformacijom" uloge vojne misije EU. Objasnivši da bi inauguracijska vojna misija EU-a u Makedoniji trebala preuzeti ulogu savjetnika makedonskih pograničnih i policijskih postrojbi, predsjednik Boris Trajkovski je istaknuo da će makedonski čelnici uskoro razmotriti njezinu budućnost budući da "mnogi od njih žele da Makedonija ponovno uspostavi svoju vojnu ulogu", prenosi The Financial Times.#L# "Važno je da na našem tlu dademo svoj doprinos stvaranju zajedničke europske vanjske i sigurnosne politike", navodi list riječi predsjednika Trajkovskog koji zajedno sa svojim grčkim kolegom Papandreouom priželjkuje da EU na summitu u Thessalonikiju usvoji novi pristup balkanskoj regiji: "Jezik stabilizacije i pridruživanja trebao bi biti promijenjen u jezik integracije", citira The Financial Times riječi predsjednika Trajkovskog. Dnevnik/Novi Sad - Srbija bi trebala biti neovisna država Beogradski povjesničar Čedomir Antić izrazio je u interviewu FoNetu zabrinutost da će Srbija, ukoliko ne bude neovisna, "nestati s europske pozornice naroda" i založio se da Srbija shvati realnost i pođe putem Slovenije, Mađarske, Češke i Slovačke, piše novosadski Dnevnik. Na negativne bruxelleske reakcije o ideji o nezavisnoj Srbiji, Antić je primijetio "da Srbiju nije stvarao, ni gasio nitko iz inozemstva", ocijenivši da je visoki predstavnik EU-a Javier Solana prije dvije godine ponudio dobre uvjete koje srpske vlasti nisu iskoristile. "Ali Solana ima opravdanje jer neće živjeti ovdje i nema obvezu prelaziti granicu kod Prijepolja", objasnio je Antić. Poručio je da se srpske vlasti ne bi trebale skrivati iza "uglednog europskog birokrata" i upozorio da se usvajanjem lošeg koncepta teškoće ne mogu riješiti, prenosi list. "Pitanje je samo hoće li srpski narod imati snage stvoriti političku elitu u mjeri potrebnoj da očuva državu i njene interese", rekao je Antić i naglasio da njegov prijedlog zapravo predstavlja novi nacionalni program koji bi se trebalo temeljiti na demokratskom konsenzusu stranaka, "mnogo zdravijem od ranijih". "Nadam se da će G-17 plus izdržati i okupiti još stranaka za provođenje ovog programa čija je suština proglašenje srpske države, stvaranje funkcionalne države i raskid sa srpskim mitovima o teritoriju i veličini države", rekao je Antić. Dnevnik/Novi Sad - Suđenje četvorici osumnjičenika za zločin na Ovčari "Zločin na poljoprivrednom dobru Ovčara kod Vukovara nad preko dvjesto osoba pretežno hrvatske nacionalnosti koji se dogodio u jesen 1991. godine, mogao bi, prema najavama ministra pravosuđa SCG-a, biti prvi slučaj posebnog suda za ratne zločine koji bi uskoro trebao biti osnovan", piše novosadski Dnevnik. Sudski postupak u vezi zločina na Ovčari ušao je u istražnu fazu na Okružnom sudu u Novom Sadu, piše list i, pozivajući se na svoj izvor, precizira da su krivične prijave prihvaćene protiv svih osumnjičenih, a istražni sudac novosadskog Okružnog suda Aleksandar Tatić u petak je saslušao osumnjičene: Miroljuba Vujovića, bivšeg zapovjednika TO Vukovar, Stanka Vujanovića, pripadnika TO i tadašnjeg općinskog dužnosnika, Jovicu Perića i još jednu osobu čiji identitet list nije uspio saznati te im odredio pritvor. Protiv svih šest osoba istraga je otvorena zbog krivičnog djela - zločin protiv ratnih zarobljenika, a oni se "sumnjiče da su oteli autobus sa zarobljenicima od pripadnika vojne policije JNA, te da su potom zarobljene likvidirali na farmi Ovčara kraj Vukovara", piše list. "S obzirom da će po usvajanju zakona o suđenju za ratne zločine i nakon osnivanja suda istraga biti u nadležnosti Okružnog suda u Beogradu, za očekivati je premještaj ovog slučaja na taj sud", piše novosadski list. APA/Beč - Berlusconi ljut na partnere nakon loših izbornih rezultata Predsjednik talijanske vlade Silvio Berlusconi i njegovi koalicijski partneri prebacuju jedni na druge odgovornost za poraz koalicije na regionalnim i lokalnim izborima, piše APA. Predsjednik Nacionalne alijanse, Gianfranco Fini, optužuje stranku Lega Nord da je odbijanjem zajedničkog nastupa u prvom krugu izbora izazvala gubitak glasova. Prema pisanju talijanskog tiska, Fini čak zahtijeva rekonstrukciju vlade, prenosi APA. Lega Nord, odnosno njezin predsjednik Umberto Bossi, predbacuje međutim koalicijskim partnerima nedovoljnu podršku pojedinim kandidatima njegove stranke. Napetosti su postale vidljive kad je Lega Nord čak zaprijetila napuštanjem koalicije ako partneri ne pristanu zajednički poduprijeti političarku ove stranke koja se kandidirala i izgubila izbore u regiji Friuli. Liberation/Pariz - U najvećim zemljama EU-a najviše nesklonih širenju Unije U Francuskoj nema prave rasprave o proširenju Europske unije na zemlje srednje i istočne Europe, kao što je nema ni o Konventu, za "Liberation" pišu Gerard Grumberg i Christian Lequesne, znanstvenici i istraživači. Najnovije istraživanje Eurobarometra pokazuje da Francuzi nisu skloni proširenju Europe: dok 52 posto građana Unije podupire proširenje na nove zemlje i dok u četrnaest drugih zemalja udio protivnika proširenja ne premašuje 32 posto, 49 posto Francuza daje negativan odgovor, pišu istraživači. Bilo da je riječ o odobravanju ili o protimbi proširenju, ili pak o važnosti koja mu se pridaje, tri velike europske države - Francuska, Velika Britanija i Njemačka - prilično su neprijateljski raspoložene prema prijamu novih zemalja u Uniju, tvrde autori, ocjenjujući da je razlog tomu njihov strah da će s proširenjem izgubiti vodeću ulogu i ugled. The Guardian/London - Blair jedno govori a drugo radi Za razliku od gospođe Thatcher sadašnji premijer Tony Blair približava svojim istupima Britaniju EU ali je istodobno u ključnim pitanjima zajedničke valute i budućeg ustava izvodi izvan europske matice, primjećuje The Guardian. "Mnogi ljudi - uključujući i one na Kontinentu - tragaju za posljednjim ostacima vjerodostojnosti Blairova čvrstog proeuropskog očitovanja. Može se reći samo da bi očuvanje tih posljednjih ostataka zahtijevalo izuzetno pokretanje vrlo ozbiljne kampanje u prilog britanskom prihvaćanju eura. Šestogodišnja šutnja tako je snažno podstaknula vatru euro-fobije i propagadnu euroskepse da bi ta zadaća mogla biti neizvediva. Nakon Brownova očitovanja u Parlamentu - riječ je o velikoj pobjedi antieuropljana - uslijedit će još širi napadi na europski projekt. Za sve to labouristi sami snose krivnju budući da su sami dali doprinos ćudljivoj povijesti odnosa Britanije i Europe. Naime, u kojoj bi zemlji vlada odlučila pokrenuti svoju kampanju za nacionalni pro-euro konsenzus istog dana kada je uskratila svoju potporu središnjem europskom gospodarskom i političkom projektu?", pita na kraju komentara britanski list. The Times/London - Nitko u EU-U nije spreman za zajedničku valutu Uspješna zajednička europska valuta bila bi od koristi britanskog privredi ali nijedan ozbiljni promatrač ne može se nadati skorom čudotvornom ozdravljenju, primjerice, njemačkog gospodarstva, ističe The Times. "Neki političari - uključujući Tonyja Blaira - ustvrdit će da je pretvaranje da je tako nešto moguće nužno kako bi Britanija mogla utjecati na raspravu o ustavnoj budućnosti EU-a. Ta je tvrdnja upitna. Važno je da se sama Europa ubrzano mijenja budući da će uskoro biti proširena na ukupno 25 članica. Britanski utjecaj odredit će kvaliteta ideja koje će iznijeti britanski premijer te vještina britanske diplomacije. U taj se kontekst ne uklapaju tvrdnje da postoji - krajnje teoretska - mogućnost održavanja referenduma o euru prije 2006. g. Gruba je istina - kao što je ministar financija Brown odlučio napomenuti blagim glasom - da Britanija nije spremna za euro baš kao što - po sadašnjim uvjetima - za zajedničku valutu nisu spremne ni zemlje unutar samog euro-prostora", tvrdi The Times. Der Standard/Beč - Britansko odbijanje eura nije nikakva katastrofa Motiv britanskog odbijanja eura nije gospodarske već isključivo političke prirode, upozorava bečki Der Standard. "Naime, protivnici eura odbijaju dublju integraciju Velike Britanije u EU; zagovornici se pak nadaju da bi prihvaćanje eura moglo potaknuti promjenu političke orijentacije u smjeru Europe. Blair želi u prvom redu da njegova zemlja bude u potpunosti uključena u donošenje najvažnijih odluka u EU-u i strahuje da će Britanija bez eura igrati tek podređenu ulogu. No, dosad su Blair, Brown i ostali britanski ministri ravnopravno sudjelovali na sastancima u Bruxellesu iako su u svojim džepovima nosili funte. Ni budući ustav EU neće bitno promijeniti takva pravila igre. Sve dok si Britanci, Šveđani i Danci mogu priuštiti luksuz vlastite valute, euro-prostor će ostati nepotpun - što predstavlja mrlju na europskim idealima ali ne i katastrofu", zaključuje austrijski list. Le Monde/Pariz - Prekoatlantsko partnerstvo mora počivati na ravnopravnosti Iračka je kriza pokazala duboku podijeljenost zapadnog svijeta na Europu i na Ameriku, na "staru" i na "novu" Europu, piše za "Le Monde" Karl Lamers, kršćanski demokrat i bivši predsjednik odbora za vanjsku politiku u njemačkom Bundestagu. Prekoatlantskom sukobu pridružio se i unutareuropski: Poljaci, ali i drugi istočni Europljani prestrašili su se francusko-njemačko- ruske osovine, što svjedoči da su Sjedinjene Države i dalje punopravni sudionik u procesu europskog odlučivanja, piše Lamers, podsjećajući da ta uloga Amerike nije nova: njezina je zadaća oduvijek bila da bude protuteža Njemačkoj i da je nadzire. "Jedna stvar ipak mora biti jasna: danas nam, u sučeljavanju s novim izazovima, treba još više suradnje između Europe i Amerike nego u doba hladnog rata. No ta suradnja traži jednakost. Europa okrenuta sebi neće biti kraj, već početak prekoatlantskog partnerstva", zaključuje Lamers. Tema dana: Poljski referendum o ulasku u EU =========================================== Die Welt/Berlin - Dobar i siguran put Poljske "Poljska je, referendumom o pristupu EU-u, izabrala dobar i siguran put u budućnost", piše u uvodniku lista Die Welt u utorak. "Uklonjena je i zadnja prepreka na tom putu, ali moglo se očekivati da će tri četvrtine Poljaka izići na referendum i na pitanje o pristupu u EU odgovoriti 'tak'", stoji u komentaru. "Za 'da' Poljaka presudan je bio kulturalni kompas poljske nacije koji u smislu riječi Ivana Pavla II. govori: mi pripadamo Europi, Europi smo potrebni jednako kao obrnuto, jednostavno se ne možemo, ni ne smijemo, isključiti", piše u komentaru. "Poljska od svih zemalja pristupnica za sada ima najlošije gospodarsko stanje i nezaposlenost od 18 posto, to je zemlja dinamičnih gradova ali i siromašnih pokrajina s pothranjenom djecom i ljudima koji žive na rubu siromaštva a poboljšanje općenitog stanja nije na vidiku jer predstoje bolne reforme", piše list i dodaje da se "ne smije zaboraviti da je do sada gospodarstvo zemalja EU-a imalo više koristi od otvaranja tržišta nego zemlje pristupnice, što potvrđuju golemi trgovinski viškovi u korist zapadnih Europljana". Le Figaro/Pariz - Samo je pragmatizam Poljaka spasio referendum o ulasku u EU U nedostatku oduševljenja za Europu čast poljskog premijera Leszeka Millera na nedjeljnom referendumu o ulasku Poljske u Europsku uniju spasio je pragmatizam Poljaka koji je, među ostalim, potaknuo i papa Ivan Pavao II., piše u "Le Figarou" Bernard Osser. Neobično je što je uspjeh na referendumu produbio političku krizu koja je počela još u ožujku, nakon što je Seljačka stranka istupila iz koalicije na vlasti, ističe list. Tu su i nesporazumi između državnog poglavara Aleksandera Kwasniewskog, koji želi preustrojiti vladu i podupire prijevremene parlamentarne izbore, i premijera Leszeka Millera, koji priželjkuje drugi mandat pa mu je "povijesni" referendum dobro došao, dodaje Osser, upozoravajući ipak da njegov položaj nije nimalo lak: "zbog korupcijskih afera, velike nezaposlenosti (18,4 posto) i gospodarskog zastoja poljska vlada nadmašila je sve rekorde u nepopularnosti, a to je dobar razlog da protueuropske stranke, koje su na referendumu pretrpjele poraz, ne polože oružje". Die Tageszeitung/Berlin - Poljsku čeka teška godina Pozitivan ishod referenduma o pristupu Poljske EU signalizira prevladanje antagonizma između zagovornika šovinističke nacionalne države i pristaša suvremene, liberalne Poljske, konstatira berlinski Die Tageszeitung. "Odluka u prilog EU ima unutarpolitičke konzekvence budući da će Poljska ubuduće igrati značajnu ulogu u EU a to će biti moguće samo ako bude funkcionirala pravna država a građani budu imali povjerenja u vladu i parlament. Trenutno nije tako", upozorava TAZ. Istodobno je proamerička politika u pitanju Iraka donijela Poljskoj nadimak "američki trojanski konj u EU", podsjeća berlinski list: "Uspkros tome, Poljska će se ubuduće tijesno držati svojih europskih partnera. Tako žele birači, koji su većinom bili protiv rata u Iraku; to su u međuvremenu uvidjeli i oni političari, koji su u početku glasali protiv zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a. Nedvosmisleni pozitivni ishod referenduma potaknut će na razmatranje dosadašnje poljske vanjske politike, koja proteklih mjeseci često nije bila usklađena s partnerima u EU. Poljsku očekuje teška godina, obilježena unutar- i vanjskopolitičkim previranjima", zaključuje TAZ. SZ/Muenchen - Proces demokratizacije Poljske još nije završen Žestoki zagovornici poljskog pristupa EU ne smiju više ignorirati tamne strane postkomunističkog poljskog društva poput korupcije, nedjelotvornog pravosuđa i napada vladajućih stranaka na medije, upozorava Sueddeutsche Zeitung. "Kao nova članica, Poljska će - između ostalog i zahvaljujući posebnom odnosu sa Sjedinjenim Državama u krizi oko Iraka - zastupati svoje interese samosvjesno i s jednakim pravima kao i sve druge države. No, stare članice EU-a ne smiju pritom izgubiti iz vida činjenicu da proces demokratizacije Poljske još nije završen a uspješno prevladavanje slabosti mlade poljske demokracije donijet će korist svima: i Europskoj uniji u cjelini, i Nijemcima ali i samim Poljacima", tvrdi muenchenski list. Le Monde/Pariz - Poljska je bila najteži partner u pregovorima o pristupu EU-u Poljska je bila najteži partner među deseterim zemljama srednje i istočne Europe u pregovorima s Europskim povjerenstvom, ocjenjuje Laurent Zecchini u "Le Mondeu". "Burna povijest odnosa Poljske i njezinih europskih susjeda, napose kada je riječ o Njemačkoj i njezinom demokratskom buđenju nakon dugogodišnjeg komunističkog jarma, ojačali su kod poljskih čelnika određeno nepovjerenje u ustanove Unije koje su simbol novog nadzora i jake upravne i gospodarske prisile", ističe list. Poljska će najviše problema imati na području poljodjelstva koje zapošljava više od 18 posto aktivnog stanovništva, predviđa Zecchini, upozoravajući da će se velika seoska gospodarstva u Poljskoj moći natjecati s onima u Uniji, ali da manja, kojih je velik broj, čeka nesigurna budućnost. CSM/Boston - Preporođena Poljska Poljski "da" na referendumu o pridruživanju Europskoj Uniji imat će veliki utjecaj i na Poljsku i na EU, piše Christian Science Monitor u utorak. "Ulazak Poljske u EU bit će krunski trenutak u preporodu te nacije", koja je nekada bila europska sila, piše list, a pomoći će i stvaranju, "barem gospodarski", najujedinjenije Europe od Rimskog carstva. Danas je Poljska dovoljno sigurna u sebe i da se pridruži SAD-u u uklanjanju "ubilačkog režima Sadama Huseina i da zauzme svoje mjesto među državama ujedinjene Europe", ocjenjuje list i napominje da poljski gospodarski napredak ovisi o spajanju s europskim tržištem, te da je dobro da to uviđaju i Europljani i Poljaci. DPA/Hamburg - Svi su nezadovoljni američkom upravom u Iraku "Dva mjeseca nakon ulaska američkih vojnika u Bagdad još se ne može sagledati kada će američki okupatori predati domaćinima vlast", piše agencija DPA. Takvo stanje ne izaziva neraspoloženje samo među onima koji su od Sadamovog režima imali koristi - i nekadašnji saveznici kritiziraju američke poteze, piše DPA. "Amerikanci se boje različitih vjerski orijentiranih šijitskih skupina" koje žele ustrojiti Božju državu po "uzoru na Iran", a "dva mjeseca nakon rušenja prvog Sadamovog kipa donekle je nepomućen ostao samo odnos s Kurdima", piše agencija. "Amerikanci sada zaključuju ono što su im Europljani govorili još prije početka rata - da ne smiju voditi nepromišljeni rat ako ne znaju točno kako dalje - ali je sada prekasno zvati u pomoć Ujedinjene narode i Europljane", prenosi agencija izjavu jednog neimenovanog zapadnog diplomata. Čini se zasad da je američki poslijeratni ustroj Iraka obilježen metodom "pokušaja i pogrešaka", zaključuje DPA. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 75 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). LAT/Los Angeles - Glasine o obavještajnim manipulacijama može zaustaviti istraga Prošlotjedna izjava predsjednika Busha da će se, premda je Irak velika zemlja, na kraju otkriti istina o iračkom oružju za masovno uništavanje nije zaustavila insinuacije i glasine o zloporabi obavještajnih podataka pred rat, piše u uvodniku Los Angeles Timesa od ponedjeljka. Predsjedatelj senatskog povjerenstva za obavještajnu djelatnost Pat Roberts, izjavio je da želi izvršiti samo reviziju obavještajnih podataka u vezi Iraka, ali ne i službenu istragu, a kao razlog za takvu odluku naveo je da administracija zaslužuje još vremena za traženje tog oružja, piše list. Revizija znači samo pregled dokumenata CIA-e, a događaji koji su prethodili ratu mogu se utvrditi samo kroz objektivnu službenu istragu, ocjenjuje se u uvodniku. Dok će Kongres odgađati istragu, pojavljivat će se još tvrdnji o radu obavještajnih agencija koje će slabiti njihovu vjerodostojnost, napominje list i ocjenjuje da prema sadašnjem stanju bivši obavještajni analitičari mogu slobodno i dalje napadati direktora CIA-e Georgea J. Teneta, a CIA i ministarstvo obrane međusobno prebacivati odgovornost. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 50 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). WP/Washington - Bushova vizija svijeta nakon 11. rujna Bushovu viziju preustroja svijeta, u gotovo svim aspektima, nakon 11. rujna, prihvatila je većina Amerikanaca pa i politička oporba, piše u komentaru Washington Posta od ponedjeljka. Kritizirani su njeni dijelovi i oni koje se drži glavnim teoretičarima te vizije no glavna načela u razdoblju šoka nakon napada u New Yorku nisu osporavana, piše list. Sada, međutim, Bushove olako iznesene tvrdnje, poput one da je nađeno oružje za masovno uništavanje, stvaraju dvojbe i o mnogim drugim tvrdnjama, primjerice o široj terorističkoj prijetnji. Rasprava o njima, nakon razdoblja šoka 11. rujna, može biti samo zdrava, piše list. Na kraju će, ipak, drži list, "oni koji se nadaju da se precijenilo terorističku prijetnju vjerojatno biti razočarani kao i oni koji vjeruju da Sadam nije imao program izrade kemijskog i biološkog oružja". S obzirom na štetu kakvu mala skupina s takvim oružjem može nanijeti "današnja je budnost bolja od jučerašnjeg samozadovoljsva, a preusmjerenje koje je Bush nametnuo nakon 11. rujna bilo je opravdano koliko i zakašnjelo", ocjenjuje se u uvodniku. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 75 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). (Hina) akoz