ZAGREB, 10. lipnja (Hina) - Čak 88 posto fakulteta i visokih škola u Hrvatskoj ima pozitivno stajalište o potrebi uvođenja državne mature i traže njezino uvođenje što prije, izjavio je danas na konferenciji za novinare u Zagrebu
voditelj projekta Petar Bezinović.
ZAGREB, 10. lipnja (Hina) - Čak 88 posto fakulteta i visokih škola u
Hrvatskoj ima pozitivno stajalište o potrebi uvođenja državne
mature i traže njezino uvođenje što prije, izjavio je danas na
konferenciji za novinare u Zagrebu voditelj projekta Petar
Bezinović.#L#
Rezultati su to analize 91 upitnika koje su ispunili rukovoditelji
fakulteta i visokih učilišta nakon rasprava u kojima su sudjelovala
1364 nastavnika.
Tri četvrtine ispitanika smatra da bi državna matura mogla
zamijeniti sadašnji razredbeni ispit, jer je objektivan, pravedan
i valjan način ispitivanja znanja, jednostavniji i s manje stresa.
Potpuno je sukladno mišljenje ispitanika o sadržajima državne
mature koju bi trebali činiti hrvatski jezik (95,6 posto), strani
jezik (93,3 posto), matematika (81 posto) i informatika (71,7
posto).
Dio anketiranih drži da se takvim općenitim sadržajima ne mogu
testirati studenti za potrebe posebnih studija poput umjetničkih
akademija i sličnih ustanova.
Dvojbu je moguće riješiti tako da se osim tih predmeta uvede i
izborni predmet za koji bi se maturanti odlučili već u ožujku, rekao
je Bezinović.
"Nalazimo se pred mnoštvom različitih mogućnosti i do konačnog
prijedloga trebat će još dosta rasprava u koje će biti uključene
srednje škole i fakulteti", dodao je.
Očekujemo da će pilot-projekt državne mature krenuti u proljeće i
njime će se provjeriti tehnička i organizacijska pitanja te sami
testovi, rekao je Bezinović, dodavši da će biti tiskani ispitni
katalozi koji će sadržavati većinu potrebnih informacija.
Bezinović je rekao da se priprema zakon koji bi uskoro trebao biti
upućen Saboru. Po njemu bi se trebalo uspostaviti državno tijelo
koje će se brinuti o vanjskom vrednovanju obrazovanja.
Rezultati pripremljenosti brucoša za studij jedini su podatci koji
se u anketi bitno razlikuju između srednjih škola i fakulteta.
Više od 28 posto fakulteta žali se da je većina brucoša loše
pripremljena, a 76 posto srednjih škola smatra obrnuto.
Fakulteti u prosjeku smatraju da su osobine brucoša, važne za
studiranje, nedovoljno razvijene.
Najlošije su ocijenili vještine učenja koje se, po Bezinoviću, kod
brucoša brzo pokazuju kao ograničavajući čimbenik daljnjeg
studiranja.
(Hina) iluc mc