SKV: SVIJET U 4.30 SATI

ZAGREB, 7. lipnja (Hina) - LJUBLJANA - Za vrijeme Papina posjeta Dubrovniku bilo je manje njegovih političkih poruka nego prvog dana u Rijeci, piše u svom današnjem broju slovensko "Delo" koje donosi opširan izvještaj o drugom danu posjeta Ivana Pavla II. Hrvatskoj. "Delo" ističe da su Dubrovčani papi zahvalni za sve što je učinio u vrijeme kad je grad bio pod opsadom, te da je papina popularnost u Hrvatskoj i općenito "posljedica njegova zauzimanja za naše južne susjede za vrijeme rata". List nadalje opisuje misno slavlje tijekom kojega je kao prva hrvatska žena blaženom proglašena redovnica Marija Petković. List na kraju napominje da je u Dubrovniku bilo manje papinih "političkih poruka" nego prvog dana boravka u Rijeci. "No, svakako će njegov posjet Osijeku, gradu koji graniči s pravoslavnim svijetom, imati i ekumenske dimenzije. Uz to će, kako se očekuje, Papa u Osijeku kao i više puta tijekom zadnjih 12 godina, pozvati balkanske narode na pomirenje", zaključuje slovenski list. PARIZ - Trećem papinu posjetu Hrvatskoj rancuski vodeći elektronski mediji i nacionalni tisak posvećuju brojne priloge ili opširne informacije. U večernjim informativmim emisijama, francuske su vodeće televizijske kuće - TV3, France 2, TF1 - na udarnim mjestima vanjskopolitičkih kronika objavile posebne priloge iz Dubrovnika uz komentare o "političkim" porukama papina posjeta ili obavještavajući gledatelje o životu Marije od Propetog Isusa Petković. Dnevnik Le Figaro naglašava kako će ovaj stoti papin "pastoralni posjet" inozemstvu biti uvelike u znaku podrške zahtjevu Hrvatske za prijem u Europsku uniju. LJUBLJANA - Slovenski ministar za unutarnje poslove Rado Bohinc izjavio je jučer da će Slovenija "2006. ili 2007. godine" početi kontrolirati svoju granicu s Hrvatskom prema Schengenskom sporazumu EU-a o kontroli vanjskih granica. Slovenija je od Bruxellesa za taj projekt do sada dobila 113 milijuna eura, a traži da poslije 2006. to bude uključeno u redovito financiranje iz europskih fondova, rekao je Bohinc na konferenciji za novinare. Slovenija će u svibnju iduće godine ući u punopravno članstvo EU-a, ali će se shengenska kontrola ulaska nekoliko idućih godina i dalje obavljati kao do sada na njezinim granicama s Italijom i Austrijom, a ne na 670 kilometara dugoj granici Slovenije i Hrvatske na kojoj postoji 16 međunarodnih i 9 međudržavnih prijelaza, te se uspostavlja sustav od 27 malograničnih prijelaza. PARIZ - Francuski predsjednik Jacques potvrdio je jučer "odlučnost" Francuske da se na summitu EU u Solunu 20. i 21. lipnja postigne sporazum o institucionalnim reformama ali je ocijenio da to "nije posve izvjesno". "Imat ćemo puno toga za raspraviti prije nego se složimo oko tog pitanja koje razdvaja sadašnje i buduće članice Europske unije", rekao je Chirac na zajedničkoj konfernciji za novinare s grčkim predsjednikom Costasom Simitisom koji predsjeda Europskim vijećem. Rasprave unutar Konvencije o budućnosti Europe veoma su žustre oko problema institucija, a brojne zemlje odbijaju dovesti u pitanje ravnotežu definiranu na summitu u Nici u prosincu 2000. godine (sastav Europske komisije, broj glasova svake zemlje u Vijeću, broj zastupnika svake zemlje u Europskom parlamentu). Na summitu u Solunu, Konvencija, kojom predsjeda Valerie Giscard d'Estaing, trebala bi predstaviti nacrt europskog ustava. PODGORICA - Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost (EU) Havier Solana izjavio je jučer popodne u Podgorici kako je cilj summita u Solunu da približi zemlje zapadnog Balkana Europi i da doprinese približavanju i boljim odnosima između zemalja regiona. "Zapadni Balkan bit će u fokusu kao prioritet EU i Bruxelles želi te zemlje vidjeti u europskoj porodici", kazao je Solana, nakon sastanka s crnogorskim predsjednikom i premijerom Filipom Vujanovićem i Milom Đukanovićem. Crnogorski čelnici i Javier Solana ocijenili su da tijekom iduća dva tjedna treba učiniti dodatni napor kako bi na summitu u Solunu bio usvojen sadržajan dokument koji bi značio napredak u približavanju regije Europskoj uniji. BRUXELLES - Predsjednik Konvencije o budućnosti Europe Valery Giscard d'Estaing predstavio je jučer novo kompromisno rješenje, koje bi moglo biti "temeljem za konsenzus" oko budućeg europskog ustava. Samo dva tjedna prije odlučujućeg summita EU, Giscard d'Estaing je novinarima izjavio da je novi prijedlog o raspodjeli ovlasti u institucijama EU-a "dobio značajnu podršku unutar Konvencije", tijela koje zaduženo da izradi prijedlog budućeg europskog ustava. Prema novom prijedlogu, dosadašnjem rotirajućem predsjedničkom sustavu je došao kraj, a na čelo Europskog vijeća, tijela koje okuplja šefove država ili vlada EU-a, dolazi predsjednik s petogodišnjim mandatom, ali sa striktno ograničenim ovlastima. UJEDINJENI NARODI - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda oštro je jučer osudilo ubojstvo srpske obitelji u srijedu na Kosovu, naglašavajući da takva djela potkopavaju napore međunarodne zajednice na nacionalnom pomirenju Srba i Albanaca. "Članovi Vijeća sigurnosti u potpunosti podupiru napore koje je potaknuo posebni predstavnik glavnog tajnika Michael Steiner, da se provede hitna istraga i da privedu pravdi počinitelji ovog podlog zločina", rekao je u priopćenju predsjednik Vijeća za lipanj ruski veleposlanik Sergej Lavrov. Nepoznati napadači ubili su u srijedu u Obiliću Slobodana, 82, njegovu suprugu Radmilu Stolić, 80, i njihovog sina Ljubinka, 50,i potom im zapalili kuću. Takva djela ugrožavaju provedbu rezolucija Vijeća sigurnosti koje smjeraju izgradnji "multietničkog i tolerantnog društva s jednakom sigurnošću za sve i neophodnim uvjetima za povratak izbjeglica i prognanika", rekao je Lavrov novinarima u stožeru UN-a u New Yorku. (Hina) nz nz