ZAGREB, 2. lipnja (Hina) - Misija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Hrvatskoj i Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava u ponedjeljak su objavili priopćenje u kojem objašnjavaju brojčane pokazatelje u svezi s
brojem ukinutih stanarskih prava u Hrvatskoj, koji su nedavno predstavljeni u medijima ili pripisani ovim organizacijama.
ZAGREB, 2. lipnja (Hina) - Misija Organizacije za europsku
sigurnost i suradnju (OESS) u Hrvatskoj i Hrvatski helsinški odbor
za ljudska prava u ponedjeljak su objavili priopćenje u kojem
objašnjavaju brojčane pokazatelje u svezi s brojem ukinutih
stanarskih prava u Hrvatskoj, koji su nedavno predstavljeni u
medijima ili pripisani ovim organizacijama.#L#
Obje organizacije, u svom zajedničkom priopćenju ističu kako "su
uvjerene da treba pronaći odgovarajući pravni lijek kao naknadu za
ukidanje bivših stanarskih prava". Brojčani pokazatelji s kojima
one barataju odnose se na potpuno različita pitanja i stoga nisu u
suprotnosti jedni s drugima, stoji u priopćenju.
"Misija OESS-a je citirala službene brojčane pokazatelje hrvatske
Vlade koji se odnose na sudska ukinuća stanarskih prava putem
pokretanja više od 23.700 pojedinačnih sudskih postupaka, od kojih
je mnoge pokrenula i sama Vlada, na područjima koja su ostala pod
Vladinom upravom tijekom sukoba 1991. -1995. godine", nastavlja se
u priopćenju, te dodaje da su postupci za ukidanje stanarskog prava
pokrenuti u 85 općina.
Dvije trećine svih slučajeva odnosi se na sedam velikih gradova
(Zagreb, Osijek, Zadar, Karlovac, Split, Sisak i Rijeka), dok se 20
posto svih ukinuća odnosi samo na grad Zagreb. Velika većina njih
pokrenuta je i završena za vrijeme sukoba na osnovi procjene suda da
izbivanje obitelji u trajanju duljem od 6 mjeseci nije bilo
opravdano. Ipak, znatan se broj ukinuća zasnivao na sumnji za
"sudjelovanje u neprijateljskim aktivnostima", stoji u
priopćenju.
Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO), s druge strane,
nije raspravljao o službenim brojčanim pokazateljima hrvatske
Vlade, već je izjavio da očekuje manji broj, otprilike do 10.000,
zahtjeva bivših nositelja stanarskog prava za povratom stanova ili
odgovarajućom zamjenom. HHO to smatra posljedicom politike koja se
provodila prema povratnicima tijekom proteklog desetljeća, kao i
nedostatka političke volje u regiji da se povratak učini mogućim i
održivim.
Misija OESS-a, stoji u priopćenju, također želi istaknuti da je
određenom broju obitelji stanarsko pravo ukinuto automatizmom, na
osnovi tromjesečnog izbivanja iz stana prema Zakonu o najmu stanova
na oslobođenim područjima koji je usvojen neposredno nakon vojno-
redarstvene akcije "Oluja" 1995. godine. Vlada nije dostavila
službene podatke o broju ukinutih stanarskih prava na područjima
posebne državne skrbi, no na osnovi broja zahtjeva za povratom,
stanarskog prava koji su bivših stanari podnijeli lokalnim
stambenim komisijama od 1999. godine, razvidno je da postoji
nekoliko tisuća takvih slučajeva.
Treba također primijetiti da postupak ukidanja stanarskog prava
putem sudskih postupaka nije završen. Izvršenja konačnih sudskih
odluka o ukidanju stanarskih prava provode se i danas, kao i
deložacije obitelji čija su stanarska prava ukinuta, što dovodi do
novog raseljavanja, stoji u priopćenju.
Nadalje, Vladina ministarstva i Državno odvjetništvo i dalje traže
ukidanje stanarskog prava svim članovima obitelji zbog sumnje na
"sudjelovanje u neprijateljskim aktivnostima", što je u
suprotnosti s odlukama Ustavnoga suda iz 1999. i 2000. godine prema
kojima se ova odredba može ustavno primijeniti samo ukoliko postoji
presuda u kaznenom postupku.
(Hina) pp/nab maš