BRUXELLES, 31. svibnja (Hina/AFP) - Zadržavanje institucionalnog sustava EU-a, definiranog Sporazumom iz Nice, što je zatražilo devet zemalja, nije prihvatljiva opcija za Konvenciju o budućnosti Europe, izjavio je u subotu predsjednik
Konvencije Valery Giscard d'Estaing.
BRUXELLES, 31. svibnja (Hina/AFP) - Zadržavanje institucionalnog
sustava EU-a, definiranog Sporazumom iz Nice, što je zatražilo
devet zemalja, nije prihvatljiva opcija za Konvenciju o budućnosti
Europe, izjavio je u subotu predsjednik Konvencije Valery Giscard
d'Estaing.#L#
Konvencija neće prihvatiti status quo u funkcioniranju
institucija, i u slučaju trajne blokade po tom pitanju, neće
predstaviti prijedlog ustavnog sporazuma na europskom summitu u
Solunu, rekao je Giscard novinarima u Bruxellesu.
Predsjednik Konvencije je dodao da još uvijek postoje veliki
izgledi da se postigne konsenzus kako bi se na vrijeme dovršio
prijedlog europskog ustava.
"Negativna stajališta nekih zemalja više su taktičke prirode. I
dalje mislim da ćemo uspješno dovršiti posao", rekao je bivši
francuski predsjednik.
Predstavnici devet zemalja, sudionica Konvencije o budućnosti
Europe, (Španjolska, Irska, Danska, Poljska, Austrija, Litva,
Cipar, Švedska i Velika Britanija), u petak su predložile da se
zadrži krajnje komplicirani i kontroverzni sustav dogovoren na
summitu u Nici u prosincu 2000.
"To stajalište nije kompatibilno s usvajanjem trajnog europskog
ustava", rekao je Giscard, dodajući da će u slučaju blokade,
otputovati u Solun bez prijedlog ustava.
Ako je to "konačno" stajalište devet zemalja, onda će se morati
ustvrditi "nedostatak konsenzusa", rekao je predsjednik
Konvencije.
Ipak, ističe Giscard, oko polovica zemalja iz te skupine spremna je
promijeniti mišljenje. "Najmanje dvojica čelnika iz tih zemalja
osobno su mi rekli da će prihvatiti glavne smjernice
institucionalne reforme".
U pogledu drugog spornog pitanja, spominjanja kršćanskih korijena
u preambuli ustava, što traži Vatikan i neke zemlje članice,
Giscard je rekao da "kršćanska vjera nije mogla biti eksplicitnije"
spomenuta, jer to ne bi privatile sve zemlje.
"Nismo mogli eksplicitnije to spomenuti, jer bismo u tom slučaju
morali spomenuti sve religije prisutne na kontinentu, od judaizma
do islama. Ni takvo rješenje ne bi prihvatile sve zemlje", rekao je
Giscard u interviewu talijanskom dnevniku Corriere della Sera.
U preambuli prijedloga budućeg europskog ustava, koji je objavljen
u srijedu, spominje se "kulturno, vjersko i humanističko nasljeđe"
Europe, ali bez izravnog spominjanja kršćanstva.
(Hina) sv