ROUEN, 1. lipnja (Hina/AFP) - Muzej lijepih umjetnosti u francuskom gradu Rouenu, gdje je 30. svibnja 1431. spaljena Ivana Orleanska, a njeni posmrtni ostaci raspršeni, toj junakinji posvećuje 572 godine kasnije "prvu veliku izložbu
slika" kojima je poslužila kao nadahnuće.
ROUEN, 1. lipnja (Hina/AFP) - Muzej lijepih umjetnosti u francuskom
gradu Rouenu, gdje je 30. svibnja 1431. spaljena Ivana Orleanska, a
njeni posmrtni ostaci raspršeni, toj junakinji posvećuje 572
godine kasnije "prvu veliku izložbu slika" kojima je poslužila kao
nadahnuće. #L#
Stotinjak slika koje potječu iz raznih francuskih kolekcija te iz
Velike Britanije, Nizozemske i SAD-a, predstavlja se javnosti od
petka pa sve do 1. rujna.
Priča o "dobroj djevojci iz Lorraine koju su Englezi spalili u
Rouenu" (kako piše Francois Villon) pomogla je da najzanimljivi dio
izložbe bude onaj posvećen britanskom slikarstvu.
Prema riječima kustosa muzeja Laurenta Salomea iz kataloga izložbe
"nije se očekivalo naići na toliki broj britanskih djela, od remek-
djela Dantea Gabriela Rossettija do nepriličnih vizija Ricketsa
ili Duncana".
"Perfidni Englezi, nastavlja Salome, ponekad su pripisivali našoj
nevinoj pastirici iz Domremyja uznemirujuća zavodnička svojstva.
Neki su joj pak odavali počast, poput Williama Ettyja koji je bio
pravi obožavatelj Djevice Orleanske".
Među ostalim poznatim djelima su začuđujuće transfiguracije "Ivane
bez lica i portreta" Švicarca Ernsta Stuckelberga.
Tu je i "histerična" Ivana Orleanska Francuza Julesa Bastiena-
Lepagea - "Ivana Orleanska osluškuje glasove", djelo u vlasništvu
Metropolitan muzeja u New Yorku koje predstavlja "karatkeristike
velike histerije s kraja 19. stoljeća", ističe Salome.
Izložba pod nazivom "Ivana Orleanska, slike povijesti" pokriva
razdoblje od 1820. do 1920., godine kanonizacije "Djevice
Orleanske" pod papom Benediktom XV.
Nakon razdoblja zaborava Ivana Orleanska postala je romantična
junakinja te zauzela mjesto nacionalnoga mita, lika "vječne
Francuske", prvenstveno pod utjecajem djela velikog povjesničara
19. stoljeća Julesa Micheleta.
"Uvjereni smo da se ovom izložbom predstavlja niz autentičnih
remek-djela, koja su za neke sasvim sigurno vrlo neočekivana",
zaključuje Salome.
(Hina) dš bnš