PRAG, 7. lipnja (Hina/AFP) - Na do sada održanim referendumima u zemljama koje su pozvane da 2004. uđu u Europsku uniju neupitna je potpora ulasku, no uspjeh je ipak zasjenjen mjestimice vrlo izraženom apstinencijom.
PRAG, 7. lipnja (Hina/AFP) - Na do sada održanim referendumima u
zemljama koje su pozvane da 2004. uđu u Europsku uniju neupitna je
potpora ulasku, no uspjeh je ipak zasjenjen mjestimice vrlo
izraženom apstinencijom.#L#
Manjak entuzijazma, posebice prisutan u zemljama središnje Europe,
prijetnja je i skorim referendumima koji će se ovih dana održati u
Poljskoj i Češkoj, iako se ne radi o prijetnji koja bi mogla
ozbiljno ugroziti ulazak tih zemalja u Europsku uniju.
Niz referenduma, koji bi trebao biti okončan 20. rujna glasovanjem
u Latviji, započeo je dobro, referendumom održanim 8. ožujka na
Malti. Ulazak u Europsku uniju dobio je 53,65 glasova potpore, iako
je taj mali mediteranski otok među deset zemalja pozvanih na ulazak
bio daleko najnesigurniji glede ishoda glasovanja zbog žestokog
neprijateljstva spram Europske unije tamošnje laburističke
oporbe.
Potom je izjašnjavanje nastavila Slovenija, gdje se na referendumu
23. ožujka od ukupno izišlih glasača njih 89 posto izjasnilo za
ulazak u Europsku uniju. No već je tu odaziv na referendum bio
umjeren, sa 60,4 posto izišlih birača, u odnosu na 72 posto koliko
ih je sudjelovalo na prvom krugu predsjedničkih izbora u toj zemlji
krajem 2002. godine.
No pravo razočarenje uslijedilo je 12. travnja u Mađarskoj, koja se
u anketama pokazivala kao zemlja u potpunosti predana europskoj
stvari. Iako je ulazak u EU izglasan s velikom većinom od 83,8
posto, izlazak na referendum bio je iznimno nizak - glasovanju se
odazvalo samo 45,6 posto birača.
Nešto kasnije u Litvi, gdje su se građani trebali izjasniti na
dvodnevnom referendumu 10. i 11. svibnja, izlazak na glasačka
mjesta bio je prvoga dana toliko nizak da su politička klasa i
katolička crkva uložile velik trud pozivajući birače na
izjašnjavanje. Konačni rezultat je bio odaziv 63,3 posto birača i
glasovanje 'za' ulazak od 89,92 posto.
Isti se scenarij ponovio za manje od tjedan dana u Slovačkoj (16. i
17. svibnja), gdje je unatoč velikoj mobilizaciji na izlazak,
pokrenutoj doslovce u posljednjoj minuti, na referendum izišlo
52,15 posto birača glasujući s 92,46 posto 'za' ulazak njihove
zemlje u Europsku uniju.
Prema mišljenju analitičara, jedan od glavnih razloga takvoj
apstinenciji na referendumima za ulazak, s izuzetkom Malte, bio je
izostanak snažne oporbe ulasku u EU u tim zemljama i uvjerenje
tamošnjih birača kako je ulazak njihovih zemalja već gotov čin.
Uz to, kako se ističe, u Mađarskoj i Slovačkoj kampanje koje su
vođene nisu ciljale na pojedinačne skupine birača, primjerice
mladih, čiji bi izlazak mogao biti sporan, već su poruke bile
upućivane općenito, cijelom biračkom tijelu.
Apstinenciji od izlaska na referendum priklonili su se i oni koji su
u velikoj mjeri sumnjičavi prema Europskoj uniji. Unija, naime,
obećava brz napredak svojim budućim članicama, no brza prilagodba
tržišnom gospodarstvu zbiva se uz veliku socijalnu cijenu. "Oni
najsiromašniji privrženiji su komunističkom sustavu", smatra
politolog Michal Vasecka, s Instituta za javne poslove u
Bratislavi.
Od Vilniusa do Praga, preko Varšave, brojni euroskeptici strahuju
od novih ustupaka Europskoj uniji na štetu nacionalnog
suvereniteta, nakon što su njihove zemlje s mukom riješile
tutorstva bivšeg SSSR-a. "Ranije smo ovisili o Rusima, sada treba
ovisiti o Bruxellesu", jedan je od argumenata koji nude oni koji se
protive ulasku u EU.
(Hina) br ps