DO KRAJA TRAVNJA VANJSKOTRGOVINSKI DEFICIT 15,8 MILIJARDI KUNA

ZAGREB, 3. lipnja (Hina) - Od početka ove godine do kraja travnja Hrvatska je na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 13,24 milijardi kuna ili 1,88 milijardi američkih dolara, dok je istodobno uvoz iznosio 29,08 milijardi kuna ili 4,13 milijardi dolara.#L# Tako je, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, vanjskotrgovinski deficit u prva četiri mjeseca ove godine premašio vrijednost izvoza te je iznosio 15,84 milijardi kuna ili 2,25 milijarde dolara. Pokrivenost uvoza izvozom, pak, iznosila je svega 45,5 posto. Izraženo u kunama, u prva je četiri ovogodišnja mjeseca ukupni hrvatski robni izvoz povećan 7,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je uvoz povećan 13,2 posto. Zbog značajnog pada vrijednosti tečaja dolara u odnosu na kunu, za oko 16,8 posto, stope rasta robne razmjene izražene u dolarima značajno su veće od onih u kunama. Tako je izražen u dolarima hrvatski robni izvoz u prva četiri mjeseca porastao 29 posto, dok je uvoz bio 36,1 posto veći nego u istom razdoblju lani. Više od polovice ukupnog izvoza u prva četiri mjeseca ove godine, točnije 51,1 posto ili gotovo 960,2 milijuna USD ostvareno je izvozom nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova. Udio redovitog izvoza, čija je vrijednost iznosila 854,3 milijuna USD, bio je 45,5 posto. Glavninu hrvatskog izvoza u prva je četiri mjeseca ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio 1,75 milijardi USD. U odnosu na isto razdoblje lani izvoz prerađivačke industrije povećan je za 26,7 posto, no istodobno je vrijednost uvoza povećana za 38,6 posto, na 3,6 milijardi USD. U okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz - od 215,34 milijuna USD, ostvarila je brodogradnja, koja se statistički vodi kao djelatnost proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava. Izvoz brodogradnje u prva je četiri mjeseca ove godine povećan za 17,3 posto, a rast bilježe i ostale značajnije grana prerađivačke industrije, poput proizvodnje hrane i pića (35,2 posto), tekstila (30,8 posto) i namještaja (25,3 posto). Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najveći dio hrvatskog izvoza u prva četiri mjeseca ove godine odnosio na strojeve i transportne uređaje (511,05 milijuna USD) te razne gotove proizvode (374 milijuna USD). Hrane (i živih životinja) Hrvatska je istodobno izvezla u vrijednosti od 190,4 milijuna USD ili 65,7 posto više nego u isto vrijeme 2002., a uvezla značajno više - 289,2 milijuna USD ili 34,4 posto više nego u prva četiri mjeseca lani. U tom je segmentu vrijednosno najveći bio izvoz ribe i njenih prerađevina (53,35 milijuna USD), dok je najveći porast u odnosu na isto razdoblje lani zabilježen u izvozu šećera, proizvoda od šećera i meda - za čak 144,2 posto. Već uobičajeno, najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner u prva četiri ovogodišnja mjeseca ostale su zemlje Europske unije, na koje 'otpada' najveći dio hrvatskog izvoza (1,03 milijuna USD), kao i više od polovice uvoza (2,3 milijuna USD). Pojedinačno među njima predvodi Italija, u koju je u prva četiri mjeseca ove godine izvezeno roba u vrijednosti 491,2 milijuna dolara (porast od 25,7 posto), a iz koje je uvoz u Hrvatsku iznosio 691,15 milijuna USD (rast od 27,8 posto). Slijedi Njemačka, u koju je hrvatski izvoz povećan za 18,1 posto, na 221,7 milijuna dolara, a iz koje je uvezeno 38,8 posto više, odnosno roba u vrijednosti 657,5 milijuna dolara. Na trećem je mjestu Bosna i Hercegovina, kao jedna od rijetkih europskih zemalja s kojom Hrvatska ostvaruje višak u robnoj razmjeni, a u koju je hrvatski izvoz iznosio gotovo 254 milijuna USD (rast od 37,3 posto). Iz BiH istodobno je uvezeno roba za 51,56 milijuna USD (24,2 posto više). (Hina) rub ds