DNEVNI PREGLED, SRIJEDA, 04. 06. 2003.

je Hrvatska ======== ANSA/Rim - Ivan Pavao II. - "zaštitnik Hrvatske" Ivan Pavao II., "zaštitnik Hrvatske", kako ga je 1994. nazvao tadašnji hrvatski predsjednik Tuđman, po treći put dolazi u Hrvatsku, potvrđujući tako važnost koju pridaje Hrvatskoj, "granici balkanske regije s katoličkom većinom", piše ANSA. Papa je prvim posjetom dao potporu narodu koji se borio "u ratu za vlastito preživljavanje", drugim je želio učvrstiti "pobjedničku Hrvatsku na planu vjere, kao i na planu demokratskog razvoja", a treći bi mogao biti zabilježen po "očekivanjima koje Papa ima u zemlji snažnog katoličkog obilježja koja se sprema ući u zajednicu Europu", piše ANSA. Čini se da će u ovom trećem posjetu biti riječ o ulozi Hrvatske u sutrašnjoj Europi, s jedne strane, a s druge središnjoj ulozi obitelji, piše agencija. Vatikan je uvijek posebnu pozornost posvećivao narodima tog područja, te je 1991., kad je raspad Jugoslavije izgledao neizbježan, Sveta Stolica pokušala uvjeriti zemlje OESS-a da "usklađeno" priznaju Hrvatsku i Sloveniju, a nakon neuspjeha multilateralnog pokušaja Vatikan ih je unilateralno priznao, piše agencija. Taj čin je zahladio odnose Vatikana s pravoslavnim crkvama, te je bilo potrebno jedno desetljeće da "vrati izgubljeni teren", piše agencija. ANSA/Rim - Časna sestra koja je spasila podmornicu U petak će Ivan Pavao II. u Dubrovniku, u Hrvatskoj, blaženom proglasiti Mariju Petković, a među čudima koja se pripisuju njenom zagovoru nalazi se i spašavanje peruanske podmornice Pacocha s posadom od 22 čovjeka, piše ANSA. "1988. uslijed havarije podmornica je tonula pramcem, no poručnik Roger Cottrina uspio je zatvoriti unutarnje vrata, pobijedivši samo snagom ruku pritisak vode koja je prodirala u podmornicu. Jedno vojno, a potom i vatikansko povjerenstvo ocijenili su nadljudskim čin tog časnika koji je ispričao da se nagonski u tom strašnom trenutku obratio časnoj sestri Mariji, čiju je biografiju čitao tijekom jednog boravka u bolnici", piše agencija. Marija Petković rođena je 10. prosinca na otoku Korčuli, kao šesto dijete Antonija i Marije Petković, a potaknuta živom željom da pomogne siromašnima i potrebitima, sljedeći upute dubrovačkog biskupa monsinjora Marcelića, 1919. osnovala je vjersku zajednicu koja je za cilj imala obrazovanje djevojaka toga kraja, stoji u prilogu ANSA-e. Njene su redovnice u međuvremenu porasle brojem i njihovo djelovanje proširilo se do mnogih zemalja Južne Amerike. Umrla je 1966. u Rimu, kada se već govorilo o njenoj svetosti, piše agencija. Regija/Europa ============= Delo/Ljubljana - Slovenija si ne može priuštiti odstupanje od stavova EU-a "Ustrajnost kojom Sjedinjene Države od nekih država zahtijevaju posebne bilateralne sporazume o imunitetu američkih državljana, nije bila bez rezultata", piše Delo u utorak. "Međudržavne sporazume koji ograničavaju jurisdikciju Međunarodnog kaznenog suda (MKS) i obvezuju države potpisnice na neizručivanje Amerikanaca, možebitnih ratnih zločinaca, potpisalo je već četrdesetak država, a Washington se hvali da će ih uskoro biti za pet, deset više", piše Delo te napominje da u zadnje vrijeme "raste pritisak na države zapadnog Balkana". Na potpisivanje sporazuma "prisiljene su Albanija i BiH" a sada Sjedinjene Države "uvjeravaju Hrvatsku i Makedoniju, prijete obustavom vojne pomoći, nude svoje pravno tumačenje", piše Delo. "Jučer je izaslanstvo Bushove vlade došlo u Ljubljanu, ali slovenski domaćini nisu rekli ništa, čak su i informacije o tome tko je koga primio, tko je s kim razgovarao, došle iz američkih usta", piše list i zaključuje da se čini kako je "Slovenija ipak previše blizu EU-u da bi podlegla američkim pritiscima" te da si "nešto drugo osim prihvaćanja mišljenja Europske unije ne može ni dopustiti". Večernje Novosti/Beograd - Cilj SAD-a nije prisiljavati na izbor između SAD-a i EU-a Cilj SAD-a nije da bilo koju zemlju dovede u situaciju da se osjeća razapetom između SAD-a i EU-a, kaže načelnica za jugoistočnu Europu u američkom State Departmentu Janet Bouge, u razgovoru za beogradske Večernje Novosti. "Suverena ste država i sami odlučujete hoćete li potpisati sporazum o izuzimanju američkih državljana iz jurisdikcije Međunarodnog krivičnog suda. Mislim da su zemlje jugoistočne Evrope u sretnoj poziciji da mogu birati oboje, dobre odnose i s EU-om, i sa SAD-om, i sudjelovati i u EU-u i NATO-u. To nije 'ili' situacija. Mi tražimo od svih zemalja svijeta sporazum o 'članku 98' zato što nismo dio tog suda i smatramo da nije pravedno da mu izlažemo naše građane. S međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju je drugačija situacija. Njega je osnovalo Vijeće sigurnosti UN-a i svaka je članica dužna surađivati. Mi smo dio UN-a i zato podržavamo sudove za Jugoslaviju i Ruandu", kazala je Janet Bogue u razgovoru za list. Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Hoće li se "Solanija" pokazati mrtvorođenčetom EU-a? Crnogorska vlada brani se od dominantne politike Srbije, dok Beograd postaje sve nezadovoljniji time što snosi glavni financijski teret nove države, piše u utorak Frankfurter Rundschau. Otkada je nametnula novi labavi državni savez Srbija-Crna Gora kako bi spriječila referendum o neovisnosti Crne Gore, Europska unija "uzalud pokušava uskladiti gospodarstva Srbije i Crne Gore" koja i dalje imaju "različite valute i različite bankarske i carinske sustave", ističe njemački list, napominjući istodobno da se Miroljub Labus, bivši zamjenik jugoslavenskog premijera, zalaže za "mirno razdvajanje Srbije i Crne Gore 2004. godine", uz argument da "Crnogorci u zajedničkom parlamentu blokiraju važne reforme". "Dok se crnogorska vlada brani od dominantne politike Srbije, u Boegradu su sve nezadovoljniji što moraju snositi glavni financijski teret nove države koja ne funkcionira dostatno" pa oporbeni političari žele razgovarati s dužnosnikom EU-a za vanjsku politiku Solanom, čija bi se "Solanija" mogla "pokazati neuspjehom politike EU-a", piše list. Die Presse/Beč - Europski istok nedjelotvorno koristi svoje sirovine Zemlje kandidati za EU vrlo nedjelotvorno koriste svoje sirovine, od nafte preko kovina do biomase, piše Die Presse u srijedu. "Prema studiji Povjerenstva EU-a, potrošnja resursa u odnosu na gospodarske rezultate na Istoku je pet puta veća nego u državama EU- a, te će biti potrebni izvanredni napori da bi se kod produktivnosti resursa postigla razina EU-a", piše list. Izraženo brojevima: "po toni sirovina u srednjoj i istočnoj Europi prihod je 230 eura dok je prosjek u EU-u 1200 eura", prenosi list podatke iz studije. "Pitanje je mogu li zemlje kandidati slijediti primjer Italije ili Velike Britanije koje su po potrošnji sirovina daleko ispod prosjeka EU-a ili će u tijeku razvitka biti jednako ovisne o sirovinama poput primjerice Belgije ili Danske gdje se troši više od 30 tona sirovina po glavi", stoji u članku. Le Soire/Bruxelles - NATO se vraća na međunarodnu pozornicu Slijedeći primjer Busha i Chiraca u Evianu, ministri vanjskih poslova članica NATO-a pokušali su u utorak u Madridu zaboraviti nesporazume koji su se pojavili uoči rata u Iraku, piše u "Le Soiru" Philippe Onillon. Poruka susreta je jasna: kriza je prošla i organizacija se sada počinje baviti temama s prošlogodišnjeg summita u Pragu: proširenjem na istok, poboljšanjem bojne spremnosti, suradnjom s Europskom unijom, Rusijom i Ukrajinom, ističe list. Premda bi nazočnost NATO-ovih snaga u Iraku trebala biti sporadična, ona potvrđuje želju te organizacije da izađe iz područja europskog utjecaja, pa su tako ministri razgovarali i o mogućem slanju snaga na Bliski istok, u sklopu možebitnog mirovnog sporazuma, piše novinar, napominjući da se o toj novini, koja se podudara s novom strategijom suzbijanja međunarodnog terorizma i širenja oružja za masovno uništavanje, još raspravlja. Le Figaro/Pariz - Evian je zaobišao osjetljive teme Premda su zemlje sudionice summita u Evianu sučeljene s velikim gospodarskim problemima, u završnom priopćenju nema ni spomena o osjetljivim temama, posebno ne o deviznom tečaju ili o makrogospodarskim prilikama, kazao je za "Le Figaro" Philippe Chalmin, svečilišni profesor. Nije postignut ni dogovor oko poljodjelstva, o kojemu SAD i Francuska, barem na riječima, imaju oprečna mišljenja: dok Amerikanci zagovaraju otvaranje prema svijetu i istodobno štite svoje proizvode, Francuska ne želi ubrzati reformu zajedničke poljodjelske politike koja djelomično uvjetuje europsko stajalište u WTO-u, podsjeća profesor Chalmin. Pitanje afričkog razvoja jedva je dotaknuto u završnom priopćenju, a izostala je i rasprava o problematici "tržišta sirovina", što je šteta, kaže na kraju Chalmin. Le Figaro/Pariz - Evian zrcali podjele u međunarodnoj zajednici Summit G8 u Evianu održan je "nizašto", a francuske ambicije ostale su neostvarene, pišu u "Le Figarou" Luc de Barochez i Anne Fulda. Svježe sjećanje na irački rat onemogućilo je pokretanje većih inicijativa i donošenje važnih odluka, ističu autori, dodajući da se razjedinjena Europa nije mogla mjeriti s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom. "Čelnici bogatih zemalja nisu imali velike ambicije: ne svađati se otvoreno kako ne bi još više zabrinuli financijska tržišta. Glavna zadaća G8 bila je da potakne povjerenje u mogućnost gospodarskog oporavka", napominju autori i zaključuju da je susret na vrhu u Evianu bio "odraz stanja u kojemu je međunarodna zajednica nakon rata u Iraku: podjela i nesloga pretegnule su nad suradnjom i multilateralizmom." Le Monde/Pariz - Članice G8 izbjegavaju razgovore o škakljivim temama Nekad su susreti na vrhu najrazvijenijih zemalja svijeta bili korisna politička potpora multilateralnim trgovačkim pregovorima, ali u zadnjih desetak godina G7, koji je nakon prijema Rusiju 1998. postao G8, izgubio je svoj ugled zbog mršavih rezultata, piše za Le Monde Frederique Sachwald, direktor u Francuskom institutu za međunarodne veze (IFRI). "Kopnjenje ugleda G8 skopčano je s promjenom gospodarskih i političkih prilika nakon hladnog rata, od uključivanja novih zemalja u međunarodnu razmjenu do uvođenja eura, ali i s promjenom samih summita", podsjeća autor, dodajući da ti susreti "više nisu prigoda za raspravu među jednakima o gospodarskim problemima i za ocjenu politike zemalja članica već se da su one zaključile 'sporazum o nenapadanju' kako ne bi morale razgovarati o škakljivim temama." Tema dana: Mirovni proces na Bliskom istoku ============================================ The Times/London - Bush se priprema ispuniti svoje obećanje na Bliskom istoku Američki predsjednik napravio je u Sharm el-Sheiku krupan korak na putu prema ispunjenju svog obećanja da će se intenzivno posvetiti uspostavi mira na Bliskom istoku, tvrdi The Times. "Njegova nazočnost na dva uzastopna summita u Sharm el-Sheiku i Akabi trebala bi lansirati 'itinerar' i obvezati one koji će se njime kretati da prihvate njegove uvjete. Bushova nazočnost na spomenutim summitima ističe također da njegova uloga nužna u posredovanju u dokončanju sukoba koji je bio jedan od glavnih izvora terorizma i protuzapadnog raspoloženja. Bush neće postići bitan pomak tijekom dva dana summita ali će ušutkati skeptike kod kuće i u muslimanskom svijetu, koji su sumnjali u njegovu čvrstu odluku da uoči izbora u SAD-uz ustraje na provedbi mirovnog plana. Također valja istaknuti da će Bush pokrenuti najambiciozniju američku diplomatsku misiju od preuzimanja predsjedničke dužnosti", podsjeća The Times. Liberation/Pariz - Uspjeh mirovnog plana zajamčit će samo neovisni promatrači Članice Kvarteta nisu izvukle pouku iz neuspjeha sporazuma iz Osla koji je Bliski istok gurnuo u tragediju, piše za Liberation Charles Enderlin, novinar i autor knjige o Bliskom istoku. Prihvaćanjem "voznog plana" koji predviđa osnutak neovisne palestinske države, Ariel Sharon se odrekao cionizma Zeeva Jabotinskog i Menahema Begina, kojega su nasljednici Betar i Likud te na pravcu Davida Ben Guriona i Yigala Allona pokušava utvrditi granice židovske države tražeći zemljopisno rješenje za palestinski problem koji bi Izraelu ostavio najviše prostora, ističe Enderlin. Povrh toga, palestinska pobuna skupo stoji Izrael - ulagača nema, turizam propada, a zemlja je zapala u jednu od najtežih kriza u svojoj povijesti, podsjeća autor i upozorava da najnoviji mirovni plan neće uspjeti ne budu li neovisni promatrači u Cisjordaniji i u Gazi nadzirali njegovu provedbu, nakon što su se dvije strane gotovo cijelo desetljeće međusobno optuživale za izgrede koji su pratili mirovni proces. SZ/Muenchen - Summit u Akabi mogao bi označiti početak novog doba Tročlani summit u Akabi mogao bi označiti početak novog doba na Bliskom Istoku, ističe muenchenski Sueddeutsche Zeitung. "Sharon i Abas dobro će paziti da summit u Akabi ne dokončaju ispraznim riječima. U priopćenjima pozvat će se na pravo drugog naroda da živi u miru i sigurnosti. Te će riječi morati biti pretočene u djela budući da Bushov zalog autoriteta američkog predsjednika ne dopušta mogućnost neuspjeha plana, kakav su doživjeli mnogi prije njega", predviđa SZ, dodajući da će zauzvrat američki predsjednik morati shvatiti da sukob na Bliskom Istoku zahtijeva potpuni angažman. "Još je prerano čak i za prijevremene pohvale ali prvi put u posljednja 32 mjeseca na obzorju se nazire tračak nade koji će smjesta utrnuti ako Bush ove jeseni zbog predizborne borbe u SAD-u odustane od uloge moderatora na Bliskom Istoku. Izraelci i Palestinci ne mogu biti prepušteni sami sebi. Summit u Akabi pružit će priliku Bliskom Istoku. Grupna fotografija naglasit će tu mogućnost budući da će nedostajati osoba za kojom nitko neće žaliti - riječ je o Jaseru Arafatu", naglašava SZ. WP/Washington - I arapske zemlje snose odgovornost za mirovni proces Summit u Sharm el-Sheikhu mogao bi se pokazati važnijim za bliskoistočni mirovni proces od izraelsko-palestinskih pregovora, piše Washington Post u utorak. Prepoznavši da je izostanak arapske potpore bio jedan od čimbenika koji su doveli do neuspjeha prethodnih pokušaja postizanja izraelsko-palestinskog sporazuma, Bushova administracija opravdano ustrajava na uključivanju arapskih zemalja u mirovni proces, ocjenjuje list. Kao i Palestinci, arapski čelnici žele da SAD od Izraela izvuče ustupke, ne nudeći recipročne korake, ocjenjuje se u uvodniku. Međutim, piše list, "dok bi pritisak SAD-a na Izrael mogao biti jedan dio rješenja, mir neće biti moguć ako arapski čelnici ne poduzmu agresivnu akciju za iskorjenjivanje terorizma, ne podrže novo palestinsko čelništvo i odlučno ne promijene svoje odnose s Izraelom". (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 45 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). Der Standard/Beč - Bush ima širok manevarski prostor u odnosu prema Izraelu Na bliskoistočnom summitu američki će predsjednik prvi puta u svom mandatu morati dokazati posredničku vještinu, zaključuje austrijski list Der Standard. "Budući da je 30 mjeseci nakon preuzimanja predsjedničke dužnosti proglasio mirovne pregovore Izraela i Palestinaca osobnom misijom, američki predsjednik privlači danas veću pozornost bar među šefovima država i vlada u regiji. Bushovo očijukanje s iskrenošću ('Ja sam tip čovjeka koji govori ono što misli') i tvrda retorika njegove vlade postigli su željeni učinak u drugim prilikama - primjerice, u dijalogu s Pekingom. Budući da se u dvije i pol godine svog mandata snažno naginjao na Sharonovu stranu, Bush je paradoksalno u trenutnu pokretanja bliskoistočne inicijative otvorio sebi veći manevarski prostor pa odjednom postavlja zahtjeve izraelskoj vladi", tumači Der Standard. DPA/Hamburg - Bush nema velikih ambicija za bliskoistočni summit Summit u Sharm-el Sheichu jasno je pokazao da je nasilno svrgavanje iračkog režima u potpunosti izmijenilo težište moći u regiji, zaključuje DPA. "'Rezultat je sljedeći: Amerikanci sada određuju tok događaja i tko ih ne sluša, izlaže se izolaciji a potom i prijetnji", citira njemačka agencija riječi jedne egipatske novinarke koja zaključujue da "novi Pax Americana deprimira". Iako arapski čelnici nisu oduševljeni novim američkim planovima za regiju, hine oduševljenje kako bi se na koncu našli na strani pobjednika, napominje DPA, ističući da Amerikanci s druge strane ne mare za kritike na račun "buldožerskog nastupa" koji iritira čak i neke stručnjake u američkom kabinetu: "(Predsjednik) nema ni znanja ni strpljenja da se u dovoljnoj mjeri pozabavi tom materijom i razvije jasne predodžbe o željenom konačnom rezultatu", prenosi agencija mišljenje jednog kritički orijentiranog vladinog dužnosnika. Bush pak smatra da je samom svojom nazočnošću u Sharm el-Sheichu ispunio zahtjev svijeta za angažmanom Washingtona u bliskoistočnom sukobu, napominje DPA, ističući da Bijela Kuća namjerno postavlja skromne ciljeve i kada je u pitanju tročlani summit s Abasom i Sharonom pa će uspjehom proglasiti čak i puko formalno palestinsko- izraelsko prihvaćanje mirovnog plana za Bliski Istok. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 50 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbu javite na telefon 4808-692). Tema dana: Pitanje iračkog oružja za masovno uništavanje ======================================================== WP/Washington - Ne treba prenagliti u zaključcima o iračkom oružju Postavlja se pitanje je li Bushova administracija pretjerala u prikazivanju opasnosti od iračkog oružja no, premda se neke tvrdnje dopredsjednika Cheneya i drugih dužnosnika vjerojatno neće pokazati utemeljenim, tvrdnje koje je Colin Powell u veljači iznio pred Vijećem sigurnosti još uvijek djeluju uvjerljivo, ocjenjuje se u uvodniku Washington Post-a od srijede. Sadam Husein je otvoreno prkosio Ujedinjenim narodima u ključnom sigurnosnom pitanju, oružju za masovno uništavanje, a ustručavanje od odgovora na njegova kršenja čak i nakon 11. rujna uvelike bi naštetilo međunarodnom poretku i sigurnosti SAD-a, piše list. SAD je odgovarajući na taj izazov "jasno pokazao da se neće tolerirati širenje takvog oružja na otpadničke države, uklonio je najopasniji režim na arapskom Bliskom istoku i dokončao zločinačku represiju nad milijunima Iračana. No to ipak ne može značiti da Bushova administracija sada može umanjivati značaj pitanja oružja", stoji u uvodniku. Potrebna je pozorna i strpljiva istraga koja bi razjasnila zašto su obavještajne službe bile u krivu, ako jesu, i jesu li dužnosnici administracije zloupotrijebili obavještajne informacije, međutim, "prenagljeni zaključci, predsjednikovi ili oni njegovih kritičara, neće biti od koristi", zaključuje list. NYT/New York - Pravi razlozi za rat u Iraku Razlog koji je Bushova administracija navodila kao opravdanje za rat u Iraku bio je da Sadam posjeduje oružja za masovno uništavanje koja predstavljaju prijetnju SAD-u, no "ja sam tvrdio da Bush treba povesti taj rat iz pravih i moralnih razloga", piše u New York Timesu od srijede Thomas L. Friedman, uvodničar lista. Kada je rat završio i "kada sam vidio masovne grobnice i stvarne razmjere Sadamovog genocidnog zla, moje je gledište bilo da Bush nije ni trebao naći neko oružje za masovno uništavanje kako bi meni opravdao rat", piše Friedman. Međutim, piše Friedman, nalaženje oružja za masovno uništavanje nužno je kako bi se spasila vjerodostojnost Bushovog tima, neokonzervativaca, Tonyija Blaira i CIA-e, ali dok Bushova vjerodostojnost ovisi od nalaženja oružja, budućnost Bliskog istoka ovisi od našeg uspjeha u izgradnji drugačijeg Iraka jer je to nužno kako bi se doista dobio rat, zaključuje Friedman. The Guardian/Pariz - Blair treba priznati manipulaciju tvrdnjama o iračkom oružju Britanski premijer trebao bi pred Donjim domom britanskog parlamenta priznati da dossierom o navodnom iračkom oružju za masovno uništenje želio izmamiti potporu parlamentaraca za rat protiv Iraka, sugerira The Guardian. Navodeći pitanja s kojima bi se britanski premijer trebao suočiti u Donjem domu parlamenta, list izdvaja priznanje jednog vladinog dužnosnika da je poznata Blairova tvrdnja da Irak može upotrijebiti kemijsko i biološko oružje u roku od 45 minuta nakon izdavanja odgovarajuće zapovijedi, zapravo dodana dossieru o iračkom oružju "protiv volje obavještajnih službi". Ministar oružanih snaga Adam Ingram priznao je pak da je spomenutu tvrdnju "iznio samo jedan izvor" te da nije dodatno potvrđena, napominje The Guardian. Ističući da bi usporedba želja britanskog premijera i prijedloga obavještajnih službi rječito ukazala na pozadinu dossiera o iračkom oružju za masovno uništenje, The Guardian zaključuje: "Nema dokaza da je eventualno iračko oružje za masovno uništenje zaista predstavljalo neposrednu prijetnju a Blair je postupno počeo miješati to pitanje s promjenom iračkog režima i ljudskim pravima". VOA/Washington - Obavještajni podaci manipulirani su radi opravdanja rata Politika bi se trebala određivati u skladu s obavještajnim informacijama, ali u stvarnosti se obavještajne informacije često koriste za opravdavanje već utvrđene politike, primjećuje bivši analitičar CIA-e David MacMichael a prenosi VOA. Bivši obavještajci, okupljeni u organizaciji "Veterani obavještajci za zdrav razum", čiji je pripadnik i Mac Michael, tvrde da su u iračkoj krizi obavještajne informacije bile izmanipulirane kako bi se opravdao rat, prenosi postaja. Ray McGovern, također bivši obavještajni analitičar, kaže da su se dužnosnici administracije, nakon što od CIA-e nisu dobili očekivane odgovore, okrenuli vojnoj obavještajnoj službi Defense Intelligence Agency, navodi postaja. Kada ni ta obavještajna služba nije dala priželjkivane informacije, u središtu Pentagona stvorena je "mala, neformalna CIA" koja je predsjedniku servirala željene informacije, tvrde bivši obavještajni analitičari u prilogu VOA-e. Bijela kuća žestoko niječe takve optužbe, a dužnosnici upozoravaju da "obavještajni veterani" ne mogu znati kakve su informacije zapravo bile na raspolaganju vladi. No Ray McGovern uzvraća da su "veze među obavještajcima, i umirovljenim i aktivnima, vrlo čvrste" te da "aktivni obavještajci drže svoje umirovljene kolege dobro obaviještenima", navodi VOA. The Daily Telegraph/London - Blair je žrtvovao obavještajne službe radi političke dobiti U želji da stekne kratkoročnu političku dobit i potporu javnosti za rat protiv Iraka, Blair je žrtvovao svoju dugoročnu dužnost zaštite obavještajnih službi i upotrijebio njihov rad u nedopuštene svrhe, smatra Daily Telegraph. "Blair je svoje uvjerenje da Sadam raspolaže oružjem za masovno uništenje temeljio - i još uvijek temelji - na čvrstim i poštovanja vrijednim razlozima. No, britanski je premijer nepromišljeno postupio zahvaljujući svojoj karakternoj mani koja ga je potaknula da dramatizira dokaze, nadajući se da će time posredovati javnosti dojam o najpravednijoj mogućoj odluci i prikazujući opću opasnost kao neposrednu prijetnju. Takvim postupcima uspio je potkopati britanske obavještajne službe i posijati nepotrebne sumnje u opravdanost rata u koji je poslao britanske vojnike da izlože svoje živote opasnosti. Takvo ponašanje nije bilo dostojno dužnosti koju Blair obavlja", zaključuje Daily Telegraph. TAZ/Berlin - Pogrešna informacija o iračkom oružju nije bila slučajna Američka je vlada mjesecima prije rata optuživala sve skeptike da umanjuju neposrednu opasnost od iračkog oružja a sada postaje sve razvidnije da te tvrdnje nisu imale puno veze s istinom, piše Die Tageszeitung u utorak. "Cilj svih ratova koje je SAD vodio proteklih godina bila je obrana od još ne posve vidljive opasnosti, od predstojećih kršenja ljudskih prava, od priprema za terorističke napade ili programa za proizvodnju atomskog, biološkog ili kemijskog oružja, dakle ratovalo se pozivanjem na navodne 'činjenice' i 'istine' čiju vjerodostojnost demokratska javnost ni na koji način ne može provjeriti", piše list. "Za rat je uvijek potreban protivnik koji utjelovljuje zlo, osobito kad ga vode liberalne države, pa se stoga njegovi zagovornici moraju pozivati na apsolutnu istinu koja u ratu možda umire, ali je za njegovu pripremu treba konstruirati", upozorava TAZ. LAT/Los Angeles - Kongres SAD-a treba ispitati slučaj iračkog oružja Senator i predsjedatelj senatskog odbora za oružane snage John W. Warner ocijenio je da izostanak dokaza o postojanju kemijskog i biološkog oružja u Iraku ugrožava vjerodostojnost SAD-a, te je s pravom pozvao na saslušanja u Kongresu o eventualnim manipulacijama obavještajnim informacijama, stoji u uvodniku Los Angeles Timesa od utorka. Zamjenik ministra obrane SAD-a Wolfowitz izjavio je u petak da je to oružje bilo samo jedan od motiva američke administracije za intervenciju u Iraku, što proturječi njegovoj ranijoj izjavi da je oružje za masovno uništavanje "osnovni razlog" za rat, piše list. Oni koji su prije rata savjetovali veći oprez primijetili su i promjene optužbi koje je administracija upućivala Iraku; od optužbe za pružanje utočišta teroristima, teroriziranja vlastitog stanovništva pa do proizvodnje zabranjenog oružja. "Budući da se takva politika sve izraženije dovodi u pitanje, saslušanja u Kongresu trebaju početi uskoro i moraju biti otvorena za javnost u najvećoj mogućoj mjeri", a trebaju "riješiti pitanje je li ministarstvo obrane neopravdano tjeralo CIA-u da prihvati alarmantne procjene o iračkoj prijetnji i ispitati jesu li informatori, Iračani u egzilu, imali previše utjecaja u Pentagonu", piše list. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 45 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). (Hina) akoz