DNEVNI PREGLED, ČETVRTAK, 05. 06. 2003.

Zagreb, 5. lipnja (Hina) - Hrvatska ======== APA/Beč - Papa će tijekom posjeta Hrvatskoj staviti težište i na pomirenje Tijekom petodnevnog posjeta Hrvatskoj Papa "namjerava uputiti i ekumenske naglaske u smjeru srpskog pravoslavlja i ojačati snage u Hrvatskoj koje žele svoju zemlju što prije odvesti u EU", izvješćuje APA. "Papa će se 7. lipnja u Osijeku sastati s predstavnicima Srpske pravoslavne crkve a u Đakovu će posjetiti katedralu koju je dao sagraditi biskup Josip Juraj Strossmayer", napominje APA, podsjećajući da je Strossmayer "kao đakovački biskup i duhovni začetnik kasnije ujedinjene Jugoslavije pokušavao u 19. stoljeću putem veće samostalnosti pojedinih crkava ishoditi ujedinjenje katoličke i pravoslavne crkve na čitavom području, nastanjenom južnim Slavenima". "Strossmayer se zato na Prvom Vatikanskom Koncilu suprostavio dogmatizaciji Papine nepogrešivosti, smatrajući je preprekom ujedinjenju crkava", tumači APA, konstatirajući da je "vjerski panslavizam suprostavio Strossmayera nacionalno orijentiranom političaru Anti Starčeviću, koji je zahtijevao uspostavu velike Hrvatske". Podsjećajući da je Slavonija često u povijesti bila igračkom sila, austrijska agencija napominje da još nisu zacijelile ni rane iz nedavnog rata te ističe da "Hrvatska katolička crkva i Srpska pravoslavna crkva unatrag nekoliko godina svjesno teže pomirenju". Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Hrvatska očekuje od Papina posjeta višestruku korist Zagreb se nada da će uspješan tijek Papina posjeta odigrati ulogu propagandne poruke za Hrvatsku dva tjedna uoči summita EU-a u Grčkoj, piše Frankfurter Rundschau. Osim što bi trebao poduprijeti zahtjev Hrvatske za ulazak u EU, Papin posjet trebao bi pomoći Račanovoj vladi i na unutarpolitičkoj razini, napominje list: "U kontekstu zapinjanja reformskih projekata, nacionalistička stranka HDZ ponovno je počela jačati, bilježeći u anketama prednost koja kod vladajućih socijaldemokrata izaziva strah od mogućeg poraza na izborima koji bi - očekuje se - mogli biti održani ove jeseni. Zato bi zajednički nastupi Pape i bivšeg komunista Račana trebali premijeru donijeti nove pozitivne bodove kod stanovništva, 80 posto kojeg se deklarira kao rimokatolici", ističe Frankfurter Rundschau, tumačeći da se boravak poglavara rimokatoličke crkve u Hrvatskoj za vrijeme Duhova smatra posebnom čašću. Die Tageszeitung/Berlin - Papa želi posredovati u pomirenju na Balkanu Papa već godinama pokušava posredovati u pomirenju pripadnika različitih nacionalnih skupina i vjerskih zajednica na Balkanu pa nije puki slučaj što je za svoje najnovije odredište izabrao upravo Hrvatsku, u kojoj se gotovo 90 posto stanovništva deklarira rimokatolicima, piše Tageszeitung. "Odabravši za geslo svog putovanja u Hrvatsku izreku 'Obitelj - put crkve i nacije', Papa je, doduše izišao u susret konzervativnim snagama ali je s druge strane jasno dao do znanja da zauzima kritički stav prema nacionalističkim pozicijama. Tako se socijaldemokratska vlada može čak nadati da će Papin posjet signalizirati potporu njezinoj politici otvaranja prema Europi. Uoči posjeta iz Papina se okruženja saznalo da se Hrvatska mora integrirati u međunarodnu zajednicu a time prihvatiti i zahtjeve koje joj postavlja Europa, uključujući, između ostalog, suradnju s Den Haagom i povratak još 200 tisuća od ukupno 300 tisuća Srba, izbjeglih iz Hrvatske za vrijeme rata od 1991. do 1995. g.", napominje TAZ. VOA/Washington - Granić ne želi da se Papin posjet politizira "Činjenica da Papa treći put u devet godina posjećuje Hrvatsku govori da se nalazimo visoko na listi njegovih prioriteta," rekao je za VOA-u potpredsjednik vlade Goran Granić. Osim potpore zahtjevu za članstvom u EU kojeg je Hrvatska podnijela u veljači, potpredsjednik vlade očekuje da će Papa i ovom prilikom Hrvatskoj poručiti kako da gradi budućnost prihvatljivu za sve svoje građane. "Ne isključujem mogućnost politizacije Papina posjeta, ali Papa ne dopušta da ga se zloupotrebljava u nacionalnom kontekstu, njegove su poruke posve suprotne... Na zadnjoj sjednici crkvenog i državnog Odbora za doček Pape, pozvao sam da se izbjegne politika, neka tih pet dana ne bude politike na loš način u Hrvatskoj, neka se poslije politikom bave na bilo koji način," kazao je Granić. "Iako politizaciju ne isključujem, ne vjerujem da će se stvarno i dogoditi", rekao je Granić za VOA-u. Katolička crkva u Hrvatskoj, kao i društvo u cjelini, podijeljena je oko aktualnih političkih pitanja, a dio biskupa javno se protivi suradnji s haaškim sudom i slanju u Haag hrvatskih generala optuženih za ratne zločine, prenosi VOA. Najglasniji, dalmatinski biskupi, podržavali su demonstracije ratnih veterana i desnice protiv vlasti, primjećuje postaja. Il Messaggero/Rim - Svjetskim medijima Papino putovanje zanimljivo kao jubilarno Jubilarnoj 25. godišnjici pontifikata Ivana Pavla II., pridružuje se još jedna okrugla i krajnje znakovita brojka: krećući danas za Hrvatsku počinje njegovo stoto putovanje izvan Italije, piše rimski Il Messaggero u četvrtak. "Za svjetske medije međunarodna dimenzija postignutog ostvarenja ovog 'putujućeg Pape' preteže nad složenim temama njegovog trećeg posjeta Hrvatskoj, najkatoličkijoj zemlji Balkana koja je neovisnost ponovno osvojila prije 13 godina, koja se još uvijek nalazi na razmeđu između nedavne prošlosti obilježene žalostima, sadašnjosti obilježene velikim društvenim teškoćama i budućeg uzleta s ulaskom u EU", piše list. Delo/Ljubljana - Papino stoto putovanje "Samo je skok preko Jadranskog mora iz Rima do Rijeke, ali ipak je rekord o kojem se još lani iza vatikanskih zidova nitko nije usudio ni sanjati", piše ljubljansko Delo u četvrtak. "Papa Ivan Pavao II. ide danas na svoje stoto putovanje po svijetu, a vatikanski su statističari izbrojili prijeđenih 1,160.113 kilometara", piše list. "Poslije izrazito političkog razdoblja, križarskog rata protiv komunizma i realsocijalizma, okrenuo se na istok i na jug, prekoračio granicu željeznog zastora i takozvanog Trećeg svijeta, otkrio je Latinsku Ameriku gdje živi gotovo polovica svih katolika svijeta, Filipine, te Hrvatsku koja je u Europi katolička utvrda kao što su nekoć bile Španjolska i Italija", piše Delo. AP/New York - Vatikan se trudi da Hrvatska ne skrene s pravog puta Ivan Pavao II. odabrao je za odredište svog 100. putovanja Hrvatsku, "rimokatolički bedem na Balkanu", zemlju koja se našla na presudnoj raskrsnici, piše agencija Associated Press u srijedu. U Rijeci svježi grafit na zidu poručuje "Amerikanci nisu dobrodošli", no "taj je slogan znakovit ne zato što je Hrvatska neprijateljski raspoložena spram SAD-a, jer nije tako, već zato što je napisan tijekom nedavnih prosvjeda protiv rata u Iraku", primjećuje dopisnik agencije. "Ne tako davno bivša jugoslavenska republika bila je previše zaokupljena vlastitim brigama da bi mogla brinuti o nemirima na drugima mjestima. No, nakon što je Hrvatska našla svoj glas, Vatikan se trudi da ne skrene s pravog puta", piše AP. Obilje nacionalističkih osjećaja uzbunjuje čelnike koji nastoje iza sebe ostaviti ružnu prošlost i pripremiti zemlju za članstvo u EU-u, možda već 2007., piše agencija. AP primjećuje i da, premda se 80 posto Hrvata izjašnjava katolicima, jača osjećaj odvajanja od crkve, a mnogi se Hrvati čine privrženijim materijalizmu. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 75 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). BBC/London - Treći posjet Ivana Pavla II. Hrvatskoj Papa Ivan Pavao II. za svoju stotu posjetu stranoj zemlji izabrao je "poznat teren". "Tijekom prijašnjih posjeta Hrvatskoj 1994. i 1998. godine, Papa se založio za međunacionalnu snošljivost, ali njegovu poruku kao da nije imao tko čuti", stoji u prilogu BBC-a. "Iako se većina stanovnika Hrvatske izjašnjavaju kao katolici, manje od polovice ih vjeruje da su međunacionalna solidarnost i opraštanje važni. To je zaključak do kojeg je došlo nedavno provedeno istraživanje javnog mišljenja", kaže dopisnik BBC-a iz Rima David Willy. Manjinsko srpsko stanovništvo koje je napustilo Hrvatsku nakon rata u prvoj polovici 90-tih godina još nije dobrodošlo, prenosi postaja. Za boravka u Hrvatskoj, Papa će u Đakovu kod Osijeka posjetiti katedralu koju je podigao biskup Josip Strossmayer, jedan od prvih pobornika ideje o zajedničkoj državi južnih Slavena, stoji u prilogu BBC-a. "Tom gestom Ivan Pavao II, po riječima BBC-ovog stručnjaka za jugoistočnu Europu Chrisa Cviića, želi pokazati da iako Jugoslavije više nema, građani u njenim bivšim republikama i dalje imaju dosta toga zajedničkog", prenosi BBC. Avvenire/Rim - Papa treći put na granici Europe Papa ide "treći put na granicu Europe", u Hrvatsku, a taj posjet ima i poseban značaj stoga što je to njegovo stoto putovanje, piše rimski Avvenire u četvrtak. Papa treći put odlazi u posjet "naciji preko Jadrana, pravoj 'granici' između katoličkog i pravoslavnog dijela starog kontinenta. Nije slučajno što Hrvatska po broju posjeta Pape Wojtyle u središnjoj i istočnoj Europi dolazi odmah iza Poljske. Kao što ne treba podcijeniti ni gotovo redovit razmak tri posjeta (1994. prvi, 1998. drugi), odnosno, jedan gotovo svake četiri godine", piše list. Papa u Hrvatsku dolazi kako bi "potaknuo aktivnu ulogu katoličke Hrvatske u obitelji europskih nacija" i preporučio samoj Hrvatskoj pozornost spram ljudskih i kršćanskih vrijednosti, čija je sinteza i vrhunac obitelj, piše list. Il Messaggero/Rim - Nastavljen sudski postupak protiv agencije Cagidemetrio Ancona srl U ponedjeljak je održano saslušanje u građanskoj parnici stečajnog povjerenstva protiv putničke agencije Cagidemetrio Ancona srl, nekada najvažnije agencije u Anconi, koja je 1998. objavila stečaj, izvješćuje Il Messaggero u srijedu. Sutkinja je između ostalih svjedoka saslušala i geometra Seconda Donizellija koji je, prema pisanju Il Messaggera, "izvijestio da je u razdoblju 1996.- 1997. pratio radove na izgradnji hotela Faros na otoku Hvaru u Hrvatskoj: bila je to komercijalna operacija u kojoj je hrvatska tvrtka 'Sunčani Hvar' trebala kao partner sufinancirati projekt kojega se obvezala izvršiti agencija Cagidemetrio, računajući na popust i smještaj za svoje klijente. No dok su iz Hrvatske putničkoj agenciji dotjecala financijska sredstva, geometar je sve više gubio kontakt s upravom Cagidemetrio Ancona srl, a hotel nije realiziran jer ova nije plaćala i nije slala materijal". To je jedan od elemenata koji po mišljenju stečajnog povjerenstva, koje predstavlja veliki dio vjerovnika tvrtke, svjedoče o namjeri bivših upravitelja da stvore novu tvrtku sa ciljem da je pred vjerovnicima liše svih dobara i financijskih sredstava, piše list. Regija/Europa ============= RFE/Prag - Po načelu individualnog pristupa BiH neće ući u EU ni 2019. Bosna i Hercegovina kakva je danas neće postati članicom Europske unije ni 2009. ni 2019. g. - nužna je potpuna revizija mehanizama koje je u okviru Daytonskog sporazuma uspostavila međunarodna zajednica, ocjenjuje za RFE Margherita Paolini iz rimskog časopisa za geostrateške studije Limes. "Ako dvije brzine prilikom ulaska u Uniju postanu načelo, Bosna i Hercegovina nikada neće ući u to društvo. Ako ne postane dio cjeline već ostane protektorat s kroničnim teškoćama, Bosna i Hercegovina će ostati crna rupa na prostoru koji će biti dio Europske unije.", kazala je Paolini. "Bosna i Hercegovina je školski primjer kako se ne može ući u Europsku uniju. Slažem se s predsjednikom Mesićem koji zapravo kaže da nema vremena čekati Bosnu na putu u Europu. Isto tako je jasno da zemlje regije, ukoliko ne budu tražile ravnotežu i uvažavale svu složenost regije, riskiraju naći se u situaciji da imaju susjeda koji nije u članstvu Europske unije i koji može stvoriti mnoge probleme", kazala je Paolini. Komentirajući ocjenu predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića da je neophodan individualni pristup u procesu približavanja Europskoj uniji, koju je izrekao nakon povratka sa Ohridskog summita, Paolini je za RFE kazala: "Mislim da bi koncept koji bi bio na pola puta bio najefikasniji. Dakle, ni konvoj ni regata. Regija mora ući u Europu ne unoseći razlike i neravnoteže jer ćemo u tom slučaju imati - da se slikovito izrazim - 'najboljeg i najgoreg učenika u razredu'. Ovaj prostor se kao cjelina mora pridružiti Europskoj uniji", ocjenjuje Paolini za RFE. Die Presse/Beč - OMV traži naftu u Albaniji Austrijski koncern OMV traži naftu u južnoj Albaniji, izvješćuje bečki Die Presse u srijedu. "OMV je u Albaniji još od 1991. godine - krenuo je s off-shore bušenjima tražeći naftu na morskom dnu, što nije urodilo plodom; zatim je ušao u suradnju s grčkim Hellenic Petroleum-om u poslovima bušenja na kopnu", piše list, naglašavajući da su očekivanja Albanije velika, budući da se Tirana u slučaju uspješnih bušenja nada ne samo prihodu u državnu blagajnu, nego i novim radnim mjestima. "Oko 30 posto zaposlenih na bušotini 'Palokastra 1' su Albanci, ostatak u prvom redu čine Hrvati, jer je ekipu na bušotini dao na raspolaganje 'Crosco', tvrtka kćer hrvatskog naftnog poduzeća INA", podsjeća Die Presse. Die Presse/Beč - Rumunjska se želi prometno povezati sa zapadnom Europom "Rumunjska, balkanska zemlja čiju prometnu sliku danas još uglavnom obilježavaju loše ceste i konjske zaprege, trebala bi prema planovima rumunjske vlade uskoro dobiti suvremenu mrežu autocesta", piše Die Presse u srijedu. "Jedan od glavnih projekata tog ambicioznog programa trebao bi Rumunjsku priključiti na europski prometni koridor IV koji bi od Berlina preko Praga, Budimpešte i Bukurešta trebao sezati do Konstance na Crnom moru, a troškovi izgradnje rumunjskog dijela autoceste procjenjuju se na četiri milijarde eura", piše list i dodaje da bi se kasnije trebale izgraditi još "dvije autoceste u smjeru sjever-jug". "Sredstva za izgradnju autoceste izdvojit će s jedne strane Rumunjska iz svog proračuna a s druge EU (Phare), Europska investicijska banka, Europska banka za obnovu i razvoj a dijelom i privatni ulagači", piše Die Presse. La Repubblica/Rim - Prodi: Kriza sa SAD-om je prevladana Predsjednik Europske komisije Romano Prodi u razgovoru za rimsku La Repubblicu, u kojem govori o summitu G8 u Evianu, ocijenio je da je "kriza sa SAD-om prevladana", te da najžurnije pitanje postaje Treći svijet". Na skupu u Evianu, ocjenjuje Prodi prevladali su aspekti suradnje između SAD-a i Europe: "To što su se izbjegla eksplozivna pitanja, poput analize rata u Iraku, nije bilo slučajno već iz želje da se ne pojačavaju već visoke napetosti. Rekao bih da je ozračje sveukupno bilo dobro". Prodi kaže i da vjeruje kako se neslaganje između SAD-a i Europe s vremenom može riješiti. Na pitanje ima li dojam da se Bushova administracija, za razliku od Clintonove, ne protivi samo europskoj obrani nego čak i većoj političkoj integraciji Unije Prodi je odgovorio: "Istina je da posljednjih godina izgleda da je nedostajalo ohrabrenje koje je dolazilo s druge strane Atlantika s prethodnim administracijama. No to ne treba biti razlog kočenju, upravo suprotno. Našom odlučnošću moramo dokazati da integracija Unije ide dalje, te da nikako nije usmjerena protiv SAD-a. Tko je ne želi, neka se s njom pomiri: rađanje političkog identiteta Europe je nezaustavljiv cilj, koji leti na krilima povijesti". Tema dana: Mirovni proces na Bliskom istoku =========================================== AFP/Pariz - Bushovo je zalaganje najveće postignuće summita u Akabi Najveće postignuće susreta na vrhu u Akabi (Jordan) je veliko je zalaganje američkog predsjednika Busha, što daje nadu u rješavanje bliskoistočne krize, mišljenje je izraelskog analitičara Josepha Alphera koje prenosi AFP. Amerikanci su uspjeli dobiti čvrsto obećanje palestinskog premijera Mahmuda Abasa da će zaustaviti Intifadu, dok je Ariel Sharon obećao dvije stvari: prvo, da će "odmah" početi s rušenjem "nelegalnih naselja"; drugo, priznao je "važnost povezanosti teritorija u Cisjordaniji za stabilnu palestinsku državu", piše agencija. No Sharon, kao vješt taktičar, nije razjasnio bitno pitanje izraelskih naselja na palestinskom području - izraz "nelegalna" naselja može se višestruko tumačiti, upozorava AFP, podsjećajući da je prema mirovnom planu predviđeno uklanjanje svih naselja izgrađenih nakon ožujka 2001., a izraelske vlasti "nelegalnim" smatraju samo neka od njih. Le Figaro/Pariz - Samo SAD može nametnuti mir na Bliskom istoku Dok Europska unija i dalje traga za "zajedničkom vanjskom politikom", Sjedinjene Države jedina su sila u svijetu, sposobna nametnuti mir na Bliskom istoku, ali i ostvariti određeni uspjeh u vanjskoj politici, piše u uvodniku "Le Figaroa" Renaud Girard. Ugled SAD-a temelji se ponajprije na moći, ali i na poštovanju koje prema Amerikancima gaje obje strane u sukobu, podsjeća Girard: Izrael zato što ga je Amerika jedina poduprla u Kippurskom ratu koji su 1973. protiv njega povele arapske države, a Palestinci zato što je u Iraku pokazala da se ne boji djelovati i da u vanjskoj politici ne ostaje samo na riječima. Rješenje za bliskoistočni problem zove se palestinska država, a ona ima brojne neprijatelje, ističe uvodničar: na izraelskoj strani koloniste, a na palestinskoj islamiste, no Bushova uprava mora nametnuti mir i jednima i drugima. Die Welt/Berlin - Sve ipak ovisi o Americi Pobjedom nad Irakom Sjedinjene Države su "postale arapskom silom koja ne samo upravlja, već i oblikuje", a nakon Iraka sada to vrijedi i za Izraelce i Palestince, piše berlinski Die Welt (po DW-u). List primjećuje da su i jedni i drugi dobro razumjeli Bushove želje o miru u regiji i po prvi put doista izlaze jedni drugima u susret, ali svečanosti bi trebalo izbjeći jer stvarni problemi počinju nakon svečanih izjava. "Samo s američkom pomoći i pritiskom iz Washingtona Abas i Sharon će se držati zacrtanog puta. Sve ovisi o Americi", zaključuje list. Der Standard/Beč - Novi početak u Akabi "Od prvog susreta jednog izraelskog i jednog palestinskog šefa vlade u Washingtonu prije deset godina i sadašnjeg u Akabi, toliko je krvi i patnje na obje strane da je teško biti optimist", piše u četvrtak bečki Der Standard. "Nastup Ariela Sharona i Mahmuda Abbasa potvrđuje činjenicu da agresivnost palestinske naoružane intifade i izraelski odgovori na nju, ne mogu preusmjeriti povijest unatrag", piše list te naglašava da Abbas nije "obraćeni Saul nego poželjan sugovornik kojega su izabrali SAD i Izrael". "Sharon želi nastaviti pregovore ako prestane terorizam a Abbas će ga zaustaviti samo ako se život Palestinaca poboljša, zbog čega ekstremizam neće nestati, ali će ostati bez potpore" stoji u članku. L'Express/Pariz - Bush svoj mandat mora završiti uspjehom na Bliskom istoku Premda se neuspjeh bliskoistočnih mirovnih pregovora čini vjerojatniji od uspjeha, možemo se nadati rješenju koje priželjkuju kako izmučeni Palestinci i nesigurni Izraelci, tako i međunarodna stabilnost, u uvodniku tjednika "L'Express" piše Bernard Guetta. "Ne pronađe li uskoro rješenje za nered u Bagdadu i za sve veće nezadovoljstvo u Washingtonu, George W. Bush će za osamnaest mjeseci izgubiti predsjedničke izbore, a njegov će nasljednik naslijediti zemlju u doista lošem stanju", kaže Guetta, dodajući da američki predsjednik mora "završiti mandat velikim uspjehom koji će ušutkati kritičare i, makar i naknadno, opravdati rat. Mora uspjeti tamo gdje su svi zakazali i barem početi rješavati bliskoistočno pitanje. Zato je iznenada stao na prvu crtu i zato nevjerojatno postaje moguće". Le Figaro/Pariz - Samo uspjeh na Bliskom istoku može popraviti ugled SAD-a Nakon Blitzkriega u Iraku, Amerika se mora vratiti diplomatskom multilateralizmu i pozvati u pomoć Stari Kontinent, na kojemu Francuska ima važno mjesto zbog starih i uskih veza s arapskim svijetom, piše u "Le Figarou" sveučilišni profesor Gilles Kepel. "Val protuamerikanizma koji je zapljusnuo Bliski istok zasad nema premca, ulijevajući mnogim Arapima lažnu nadu da mogu izbjeći samokritiku na račun opčinjenosti Sadamom, pa i Bin Ladenom, i pošteđujući ih izvlačenja pouka iz političkog škripca i moralne propasti u koju ih je dovela", ističe Kepel. Nakon sve učestalijih napada preko Atlantika i preko La Manchea zbog "laži" američkih i engleskih čelnika o iračkom oružju za masovno uništavanje i pogoršanja političkog i sigurnosnog stanja u Iraku, Bijeloj kući je jako potreban simboličan korak: jedino prihvaćanje "voznog plana" od strane Izraela može danas povećati ugled SAD-a, ocjenjuje autor i dodaje da će "uspjeh u izraelsko- palestinskim pregovorima omogućiti američkom predsjedniku da uvede red u Iraku, uz opasnost da optereti predizbornu utrku za ponovni izbor koja se bliži." Tema dana: Sporna pitanja o iračkom oružju ========================================== The Guardian/London - Blair dobio bitku, ali ne i rat Tony Blair je u sporu oko obavještajnih podataka o iračkom oružju dobio bitku, ali ne i rat, piše The Guardian (po BBC-u). List piše da je britanski premijer odbacio pozive da se o načinu na koji je vlada koristila obavještajne podatke provede nezavisna sudska istraga, ali je ipak pristao da slučaj razmotri parlamentarni odbor za sigurnost čije će izvješće biti objavljeno. To nije idealno, ocjenjuje list, ali je bolje od nikakve istrage. Svi koji dobro poznaju britansku povijest ne mogu odbaciti mogućnost da neki pripadnici tajnih službi pokušavaju potkopati laburističku vladu, ali važniji problem ostaje neriješen, jer Britanija i Amerika su tvrdile da prijetnja iračkog oružja za masovno uništenje osigurava pravni temelj za rat, piše list. "Ako su obavještajni podaci iskrivljeni kako bi se opravdao rat koji bi inače bio nelegalan, to se mora znati", naglašava The Guardian. Le Nouvel Observateur/Pariz - SAD je u Iraku ostvario svoje stvarne ciljeve Zloporaba obavještajnih podataka u svezi s iračkim oružjem za masovno uništavanje na koju upozoravaju obavještajne zajednice nameće vrlo važno pitanje: je li postignut cilj američko-britanske vojne akcije u Iraku, piše Claude Weill, novinar tjednika Le Nouvel Observateur. Ako govorimo o pravim ciljevima, tj. o nadzoru nad iračkom naftom i povlačenju američkih snaga iz Saudijske Arabije, odgovor je potvrdan, kaže Weill. No ako su posrijedi proglašeni ciljevi: neutralizacija oružja za masovno uništavanje, borba protiv terorizma, širenje demokracije i preustroj Bliskog istoka, onda su rezultati zasad više nego skromni, ocjenjuje autor. "Amerika je, ranjena nakon 11. rujna, morala pokazati svijetu svoju snagu i svoju odlučnost. Htjela je zastrašiti lupeške države, gurnuti na rub međunarodne ustanove i dati do znanja mogućim suparnicima da neće dopustiti da se dovodi u pitanje njezina nadmoćnost", podsjeća novinar. Liberation/Pariz - Bush ne osjeća posljedice laži o iračkom oružju Za razliku od Tonyja Blaira koji je, stavši uz bok američkog predsjednika koji je tvrdio da Irak posjeduje oružje za masovno uništavanje, postao meta žestokih napada, George W. Bush ne osjeća teže posljedice zbog "uljepšavanja istine", piše u "Liberationu" Jacques Amalric. Razlog tomu je, misli Amalric, što čelnici američkih demokrata pod utjecajem rezultata ispitivanja javnog mišljenja u korist iračkog rata žele zaboraviti taj slučaj koji će, uz to, utjecati i na buduće krize jer dovodi u pitanje istinitost američkih izjava. Nelagodu potkrepljuje i vijest da je neimenovani američki visoki dužnosnik, odlazeći iz Eviana za Charm el-Cheikh, izjavio da je SAD dobio zeleno svjetlo za moguću vojnu intervenciju, premda je G8, napominje autor, tek klub šefova država i vlada "bez potvrđene legitimnosti i ni u kojem slučaju ne može odlučivati i ustupati to pravo bilo kojoj sili, makar to bio i SAD. Poglavito ako se ta sila već pokazala vješta u manipuliranju podacima, pa i laganju", upozorava Amalric. The Times/London - Teška pitanja valja postaviti obavještajnim službama a ne Blairu Sljedeći će mjeseci odigrati važnu ulogu pri ocjenjivanju kvalitete zapadnih obavještajnih službi i nastupa britanskog premijera, upozorava The Times. "Skupina za istraživanje Iraka, misija koja će obuhvatiti 2000 ljudi, uključujući i nekadašnje inspektore UN-a za oružje, upravo počinje svoju potragu za oružjem za masovno uništenje. Otkrije li velike zalihe tog oružja ili dokaze da je takvo oružje postojalo ali je u međuvremenu uništeno, obavještajne službe i političari koji su se oslonili na njihove smjernice bit će odriješeni krivnje a antiratni tabor bit će prisiljen priznati poraz. Blair je pak izborio politički predah. Naime, i Odbor za obavještajne službe i sigurnost i onaj za međunarodne poslove podnijet će svoja izvješća tek za nekoliko mjeseci. U tom će razdoblju na terenu u Iraku vjerojatno biti pronađeno dovoljno dokaza u prilog tvrdnjama da je Sadam posjedovao oružje za masovno uništenje. Ne budu li pak takvi dokazi pronađeni, teška pitanja valja postaviti obavještajnim službama a ne političarima kojima bi one trebale služiti", smatra The Times. Reuters/London - Parlamentarna istraga tek je simbolični udarac Blairu Parlamentarna istraga o eventualnom iskrivljavanju obavještajnih podataka radi pridobivanja potpore za rat protiv Iraka krije u sebi veći politički rizik kada je u pitanju britanski premijer, ocjenjuje Reuters. "Odbori američkog Senata imaju, doduše, šire ovlasti nego njihovi britanski ekvivalenti ali Blair se suočava s izraženijim neprijateljstvom u javnosti i zakonodavnom sustavo, pa je njegova vjerodostojnost daleko više ugrožena", prenosi Reuters ocjenu diplomata i analitičara. U Britaniji zagovornici javne istrage o eventualnom vladinom "friziranju" obavještajnih podataka sumnjaju da dva nadležna parlamentarna tijela - Odbor za međunarodnu politiku i Odbor za obavještajne službe i sigurnost - mogu djelotvorno obaviti svoj posao budući da jedan od njih može tek iznijeti svoje sugestije parlamentu - gdje Blair uživa potporu većine - a drugi zapravo odgovara britanskom premijeru, navodi britanska agencija. U SAD-u pak nadležni odbori Senata imaju veće ovlasti - mogu pozivati svjedoke i tražiti odgovarajuće dokumente - i manje su vezani stranačkom lojalnošću ali se javnost čini tolerantnijom prema Bushu, ističe Reuters. DPA/Berlin - Blair i tajne službe - spletka ili lakrdija? "Ako pitate Johna Reida, šefa parlamentarne frakcije Blairove stranke, poznata britanska obavještajna služba prožeta je 'otpadničkim elementima' čija meta nisu neprijatelji zapadnog svijeta već njihova vlastita labouristička vlada", prenosi DPA u srijedu. Labouristička baza tradicionalno gaji duboko nepovjerenje prema "u osnovi konzervativno orijentiranim" obavještajnim službama ali u medijima su Reidove optužbe uglavnom naišle na skepsu, napominje DPA. Nitko ne poriče da su pripadnici obavještajne službe proteklih dana namjerno pustili u javnost informacije kritične spram vlade, ali mediji smatraju da njihov motiv pritom nije bila nesklonost staroj radničkoj stranci nego sve veća frustracija zbog mogućnosti da Blairova vlada trajno ugrozi ugled tajnih službi, prenosi DPA. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 55 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). (Hina) akoz