FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

REKATEGORIZACIJA HRVATSKIH HOTELA U GODINU DANA - VIŠE HOTELA SA 3,4 I 5 ZVJEZDICA

ZAGREB, 10. lipnja (Hina) - Od početka (re)kategorizacije hrvatskih hotela po novom Pravilniku, koji je stupio na snagu u svibnju prošle godine, napravljen je značajni kvalitativni pomak u hrvatskoj smještajnoj ponudi, i to prije svega kroz povećanje broja hotela sa tri zvjezdice - sa 135 na 173, te kroz veći broj hotela sa četiri - sa 7 na 14 i pet zvjezdica - sa sedam na 10.
ZAGREB, 10. lipnja (Hina) - Od početka (re)kategorizacije hrvatskih hotela po novom Pravilniku, koji je stupio na snagu u svibnju prošle godine, napravljen je značajni kvalitativni pomak u hrvatskoj smještajnoj ponudi, i to prije svega kroz povećanje broja hotela sa tri zvjezdice - sa 135 na 173, te kroz veći broj hotela sa četiri - sa 7 na 14 i pet zvjezdica - sa sedam na 10.#L# Doznaje se to od ministrice turizma Pave Župan Rusković koja naglašava da je od stupanja na snagu novog Pravilnika za rekategorizaciju postojećih i kategorizaciju novih objekata Ministarstvu turizma podneseno ukupno 577 zahtjeva. Očevidi su do sada obavljeni u 323 objekta, od kojih je 63 već dobilo višu kategoriju, dok ih je 92 u postupku dobivanja više kategorije. Ministrica turizma ističe i da su kvalitativnom pomaku, uz novi Pravilnik, pridonijela i prošlogodišnja ulaganja hotelijera i drugih poduzetnika od oko 200 milijuna eura te ovogodišnja ulaganja koja se procjenjuju na oko 250 milijuna eura. Novim Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hotela prošle je godine bilo obuhvaćeno više od 400 hotela i hotelskih objekata. Po trenutnim podacima Ministarstva turizma u Hrvatskoj od ukupno 437 hotela, 10 ih nosi pet zvjezdica (prije ih je bilo sedam), 14 ih ima četiri zvjezdice, što je dvostruko povećanje u odnosu na lani, dok ih je sa tri zvjezdice 173, u odnosu na prijašnjih 135. Dvije zvjezdice i dalje trenutno ima najviše hotela u Hrvatskoj - 195, što je ipak pet manje nego prošle godine kada ih je bilo 200. Iako je novim Pravilnikom zbog tržišne nekonkurentnosti dokinuta jedna zvjezdica još ju u Hrvatskoj ima 45 hotela (prije je bilo 47). Najviše hotela sa pet zvjezdica je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji - pet, tri su u Zagrebu, jedan u Primorsko-goranskoj županiji te još jedan u unutrašnjosti zemlje. U tim je hotelima ukupno 3.438 kreveta. Od ukupno 14 hotela sa četiri zvjezdice po četiri ih je u Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, po dva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Gradu Zagrebu te po jedan u Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji, a ukupni kapacitet svih je 3.665 kreveta. Sa tri zvjezdice ukupno je u Hrvatskoj 173 hotela, od kojih je najviše, 44 u Istarskoj županiji, te 35 u Primorsko-goranskoj županiji. Splitsko-dalmatinska županija ima 30 hotela sa tri zvjezdice, 26 ih je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 12 u Šibensko-kninskoj, devet u Zadarskoj, sedam u unutrašnjosti zemlje, šest u Zagrebu te četiri u Ličko-senjskoj županiji. U hotelima sa tri zvjezdice ukupno je 49.349 kreveta. Dvije zvjezdice u Hrvatskoj nosi najviše hotela - 195, od čega ih je najviše - 39, u Primorsko-goranskoj županiji. Potom sa po 33 takva hotela slijedi Splitsko-dalmatinska županija i unutrašnjost te Istarska županija u kojoj je 31 hotel sa dvije zvjezdice. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je 23 hotela sa dvije zvjezdice, u Zadarskoj 15, u Zagrebu devet, dok ih je po šest u Ličko-senjskoj i Šibensko-kninskoj županiji. U tim je hotelima ukupno 32.626 kreveta. Komisije Ministarstva turizma, u koje su obvezno uključeni i predstavnici županija, kontinuirano su, po riječima Župan Rusković, od prošlogodišnjeg svibnja na terenu, a iako su očevidi otežani kada su hoteli ili drugi objekti popunjeni, (re)kategorizacija će se nastaviti i tijekom cijele ovogodišnje turističke sezone, odnosno onom dinamikom kako zahtjevi stižu u Ministarstvo. Pri tome vodi se računa o prioritetima, što su prije svega svi objekti bez rješenja (bez kojega ne mogu početi raditi) te objekti koji traže višu kategoriju kako bi se omogućilo njihovo bolje pozicioniranje na tržištu. (Hina) tam ds

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙