POSLOVNI PREGLED BROJ 318

POSLOVNI PREGLED broj 318 31. svibnja - 06. lipnja 2003. SADRŽAJ: VLADA ZADOVOLJNA POSLOVNIM REZULTATIMA JAVNIH PODUZEĆA OD 10. LIPNJA GRAĐANI SRBIJE I CRNE GORE U HRVATSKU BEZ VIZA GMO HRANA MOŽE NA HRVATSKO TRŽIŠTE, ALI UZ KONTROLU I OZNAKU DRŽAVNA JAMSTVA HŽ-U PRAVILNIK (ZA OLAKŠICE) U PRIPREMI, GRAĐANI ČUVAJTE RAČUNE PRIJEDLOZI TRI TURISTIČKA ZAKONA U SABORU VJEROJATNO TEK NA JESEN HFP: OVOGA MJESECA NATJEČAJI ZA KUPNJU DIONICA ŠEST HOTELSKIH TVRTKI ČELNICI BRODOGRADILIŠTA JAMČIT ĆE PLAĆOM, A NE OSOBNOM IMOVINOM PRELIMINARNI IZVJEŠTAJ O RADU TRGOVINA NEDJELJOM DO KRAJA TRAVNJA VANJSKOTRGOVINSKI DEFICIT 15,8 MILIJARDI KUNA U TRAVNJU RAST ZAPOSLENOSTI 0,9 POSTO HBOR OPET SNIZIO KAMATE: ZA IZVOZNIKE GODIŠNJA KAMATA 2 ILI 4 POSTO KUNSKI DEPOZITI U POSLOVNIM BANKAMA 15,9 MILIJARDI KUNA HYPO ALPE-ADRIA BANK D.D. PREDSTAVILA VLASTITE KUNSKE OBVEZNICE SINDICIRANI ZAJAM OD 250 MILIJUNA EURA ZA RAIFFEISENBANK (RBA) RAIFFEISEN DMF-U ODOBRENA PRVA DRŽAVNA POTICAJNA SREDSTVA PRETHODNA SUGLASNOST ZA SPAJANJE ERSTE, HELIOS I PLAVOG FONDA JOŠ BEZ ODLUKE O PRIVATIZACIJI CROATIA OSIGURANJA INA OTVORILA 404. BENZINSKU POSTAJU, VRIJEDNU 5,3 MILIJUNA KUNA OTVORENE PONUDE ZA PRIVATIZACIJU TREĆE MREŽE HTV-A 'MOBILKOM AUSTRIA' POVEĆAO VLASNIČKI UDJEL U VIPNET-U NA 99 POSTO PRVA TRI UGOVORA O ULAGANJU U VARAŽDINSKU SLOBODNU ZONU KONCESIJA JANAF-U ZA DIO OMIŠLJA CROATIA AIRLINES POTPISALA UGOVOR O SURADNJI SA BELGIJSKOM TVRTKOM POTPREDSJEDNIK VLADE RUSKE FEDERACIJE POSJETIO "PODRAVKU" PODRAVKA DISTRIBUTER PROIZVODA ZADARSKE ADRIJE KONČAR DO KRAJA TRAVNJA OSTVARIO PORAST IZVOZA ZA 11 POSTO TVRTKA GUM-ECO POČELA POSLOVANJE U VUKOVARU TLM-U ODOBRENO JAMSTVO ZA 17 MILIJUNA EURA BRODOGRADILIŠTE "3. MAJ": UPITNE PLAĆE ZA SVIBANJ HRVATSKO IZASLANSTVO U KATARU O GOSPODARSKOJ SURADNJI RUSKO GOSPODARSKO IZASLANSTVO NA GOSPODARSKOM FORUMU SINDIKAT "VIKTORA LENCA" PROGLASIO IZVANREDNO STANJE U ZAGREBU IDUĆEG TJEDNA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O PRIVATIZACIJI NACIONALNO SAVJETOVANJE O MALOM GOSPODARSTVU ISTRAŽIVANJE: 86 POSTO GRAĐANA DRŽI DA JE U HRVATSKOJ RAŠIRENA KORUPCIJA EI PREDSTAVIO PROGRAM BUDUĆE ŠKOLE ZA POSLOVNO UPRAVLJANJE 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA ZADOVOLJNA POSLOVNIM REZULTATIMA JAVNIH PODUZEĆA "Boljim rezultatima brže u Europu", film je kojim su u srijedu 24 poduzeća u državnom ili pretežito državnom vlasništvu predstavila Vladi svoje poslovne rezultate u 2002. Lani su 24 poduzeća uprihodovala ukupno 49 milijardi kuna, što je za 30 posto više u odnosu na 1999. Istovremeno, ukupni su im rashodi bili oko 44 milijarde kuna ili 12 posto više u odnosu na 1999. Dobit tih poduzeća u prošloj je godini iznosila tri milijarde kuna, dok su 1999. bilježila gubitak od 1,2 milijarde kuna. Zadovoljstvo što je najveći dio tih poduzeća u tri godine uspješno prošao put od gubitaša do uspješnih poduzeća, izrazio je i premijer Ivica Račan. Račan je istaknuo da će spomenuta poduzeća u 2003. investirati oko 18 milijardi kuna što, ističe, nosi dobru budućnost i njima i šire. Kao osnovnu prednost uspješnih poslovnih rezultata javnih poduzeća potpredsjednik Vlade Slavko Linić naveo je to što ostvarena dobit ostaje u samim poduzećima, što je, kaže, jasna podloga za 20 milijardi planiranih ulaganja u ovoj godini. Radi se o INI, HEP-u, HT-u, HŽ-u, Croatia osiguranju, Hrvatskim šumama, Hrvatskim cestama, HAC-u, zatim o Hrvatskoj pošti, Hrvatskim vodama, Croatia Airlinesu, Hrvatskoj poštanskoj banci. Dobrim rezultatima svojih poduzeća pohvalili su se i čelni ljudi Jadrolinije, Plinacroa, Hrvatske lutrije, Narodnih novina, Vjesnika, JANAF-a, Odašiljača i veza, Autoceste Rijeka-Zagreb, ACI-ja, Astre Internationala, splitskog Plovputa i Hrvatske brodogradnje - Jadranbroda. OD 10. LIPNJA GRAĐANI SRBIJE I CRNE GORE U HRVATSKU BEZ VIZA Od 10. lipnja do 31. prosinca ove godine, građani Srbije i Crne Gore moći će u Hrvatsku ulaziti bez viza, odlučila je hrvatska Vlada. Vlada je donijela odluku o privremenoj suspenziji viznog režima za građane Srbije i Crne Gore. Tom se odlukom ne ukidaju vize za građane spomenute države, već se samo privremeno zamrzava postojeći vizni režim. GMO HRANA MOŽE NA HRVATSKO TRŽIŠTE, ALI UZ KONTROLU I OZNAKU Genetski preinačena (GMO) hrana moći će se prodavati na hrvatskom tržištu, ali će prije toga morati proći rigoroznu kontrolu nadležnih tijela i biti posebno označena, predviđa konačni tekst zakona o hrani koji je u četvrtak dobio podršku Vlade. Do konca mjeseca Hrvatska će dobiti laboratorij za GMO, dakle onaj koji će detektirati postoji li GMO ili ne, najavio je na vladinoj sjednici pomoćnik ministra poljoprivrede Miroslav Božić. Predloženi zakon o hrani propisuje da će se hrana i sastojci hrane koji sadrže GMO morati posebno i vidljivo označiti - oznakom "ovaj proizvod potječe od GMO. 'Zahvaljujući' zakonu, Hrvatska će dobiti agenciju za hranu u čijem će djelokrugu biti zdravstvena ispravnost i higijena hrane, analiza rizika i upravljanje rizikom u kriznim situacijama. Agencija bi trebala osigurati jedinstven sustav službene kontrole hrane, posao koji se sada obavlja u tri institucije i na koji se trenutno troši oko 37 milijuna kuna proračunskog novca. Procjenjuje se također, da samo domaća prehrambena industrija plaća godišnje najmanje 130 milijuna kuna za kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane. Osnivanje agencije hrvatska je obveza prema EU, a potpuno bi trebala profunkcionirati za najduže šest mjeseci, rekao je Božić. DRŽAVNA JAMSTVA HŽ-U Vlada je dala državna jamstva i suglasnost za kreditno zaduženje Hrvatskim željeznicama (HŽ) kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) u iznosu od 365.559.000 kuna za nabavu novih i modernizaciju postojećih prijevoznih kapaciteta, planiranih za realizaciju tijekom 2003., priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću. Vlada je također dala državna jamstva i suglasnost za kreditno zaduženje HŽ-u kod HBOR-a u iznosu od 222.800.000 kuna za financiranje projekata osuvremenjivanja i izgradnje željezničke infrastrukture, planiranih za realizaciju tijekom ove godine. PRAVILNIK (ZA OLAKŠICE) U PRIPREMI, GRAĐANI ČUVAJTE RAČUNE Pravilnik o porezu na dohodak, kojim će se proširiti porezne olakšice, među ostalim i za stambene kredite, ulaganja u stanove te zdravstvene usluge, "još nije gotov", izjavio je ministar financija Mato Crkvenac. Istaknuo je kako je potrebno "dogovoriti još neke tehničke detalje" te poručio građanima koji su podigli stambene kredite da su "olakšice u pripremi", da će država voditi računa da se priznaju njihova investicijska ulaganja. Ministar Crkvenac je pozvao građane da čuvaju sve račune za ulaganja u stanu, primjerice za nabavu slavina, boja za unutarnje uređenje i sl., jer će im to trebati početkom 2004. kod podnošenja prijave poreza na dohodak za 2003. Porezne olakšice za stambene kredite, investicijsko ulaganje i za zdravstvene usluge mogu biti po najviše 12.000 kuna. PRIJEDLOZI TRI TURISTIČKA ZAKONA U SABORU VJEROJATNO TEK NA JESEN Smanjenje broja turističkih zajednica (TZ) sa sadašnjih 21 županijskih na devet regionalnih, grupiranje obveznika plaćanja boravišne pristojbe u pet skupina i uvođenje nove skupine obveznika-osoba koje borave kod domaćeg stanovništva te drugačija raspodjela sredstava od članarina TZ-a osnovne su promjene u novim prijedlozima tri turistička zakona koji su prošloga tjedna upućeni u saborsku proceduru. O prijedlozima tih zakona, koje je hrvatska Vlada prihvatila na zatvorenom dijelu svoje prošlotjedne sjednice, najvjerojatnije će se u Saboru raspravljati tek na jesen, kazala je za Hinu ministrica turizma Pave Župan Rusković. HFP: OVOGA MJESECA NATJEČAJI ZA KUPNJU DIONICA ŠEST HOTELSKIH TVRTKI Tijekom ovoga mjeseca Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) planira objaviti natječaje za kupnju većinskih dioničkih paketa šest hotelsko-turističkih tvrtki, od kojih je pet sa dubrovačkog područja, a za čiji je otpis dijela dugovanja hrvatska Vlada dala suglasnost Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Riječ je o dubrovačkim hotelskim tvrtkama Grand hotel Park, Lero, Mlini, Kompas i Neptun te tvrtki Kaštelanska Rivijera iz Kaštela Starog, za koje je već početkom ove godine bio objavljen prednatječaj odnosno poziv za iskazivanje interesa za kupnju na Fondovim Internet stranicama. No, kako je ubrzo po objavi toga prednatječaja došlo do smjene Upravnog odbora HFP-a, cijeli se postupak sada ponavlja. ČELNICI BRODOGRADILIŠTA JAMČIT ĆE PLAĆOM, A NE OSOBNOM IMOVINOM Predsjednici i članovi uprava hrvatskih brodogradilišta za uspješno poslovanje tvrtki na čijem su čelu, u sklopu odobrenja državnih jamstava za kredite, jamčit će najvećim dijelom svoje plaće i drugim pravima utvrđenim managerskim ugovorom i to za vrijeme trajanja mandata, a ne osobnom imovinom, izjavio je u srijedu ministar financija Mato Crkvenac. Crkvenac je kazao da oni (čelnici brodogradilišta) moraju dati izjavu i snositi i materijalnu i financijsku odgovornost za razdoblje u kojem mogu utjecati na poslovanje tvrtke. Predsjednici uprava šest najvećih hrvatskih brodogradilišta uputili su 3. lipnja pismo Ministarstvu financija u kojemu navode da su za uredno podmirenje kreditnih obveza tih brodogradilišta pripravni jamčiti dijelom svojih plaća do iznosa minimalne plaće i to samo za vrijeme trajanja mandata, ali ne i cjelokupnom svojom imovinom. Vlada je, naime, potkraj travnja ove godine za pet državnih brodogradilišta odobrila jamstva za ukupno 915 milijuna kuna zajmova za reprogramiranje dugova, tehnološku obnovu i otpremnine radnicima te jamstva za odobravanje 1,1 milijarde kuna zajmova za praćenje tekuće proizvodnje. PRELIMINARNI IZVJEŠTAJ O RADU TRGOVINA NEDJELJOM Državni inspektori su pri nadzoru zakonitosti rada trgovina i ugostiteljskih objekata nedjeljom zatekli brojne nepravilnosti, od rada na crno do neplaćanja radnika, pokazuje preliminarni izvještaj Državnog inspektorata, predan premijeru Ivici Račanu. "Zabilježili smo brojne slučajeve rada na crno, dio radnika zatečen je bez prijave, odnosno osnovne dokumentacije, bilo je tu neplaćanja propisanog radnog vremena, ali i svih drugih nepravilnosti uobičajenih za trgovinu: neisticanje cijena i rokova uporabe, prodaja nekvalitetne robe i slično", rekao je Hini glavni državni inspektor Branko Jordanić. Nekoliko stotina inspektora u svim je hrvatskim regijama u nedjelju prekontroliralo oko 2.400 prodajnih mjesta, tržnica, trgovina, slastičarni, pekarnica i svih drugih objekata koje rade nedjeljom. U Državnom inspektoratu sad se pregledava opsežna dokumentacija, isplatne liste i poslovne knjige kako bi Vlada mogla dobiti preliminarni izvještaj o broju izvršenih nadzora, zatečenih radnika, te broju povreda odredbi o radnom vremenu i Zakona o radu. Cjeloviti izvještaj očekuje se za dva tjedna. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI DO KRAJA TRAVNJA VANJSKOTRGOVINSKI DEFICIT 15,8 MILIJARDI KUNA Od početka ove godine do kraja travnja Hrvatska je na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 13,24 milijardi kuna ili 1,88 milijardi američkih dolara, dok je istodobno uvoz iznosio 29,08 milijardi kuna ili 4,13 milijardi dolara. Tako je, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, vanjskotrgovinski deficit u prva četiri mjeseca ove godine premašio vrijednost izvoza te je iznosio 15,84 milijardi kuna ili 2,25 milijarde dolara. Pokrivenost uvoza izvozom, pak, iznosila je svega 45,5 posto. Izraženo u kunama, u prva je četiri ovogodišnja mjeseca ukupni hrvatski robni izvoz povećan 7,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je uvoz povećan 13,2 posto. U TRAVNJU RAST ZAPOSLENOSTI 0,9 POSTO Zaposlenost u Hrvatskoj u travnju je, drugi mjesec zaredom, zabilježila rast, što se dijelom može pripisati sezonskim kretanjima. Ukupno zaposlenih u travnju je bilo 1.351.185, što je za 0,9 posto ili za 12.356 osoba više nego u mjesecu prije. Po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku u pravnim je osobama u travnju bilo 1.048.698 zaposlenih. U odnosu na ožujak to je povećanje za 0,5 posto (ili za 4.861). 3. BANKARSTVO I FINANCIJE HBOR OPET SNIZIO KAMATE: ZA IZVOZNIKE GODIŠNJA KAMATA 2 ILI 4 POSTO Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) od četvrtka za dvije trećine svojih plasmana primjenjuje do 1,5 postotni poen niže kamatne stope, a to je već četvrto sniženje kamata u posljednje dvije godine. Predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a, ministar financija Mato Crkvenac, istaknuo je da će tako za krajnjeg korisnika-izvoznika sa područja posebne državne skrbi, s ratnom štetom, u poljoprivredi ili sa otoka, kamatna stopa na kredite iznosi 2 posto (dosad 3 posto), dok je kamatna stopa za sve ostale izvoznike smanjena sa 5,5 posto na 4 posto godišnje. Najveća kamatna stopa smanjena je sa 7,5 na 7 posto godišnje, kazao je Crkvenac. Dio je to napora koji HBOR čini za daljnji razvoj i podršku hrvatskom gospodarstvu, a to može činiti zbog stabilnih makroekonomskih i financijskih pokazatelja, stabiliziranja omjera duga u BDP-u, činjenice da HBOR-u dobit nije na prvom mjestu te dobre učinkovitosti poslovanja, rekao je Crkvenac. KUNSKI DEPOZITI U POSLOVNIM BANKAMA 15,9 MILIJARDI KUNA Nastavlja se tendencija rasta kunskih štednih i oročenih depozita u poslovnim bankama u Hrvatskoj. Krajem travnja kunski su depoziti dostigli iznos od gotovo 15,9 milijardi kuna (ili 15.877 milijuna kuna), što je povećanje za 820 milijuna kuna ili 5,4 posto u odnosu na mjesec prije. U odnosu pak na kraj prošle godine kunski - štedni i oročeni depoziti u poslovnim bankama nominalno su porasli za 2,87 milijardi kuna ili za 22,1 posto, pokazuju podaci objavljeni na web stranicama Hrvatske narodne banke. Na godišnjoj razini, u travnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, ukupni su kunski depoziti porasli za više od pet milijardi kuna, odnosno za 5,17 milijardi kuna, što predstavlja nominalni porast za 48,3 posto. Istodobno, devizni depoziti u poslovnim bankama u travnju ove godine iznosili su 71,54 milijardi kuna, što je nominalno smanjenje za 3,4 posto u odnosu na ožujak (kada su iznosili 74,07 milijardi kuna). Na kretanja deviznih depozita, koji su najvećim dijelom u eurima, a iskazuju se u kunama, znatno su utjecale promjene tečaja, odnosno slabljenje eura odražava se na smanjenje depozita. Tako je srednji tečaj eura (po tečajnici HNB-a) na kraju travnja bio za 1,6 posto manji nego na koncu ožujka, dok je kod američkog dolara za isto razdoblje zabilježena pad tečaja za 3,8 posto. HYPO ALPE-ADRIA BANK D.D. PREDSTAVILA VLASTITE KUNSKE OBVEZNICE Hypo Alpe-Adria Bank d.d. (HAAB) izdat će 6. lipnja 150 milijuna kuna vrijedno izdanje vlastitih petogodišnjih obveznica, a temeljem u ponedjeljak potpisanog ugovora te će obveznice istog dana biti uvrštene i u I. kotaciju Zagrebačke burze. Predstavljajući obveznice novinarima i investitorima, potpredsjednik Uprave HAAB-a Igor Kodžoman je istaknuo kako su ove obveznice po čak tri obilježja jedinstvene na hrvatskom tržištu kapitala. To je prvi dužnički vrijednosni papir koji je u Hrvatskoj izdala jedna financijska institucija. Ujedno, to su prve korporativne obveznice denominirane u kunama te prve korporativne obveznice uvrštene u najtransparentniju, I. kotaciju bilo koje hrvatske burze. Knjiga upisa za HAAB-ove obveznice zaključena je 30. svibnja, postignuta je cijena od 99,2 posto nominale, a prema riječima voditelja Tržišta kapitala HAAB-a Constantina Cesnovara, oko 40 posto izdanje upisali su inozemni ulagači. SINDICIRANI ZAJAM OD 250 MILIJUNA EURA ZA RAIFFEISENBANK (RBA) Sredstva sindiciranog zajma vrijednog 250 milijuna eura (1,88 milijardi kuna), potpisanog u ponedjeljak sa sindikatom 31 ugledne svjetske banke, Raiffeisenbank Austria dd (RBA) koristit će za povrat postojećih inozemnih zaduženja, dijelom će se osigurati i potpuno prilagođavanje mjerama središnje banke te nastavak dugoročnog kreditiranja kapitalnih gospodarskih projekata i stanovništva. Zajam je odobren uz kamatnu stopu Euribor uvećan za 0,80 postotnih poena na godišnjoj razini, s rokom otplate tri godine i mogućnošću produljenja za sljedeće tri godine. Glavni aranžeri sindiciranog zajma bili su Mizuho Corporate Bank iz Londona, Commerzbank Securities, DZ BANK AG Deutsche Zentral- Genossenschaftsbank, HSH Nordbank i SanPaolo IMI. RAIFFEISEN DMF-U ODOBRENA PRVA DRŽAVNA POTICAJNA SREDSTVA Raiffeisen dobrovoljnom mirovinskom fondu (DMF) odobreno je 746.784 kune državnih poticajnih sredstava, koje je Ministarstvo financija prvi put odobrilo članovima nekog DMF-a u Hrvatskoj. Taj je iznos namijenjen za 1.348 članova koji su tijekom prošle godine pristupili Raiffeisen DMF-u, jedinom koji je 2002. poslovao u Hrvatskoj, kazala je u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednica Uprave Raiffeisen društva za upravljanje DMF-om Renata Kašnjar-Putar. Ta će se sredstva uplaćivati kvartalno te ovisno o vrijednosti imovine svakog člana, a prva uplata, očekuje Kašnjar-Putar, trebala bi biti krajem ovog tjedna, kad Ministarstvo financija doznači odobrena sredstva. Broj članova Raiffeisen DMF-a danas je 2.770, a vrijednost imovine fonda iznosi nešto manje od 7 milijuna kuna. Na znatnije povećanje broja članova, drži Kašnjar-Putar, trebale bi utjecati i zakonske promjene, poput one da pravo na uplatu u DMF imaju i radno sposobne osobe mlađe od 18 godina, što je do sad bila dobna granica. PRETHODNA SUGLASNOST ZA SPAJANJE ERSTE, HELIOS I PLAVOG FONDA Savjet Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena) dao je prethodnu suglasnost društvu za upravljanje obveznim mirovinskim fondom (OMF) Adriatic Invest da započne postupak pripajanja društava Erste d.d. za upravljanje OMF-om i Helios društvu za upravljanje OMF-om, objavljeno je u četvrtak iz Hagene. Time je omogućeno spajanje obveznih mirovinskih fondova kojima ta društva upravljaju, odnosno fondova Plavi (kojim upravlja Adriatic Invest), Erste i Helios. Također, Savjet Hagene je na sjednici održanoj u srijedu 4. lipnja, prihvatio i izvješće o mirovinskim tržištima u Hrvatskoj u prošloj godini, koje će Hagena do kraja lipnja poslati Vladi i Saboru. 4. TVRTKE JOŠ BEZ ODLUKE O PRIVATIZACIJI CROATIA OSIGURANJA Nikakva rješenja o privatizaciji Croatia osiguranja (CO) nisu još donijeta, obavljeni su razgovori s Katoličkom crkvom, a ostaju i druga rješenja - pojaviti se s dionicama na burzi, rekao je u utorak ministar financija i predsjednik Nadzornog odbora CO-a Mate Crkvenac. Po njegovim će riječima Croatia osiguranje "ući u proces u kojem država više neće biti dominantan vlasnik". Neće biti traženja strateškog partnera izvan države, a privatizacija će uslijediti po jednoj dinamici - nema potrebe za žurbom i brzanjem. Cijena dionice Croatia osiguranja, poručio je ministar, bit će sve veća. Najveća hrvatska osiguravateljna tvrtka, Croatia osiguranje, u prva tri mjeseca 2003. povećala je bruto dobit 48,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na gotovo 24 milijuna kuna, istaknuto je na predstavljanju poslovnih rezultata tvrtke. Bilanca tvrtke povećana je 8,3 posto, porast tehničkih pričuva 9,3 posto, a porast matematičke pričuve osiguranja života 21,3 posto. Poslovnu 2002. Croatia osiguranje završila je s bruto dobiti od 78,6 milijuna kuna, aktivu od 4,75 milijardi kuna, bruto premiju od 2,56 milijardi kuna, 2130 zaposlenih i tržišnim udjelom po pojedinim vrstama osiguranja većim od 50 posto, istaknuo je predsjednik Uprave Marijan Ćurković. Dividenda za 2002. iznosi 130 kuna po dionici. INA OTVORILA 404. BENZINSKU POSTAJU, VRIJEDNU 5,3 MILIJUNA KUNA Naftna industrija Ina otvorila je u Zagrebu, nakon devet godina, novu benzinsku postaju - Zagrebačka cesta-istok, a vrijednost investicije te 404. Inine postaji u Hrvatskoj, je 5,3 milijuna kuna, izvijestila je u četvrtak ta tvrtka. Zadnje tri benzinske postaje u Zagrebu (Dugave istok i zapad i Špansko sjever) izgrađene su 1994. i od tada, osim temeljitih rekonstrukcija i modernizacije postojeće maloprodajne mreže, Ina u Zagrebu nije izgradila ni jednu novu benzinsku postaju. U 2003. Ina planira proširiti svoju mrežu sa šest novih benzinskih postaja, od kojih su već otvorena ova danas u Zagrebu i postaja u Kuparima. Ostale bi trebale biti izgrađene u Rijeci, dvije kod Bregane i jedna u novozagrebačkom naselju Zapruđe. OTVORENE PONUDE ZA PRIVATIZACIJU TREĆE MREŽE HTV-A Vijeće za radio i televiziju otvorilo je u utorak ponude sedam tvrtki koje su se javile na natječaj za nacionalnu televizijsku koncesiju, odnosno za privatizaciju treće mreže HTV-a. Na sjednici Vijeća otvorene su ponude TV "Moslavine" (Kutina), tvrtke "HMTM", "Medijske kuće", tvrtke "Fina Mur", "UCD Distribucije", "Rovite" (Rovinj) i zagrebačke tvrtke "RTL". Vijeće za Radio i televiziju o dodjeljivanju nacionalne televizijske koncesije prema zakonskim bi odredbama trebalo odlučiti do listopada ove godine. 'MOBILKOM AUSTRIA' POVEĆAO VLASNIČKI UDJEL U VIPNET-U NA 99 POSTO Austrijska telekomunikacijska kompanija 'mobilkom austria' povećala je svoj vlasnički udjel u tvrtki VIPnet iz Zagreba sa 80 na 99 posto, preuzevši 19 posto vlasničkog udjela od američke kompanije Western Wireless International (sjedište u Seattleu), izvijestili su iz iz VIPnet-a. Zagrebački Večernji list d.d. zadržao je 1 posto udjela u VIPnet-u, a kako napominju iz VIPneta, Western Wireless International prodao je svoj udio u VIPnet-u zbog novih strateških planova za iduće razdoblje. Inače, to je drugo ovogodišnje povećanja vlasničkog udjela "mobilkom austria" u VIPnet-u. Krajem siječnja ove godine austrijska je kompanija svoj vlasnički udjel u VIPnet-u povećala sa 71 na 80 posto, preuzevši tada 9 posto vlasničkog udjela u VIPnetu od Večernjeg lista d.d. PRVA TRI UGOVORA O ULAGANJU U VARAŽDINSKU SLOBODNU ZONU Tri proizvodne tvrtke - BHS corrugated strojevi d.o.o. Ivanec, ludbreška Oprema-Uređaji te varaždinski Matreks - prvi su ulagači u varaždinsku Slobodnu zonu , a ugovor o tome potpisan je u srijedu u Gradskoj vijećnici. Vlasnik BHS-a Christian Engel ističe kako ta njemačka tvrtka već posluje s nekoliko desetaka zaposlenih u iznajmljenom prostoru u Ivancu, a drži 50 posto svjetskog tržišta u proizvodnji strojeva za valoviti karton. Posluje u 22 zemlje (od tranzicijskih samo u Češkoj), a pripremaju se za ulazak u Kinu, uz proizvodnju u Varaždinu. U početku će biti uloženo 2,5 milijuna eura, dok će ukupna ulaganja dosegnuti 10 milijuna eura. U dvije godine u Varaždinu planiraju zaposliti 200 ljudi. Tvrtka Oprema- Uređaji će, po riječima direktora Tomislava Cvetka uložiti u prvoj fazi u pogon 1,5 milijuna eura, a Matreks milijun eura. Direktor Matreksa Stjepan Šilec naglašava kako se tvrtka do sada bavila samo trgovinom. KONCESIJA JANAF-U ZA DIO OMIŠLJA Lučka uprava Rijeka i Jadranski naftovod (JANAF) potpisali su ugovor kojim se JANAF-u odobrava koncesija na 32 godine za korištenje dijela lučkog područja bazena Omišalj. Ugovor, potpisan na temelju Vladine odluke o prenamjeni morskih luka kojom se luke posebne namjene moraju prenamijeniti u luke za javni promet, potpisali su ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača i predsjednica Uprave JANAF-a Vesna Trnokop-Tanta. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić ocijenio je tim povodom da luka Rijeka, kao najznačajnija hrvatska luka, pretendira postati važnom lukom za zemlje regije, posebice Austriju, Sloveniju i BiH te da potpisivanje ovog ugovora jača riječku luku i promet tereta kroz nju. S obzirom na ulogu Vlade u brizi za javno dobro JANAF će uvijek biti pod nadzorom države, a naftovod kao kompanija s monopolističkim položajem u transportu nafte neće biti privatiziran u bliskoj budućnosti, kazao je Linić. CROATIA AIRLINES POTPISALA UGOVOR O SURADNJI SA BELGIJSKOM TVRTKOM Zrakoplovni prijevoznik Croatia Airlines i belgijska zrakoplovna tvrtka SN Brussels Airlines potpisale su ugovor o suradnji za letove između Belgije i Hrvatske, temeljem kojega putnici sa aviokartama belgijskog prijevoznika od utorka mogu letjeti i na zakupljenim sjedalima Croatia Airlinesa. Riječ je, kako su izvijestili iz Croatia Airlines, o tzv. code share ugovoru između dvije kompanije koji je jučer potpisan, a vrijedi za letove između Hrvatske i Belgije, od danas, 3. lipnja, do 25. listopada ove godine. POTPREDSJEDNIK VLADE RUSKE FEDERACIJE POSJETIO "PODRAVKU" Potpredsjednik Vlade Ruske Federacije i ministar poljoprivrede Aleksej Gordeev posjetio je u srijedu "Podravku" u Koprivnici, gdje je s čelnicima Podravke i lokalnih vlasti razgovarao o širenju gospodarske suradnje. Gordeev je na konferenciji za novinstvo istaknuo da ruski kupci poznaju i vole "Podravkine" proizvode, te da je to tvrtka za koju se smatra da ima značajnu perspektivu na ruskom tržištu. Počasni hrvatski konzul za Kalinjingradsku oblast Stefano Vlahović, direktor ruske tvrtke "Produkti pitania", koja vrlo uspješno surađuje s "Podravkom", rekao je da se nada da će ovaj posjet biti poticaj za hrvatske investicije u Rusiji i ruske investicije u Hrvatskoj. "Podravka" ima sve što je potrebno za realizaciju takvih programa, a Hrvatska bi tako na veliko rusko tržište plasirala više svojih sirovina i proizvoda. PODRAVKA DISTRIBUTER PROIZVODA ZADARSKE ADRIJE Koprivnička prehrambena industrija Podravka, temeljem u ponedjeljak potpisanog Ugovora, postala je distributerom asortimana ribljih konzervi zadarske tvrtke Adria, a samo u ovoj godini tržištu se planira distribuirati 40 milijuna komada ribljih konzervi. Na upit o udjelu nematičnih proizvoda u ukupnom prometu, iz Podravke ističu da je taj udjel oko 15 posto ukupnog prometa, u što je uključena i distribucija Nestle proizvoda. KONČAR DO KRAJA TRAVNJA OSTVARIO PORAST IZVOZA ZA 11 POSTO Koncern Končar u prva je četiri mjeseca ove godine prodajom svojih proizvoda i usluga u inozemstvu ostvario 209 milijuna kuna prihoda, što je za 11 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ukupni su prihodi od prodaje u tom razdoblju dosegnuli 555,6 milijuna kuna ili 33 posto više u odnosu na prva četiri mjeseca lani, pri čemu je na domaćem tržištu zabilježen rast prodaje za čak 51 posto, na 346,6 milijuna kuna. U istom razdoblju, koncern Končar je uvezao investicijske opreme, sirovina i materijala u vrijednosti 112,6 milijuna kuna, a vrijednost uvoza posve je pokrivena izvozom. TVRTKA GUM-ECO POČELA POSLOVANJE U VUKOVARU U nekadašnjem vukovarskom pogonu zagrebačke tvrtke Rubik d.o.o., nad kojom je sredinom prošle godine otvoren stečaj, u ponedjeljak je nakon višemjesečnih priprema ponovno pokrenuta reciklaža guma, a proizvodnju je pokrenula tvrtka Gum-Eco. Tvrtka Gum-Eco d.o.o. u vlasništvu je slovenskih poduzetnika Karela Gabera i Rudia Horvata iz Murske Sobote koji su bivši pogon Rubika odlukom Stečajnog vijeća Trgovačkog suda u Zagrebu dobili u trogodišnji zakup. Na poslovima reciklaže guma trenutačno radi 13 radnika, a kada se posao uhoda, Slovenci namjeravaju zaposliti još 20-ak radnika, ističe poslovođa vukovarskog pogona Gum-Eco Martin Vlasović. TLM-U ODOBRENO JAMSTVO ZA 17 MILIJUNA EURA Predsjednik Uprave šibenskog TLM-a Zdravko Petković rekao je novinarima da je zamjenik ministra financija u ponedjeljak potpisao TLM-u jamstvo za kredit od 17 milijuna eura, koje je Vlada odobrila krajem travnja, "pa su konačno stvoreni uvjeti za normalan nastavak proizvodnje u tom poduzeću u kojem zbog nedostatka sirovine već dva mjeseca stoje gotovo svi strojevi". Uprava sada može početi pregovore s dobavljačima i bankama, a aluminij bi u Šibenik trebao stići 15. lipnja iz Mostara. Jamstvo se dugo čekalo jer je Ministarstvo gospodarstva tražilo od Vlade dopunu odluke budući da njome nije bio predviđen kredit na pet godina s dvije godine počeka. Osim toga, Uprava TLM-a morala je najprije sklopiti ugovor s HBOR-om i s Ministarstvom financija, rekao je Petković. Jedan od uvjeta bio je da svi članovi Uprave svojom imovinom jamče izvršavanje preuzetih kreditnih obveza. Oni su to prihvatili i izjavu, koja je stigla iz Ministarstva financija o osobnoj imovini kao jamstvu, ovjerili su kod javnog bilježnika i poslali Ministarstvu, kazao je Petković novinarima. BRODOGRADILIŠTE "3. MAJ": UPITNE PLAĆE ZA SVIBANJ Povjerenik Sindikata metalaca u Brodogradilištu "3. maj" Franjo Lovreković rekao je u utorak kako je Uprava najavila da plaće za svibanj, ako se državna jamstva za zajmove tom brodogradilištu ne ostvare, neće biti isplaćene te da je stanje u tom poduzeću sve teže. Lovreković je rekao da će dio radnika uskoro biti poslan na tzv. čekanje ili godišnji odmor jer brodogradilište ne raspolaže materijalima potrebnima za nastavak radova. Dodao je da se dio materijala nalazi na kamionima te da ih dobavljači ne isporučuju jer ih brodogradilište ne može platiti. Vlada je Brodogradilištu "3. maj" odobrila jamstva za zajmove od 447,8 milijuna kuna za tehnološku obnovu i reprogramiranje duga te za zajmove od 550,8 milijuna kuna za praćenje tekuće proizvodnje, a ostvarenje jamstva uvjetovano je jamstvom Uprave koja bi svojom imovinom trebala jamčiti uredno podmirenje tih obveza. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA HRVATSKO IZASLANSTVO U KATARU O GOSPODARSKOJ SURADNJI Hrvatsko izaslanstvo predvođeno ministrom za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimirom Čačićem sastalo se u ponedjeljak u Kataru s poglavarom te države Šeikom Hamadom bin Khalifom Al-Thaniom s kojim se razgovaralo o razvitku gospodarskih odnosa dviju zemalja, priopćilo je Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo. S hrvatske je strane naglasak stavljen na sudjelovanje domaćih tvrtki u velikim razvojnim projektima u Kataru, dok je katarska strana pokazala interes za ulaganja u Hrvatskoj. Osobito se to odnosi na turizam i opskrbu plinom, te se konkretno spominjala izgradnja terminala za ukapljeni plin u luci u Rijeci, a za potrebe europskog tržišta, dodaje se u priopćenju. RUSKO GOSPODARSKO IZASLANSTVO NA GOSPODARSKOM FORUMU Središnji događaj višednevnog posjeta gospodarskog izaslanstva Centralnog federalnog okruga Ruske Federacije Hrvatskoj, Gospodarski forum na temu međuregionalne suradnje, održan je u utorak na Zagrebačkom velesajmu, a okupio je više stotina predstavnika gospodarskog i političkog života obiju zemalja. Trenutni gospodarski odnos Hrvatske i Rusije obilježava značajan deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni na strani Hrvatske, zbog čega cilj budućih odnosa treba biti povećanje razmjene - roba, ali sve više i usluga, uz istodobno smanjenje hrvatskog manjka, istaknuo je na otvaranju Foruma predsjednik Republike Stjepan Mesić. Kao jedan od primjera dobre suradnje dviju država Mesić je naveo ulaganje Mečelja u Željezaru Sisak, nedavno potpisanu suradnju na projektu DružbaAdria, kao i činjenicu da je ruska naftna kompanija Rosneft jedan od zainteresiranih strateških partnera za privatizaciju Ine. Nakon Foruma održani su i konkretni bilateralni susreti predstavnika više od 70 hrvatskih i ruskih tvrtki. 6. SINDIKATI SINDIKAT "VIKTORA LENCA" PROGLASIO IZVANREDNO STANJE Na izvanrednoj skupštini Sindikata metalaca u brodogradilištu "Viktor Lenac" u ponedjeljak je jednoglasno donesena odluka o uspostavi izvanrednog stanja u tom brodogradilištu. Redovne aktivnosti sindikata stavljene su u mirovanje, a većinskim vlasnicima brodogradilišta upućeno je otvoreno pismo s pozivom da pomognu riješiti probleme u toj tvrtki, rekao je nakon skupštine predsjednik Sindikata metalaca u brodogradilištu Damir Bačinović. U pismu se navodi da je Vlada ispunila sve zahtjeve vlasnika, ali da oni nisu ispunili svoje obaveze, te da radnici neće dopustiti da vlasnici bilo kakvom transformacijom tvrtke izvuku dio kapitala iz nje. Otvoreno pismo vlasnicima brodogradilišta Sindikat je uputio i Vladi, uz poziv da i "nadalje instrumentima svoje zakonske moći pomogne tom poduzeću". Ako vlasnici uskoro ne osiguraju novac za nastavak razvojnog ciklusa i normalno poslovanje brodogradilišta, Sindikat će učiniti sve da zaštiti oko 1200 radnih mjesta i 1000 kooperanata i 600 zaposlenika dobavljača, kazao je Bačinović, predsjednik Sindikata metalaca u brodogradilištu. 7. PREDSTAVLJANJA, KONFERENCIJE U ZAGREBU IDUĆEG TJEDNA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O PRIVATIZACIJI Međunarodnu konferenciju "Privatizacija i restrukturiranje na putu u Europsku uniju" održati će se u Zagrebu 11. lipnja u organizaciji Ministarstva gospodarstva i jedne od vodećih svjetskih konzultantskih tvrtki "McKinsey & Company". Ciljevi održavanja konferencije su upoznavanje i razmjena iskustava u privatizaciji i restrukturiranju u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rusiji i Hrvatskoj, izviješteno je iz Ministarstva gospodarstva. NACIONALNO SAVJETOVANJE O MALOM GOSPODARSTVU Sedmo nacionalno savjetovanje o malom gospodarstvu počelo je u četvrtak s dvodnevnim radom u hotelskom naselju Solaris u Šibeniku u organizaciji Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Otvarajući skup ministar za obrt, malo i srednje poduzetništva Željko Pecek istaknuo je da je zahvaljujući kreditima za razvoj malog gospodarstva i izravnim financijskim injekcijama dosad u Hrvatskoj otvoreno 40.000 radnih mjesta i 16.000 novih obrta tvrtki i zadruga, a dodijeljeno je 5.300 kredita. Program Poduzetnik trenutačno se provodi u suradnji sa 104 partnera - županija, gradova i općina i dvadesetak banaka. Pecek je ustvrdio kako je stoga realno očekivati da će se do 2006. u malom gospodarstvu otvoriti 151.000 novih radnih mjesta kako je i predviđeno vladinim Programom razvoja tog dijela gospodarstva. "Dok je bruto domaći proizvod u Hrvatskoj u prošloj godini porastao po stopi od 5,2 posto, mali su poduzetnici ostvarili rast po stopi od 10, a u nekim sredinama i 20 posto", kazao je Pecek, ocjenjujući kako je malo gospodarstvo lokomotiva razvoja Hrvatske. Izrazio je nezadovoljstvo zbog toga što se neiskorištena državna imovina i poljoprivredno zemljište ne ustupa ili prodaju poduzetnicima. Založio se za jačanje modela radničkog dioničarstva koje bi radnicima i managementu omogućio vlasništvo u poduzećima, naglasivši kako bi presudnu ulogu u tome trebao imati Hrvatski fond za privatizaciju. Kritizirao je što HFP još nije objedinio sve državne portfelje, koji su u rukama fondova, te sva državna poduzeća i ostale nekretnine i počeo njima upravljati na pravi način ili ih ponudio za prodaju. O poduzetništvu u Hrvatskoj i Nizozemskoj na savjetovanju je danas govorio Chris Buijinik, zamjenik glavnog tajnika nizozemskog Ministarstva gospodarstva. Upozorio je da poduzetništvo u Hrvatskoj i dalje koči prekomjerno birokratiziranje, da bi se hrvatska znanost i obrazovanje trebali više okrenuti tržištu te da bi obrtničke i gospodarske komore morale imati jaču savjetodavnu ulogu. Na savjetovanju sudjeluje i Stefan Hlawaček, zamjenik glavnog tajnika Europskog udruženja obrta, trgovine i maloga gospodarstva, te predstavnici više europskih udruženja koja se bave obrtništvom i poduzetništvom. 8. OSTALO ISTRAŽIVANJE: 86 POSTO GRAĐANA DRŽI DA JE U HRVATSKOJ RAŠIRENA KORUPCIJA Gotovo 86 posto hrvatskih građana smatra da je korupcija u našem društvu raširena, i to ponajviše u zdravstvu, sudstvu i tijelima lokalne vlasti, pokazalo je istraživanje koje je tijekom svibnja na uzorku od 1.000 ispitanika provela nevladina udruga Transparency International Hrvatska. Da je korupcija raširena u zdravstvu, sudstvu i lokalnoj upravi smatra preko 70 posto ispitanika, 57,7 posto ih drži da je raširena i u policiji, a 45,5 posto smatra da su korumpirani i saborski zastupnici. Od oblika korupcije najviše ih smeta primanje novca, a odmah zatim utjecaj privatnih veza moćnih pojedinaca prilikom zapošljavanja. Građani ne smatraju korupcijom samo podmićivanje već su svjesni puno češćih oblika neformalne razmjene usluga, dobivanja raznih dozvola, uzimanja postotka za sklopljeni posao i slično, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare član Uprave Transparency Internationala Josip Kregar. Nije novost da naši građani smatraju korupciju raširenom u svim segmentima društva, kaže Kregar, ali je zabrinjavajuće što se postotak građana koji tako misle povećao u odnosu na ranija istraživanja, te što građani ne smatraju da je smjena vlasti dovela do poboljšanja. Gotovo polovica građana (46,2 posto) smatra da je prisutnost korupcije danas podjednaka kao i prije tri godine, 30 posto smatra da je ima više, a 20 posto da je smanjena. Na pitanje što je uzrok korupcije nepostojanje težih kazni navodi 85 posto ispitanika, nesposobnost vlasti važnom smatra njih 80 posto, a prilike koje to omogućavaju i navike ljudi da daju mito krivcem smatra oko 73 posto ispitanika. "Značajno je da građani niske plaće dužnosnika ne priznaju ni kao objašnjenje, a niti kao opravdanje za korupciju", ističe Kregar. Ocjenjujući korumpiranost središnjih tijela vlasti, ispitanici su pokazali dosta visoko povjerenje u njih, napominje Kregar. Tako 47 posto drži predsjednika države nekorumpiranim, dok u korumpiranost sumnja 17 posto. EI PREDSTAVIO PROGRAM BUDUĆE ŠKOLE ZA POSLOVNO UPRAVLJANJE Ekonomski institut Zagreb predstavio je u ponedjeljak Međunarodnu poslijediplomsku školu za poslovno upravljanje Zagreb, koja je u završnoj fazi osnivanja, a u sklopu koje će se na tom Institutu od početka iduće godine provoditi međunarodni MBA program razvijen u suradnji sa Kelly School of Business američkog Indiana sveučilišta. Upisi u školu održat će se ove jeseni, po međunarodnim testovima, a planiran je upis 30 polaznika. Za program koji traje 17 mjeseci, od kojih su zadnjih pet predviđeni za praktični dio u tvrtkama i izradu magisterija, polaznici će izdvojiti 15 tisuća eura. Sva predavanja (16 kolegija te četiri specijalizirana) održavat će se na engleskom jeziku, a po završetku polaznici, uz diplomu magisterija poslovnog upravljanja, dobivaju i certifikat o završenom MBA programu. Jedan od osnovnih uvjeta za upis, uz prolazak na testovima, je i minimalno tri godine radnog iskustva na poslovima upravljanja, a uz menadžere iz tvrtki škola je otvorena i državnim dužnosnicima, posebno onima koji rade u gospodarskim institucijama.