DNEVNI PREGLED, PETAK, 30. 05. 2003.

vanje/financije ZAGREB, 30. svibnja (Hina) - Hrvatska ======== VOA/Washington - U slučaju Hrvatske predsjedničko izuzeće nije izgledno Predsjedničko izuzeće Hrvatske od potpisivanja bilateralnog sporazuma sa SAD-om nije izgledno zbog raspoloženja u Kongresu SAD- a, ali i zato što je rezervirano samo za "ključne saveznike", kaže u razgovoru za VOA-u Ruth Wedgewood, profesorica međunarodnog prava na Sveučilištu John Hopkins i članica "utjecajnog Vijeća za međunarodne odnose". U Hrvatskoj se često čuje tvrdnja da je Amerika dvolična kada traži pravni imunitet za svoje građane budući da sama već godinama insistira na izručenju Hrvata haaškom sudu za ratne zločine, ali po mišljenju Ruth Wedgewood, taj zahtjev Washingtona nije dvoličan jer je haaški sud osnovalo Vijeće sigurnosti u skladu sa svojim mandatom, dok je Međunarodni kazneni sud (MKS) zamišljen kao tijelo kojem države dragovoljno pristupaju, a Sjedinjene su Države odlučile ne pristupiti toj organizaciji, prenosi VOA. Po mišljenju Ruth Wedgewood, bit problema u odnosu SAD-a i MKS-a čine pitanja vezana uz samo vođenje ratnih operacija, poput tumačenja pojma "proporcionalne uporabe vojne sile". Wedgewood je upozorila i Haaški sud za bivšu Jugoslaviju da ponekad upotrebljava preusko, ograničavajuće tumačenje pojma uporabe vojne sile - na štetu vojnika. "Haaški bi sud trebao primjenjivati tradicionalno ratno pravo, a ne pokušavati stvarati nove međunarodnopravne norme", kaže ova američka pravnica za VOA-u. Regija/Europa ============= VOA/Washington - Središnju Europu se ne smije prisiljavati na izbor između SAD-a i MKS-a Postojanje stalnog Međunarodnog kaznenog suda je dobro jer mora postojati mjesto gdje će se suditi ljudima poput Miloševića, Saddama i Kim Jong Ila, no opravdane su i bojazni SAD-a glede tog suda, kazao je za VOA-u stručnjak washingtonskog instituta American Enterprise i bivši zamjenik poljskog ministra obrane Radek Sikorski. SAD brinu možebitna dvostruka mjerila kaže Sikorski i navodi, kao primjer takvih mjerila, da je isti španjolski sudac htio suditi čileanskom generalu Pinochetu zbog kršenja ljudskih prava, ali je odbio zbog istih optužbi suditi Fidelu Castru. "U središnjoj Europi imamo poseban problem, a to je da istodobno želimo biti i dobri Europljani i dobri članovi transatlantske zajednice i ne želimo da nam se nameće izbor između veza s Amerikom i oslanjanja u sigurnosnim pitanjima na jedinu supersilu, s jedne strane, te integracije u Europu s druge strane", primjećuje on. Sikorski je zaključio da zemlje srednje i istočne Europe ne smiju dopustiti da ih se prisiljava na izbor, nego trebaju istaknuti da je njihova politika jednaka donedavnoj politici Francuske i Njemačke, a to znači da su privržene i transatlantskoj i europskoj zajednici, prenosi VOA. RFE/Prag - Reforma obavještajno-sigurnosnih službi u BiH Visoki predstavnik za BiH, Paddy Ashdown donio je odluku o uspostavljanju povjerenstva za reformu obavještajno-sigurnosnih službi Bosne i Hercegovine čime bi se pripremio teren za oblikovanje jedinstvene službe, te bi obavještajci BiH trebali od 2004. prestati špijunirati jedni druge i raditi u interesu države i njezinih građana, komentira RFE tu odluku. "Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini obavještajna se služba podijelila, još više politizirala i u nekim slučajevima bila je izravno umiješana u etnička čišćenja i organizirani kriminal", a nakon rata tri obavještajne službe postale su instrumenti političkih stranaka i operativaca izvan stvarne kontrole parlamenta i države, te je "vrijeme da se to prekine", obrazložio je Ashdown svoju odluku u razgovoru za RFE. Potpredsjednik HDZ-a Niko Lozančić je, pak, u razgovoru za RFE rekao je da je kao predsjednik Federacije BiH nezadovoljan informacijama koje dobiva od obavještajnih službi, te da su "entitetske službe najmanje bile pod nadzorom institucija vlasti, znači zakonom uspostavljenih kontrolnih mehanizama". TAZ/Berlin - Steinerova je kosovska bilanca mršava Na kraju mandata postaje jasno da Michael Steiner nije uspio trgnuti Kosovo iz letargije, ocjenjuje Die Tageszeitung. "Umjesto da ojača novoizabrani kosovski parlament, Steiner je prekriženih ruku gledao kako srpski nacionalisti stvaraju vlastite, paralelne strukture. Uspio je, doduše, metodom mrkve i batine navesti neiskusno albansko vodstvo da prihvati političku liniju koju su priželjkivale međunarodne institucije - ali ona podrazumijeva tek održavanje statusa quo. To pak nema puno veze s etabliranjem demokratskih struktura koje bi trebale zrcaliti volju građana. Ne možete obećavati demokraciju a postupati kao diktator, kritizirao je kosovskoalbanski intelektualac Veton Surroi. Tome se nema što dodati", zaključuje berlinski list. DPA/Hamburg - Kosovo je još uvijek bačva bez dna "Na ulicama Prištine još uvijek ni poslije četiri godine međunarodne pomoći u obnovi nije zamrla buka generatora za struju", piše DPA u četvrtak. "Jedan dio od 500 milijuna eura financijske pomoći za elektroprivredu potonuo je, čini se, u bačvi bez dna", piše DPA i dodaje da potrošači zbog čestih nestanaka struje i nezaposlenosti od najmanje 57 posto, s razlogom ne plaćaju račune. "Uzajamno okrivljavanje izabranih političara i predstavnika međunarodnih organizacija za općenito loše stanje na Kosovu traje već nekoliko mjeseci", piše DPA. "I organizacije poput Amnesty Internationala daju Kosovu loše ocjene, jer su pripadnici manjina - Srbi pa i Romi - zarobljenici u svojim domovima, uskraćeni za temeljna ljudska prava kao što su zdravstvena skrb i obrazovanje", piše agencija. "Steiner, koji će ljetos postati njemački veleposlanik UN-a u Ženevi, uvjeren je da za Kosovo počinje možda najkritičnija i najosjetljivija faza", prenosi DPA. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 60 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). Le Figaro/Pariz - Poljska se našla u procjepu između SAD-a i Europe Želi li Poljska, zemlja koja će za tjedan dana održati referendum o ulasku u Europsku uniju, a čvrsto je povezana sa Sjedinjenim Državama, imati ulogu kakvu je imala Njemačka za Hladnog rata ili pak želi biti službena predstavnica budućih članica Europske unije, pita Pierre Rousselin u "Le Figarou". "Položaj neke zemlje na međunarodnoj pozornici ne ovisi o njezinim ambicijama, već o njezinu potencijalu i kreativnosti njezine vanjske politike", navodi list riječi poljskog šefa diplomacije Wlodzimierza Cimoszewicza koji dodaje da se "diplomati u srednjoj Europi ne žele isticati kako ne bi bili sumnjivi". "Europa ne mora biti protuamerička, niti Amerika mora biti protueuropska, već je potrebno više dogovaranja i poštovanja među partnerima kako bi se spriječila iznenađenja", riječi su poljskog premijera Leszeka Millera koje prenosi list. The Times/London - SAD i Britanija kuju s Poljskom novi Varšavski pakt Nakon što Bush i Blair pozovu Poljake da na referendumu glasaju za pristup Europskoj uniji, pojam "Varšavskog pakta" dobit će sasvim novo značenje, zaključuje The Times. "Poljska gradi poziciju budućeg velikog igrača u Europskoj uniji. Njezin stav - obilježen snažnom željom za sudjelovanjem u politici Bruxellesa ali i nervozom zbog prenaglašenog federalizma po uzoru na onaj njemački - odlično se uklapa u ograde anglofonih saveznika prema Bruxellesu. Londonu i Washingtonu sviđa se i što će bliske veze Poljske i SAD-a činiti prirodan bedem prema refleksnom protuameričkom raspoloženju u dvije tradicionalne ključne sile EU- a - Francuske i Njemačke", ističe londonski list "Sve to nagovješćuje da će Europa - koja će sljedeće godine biti proširena na 25 članica - biti manje neprijateljski raspoložena prema SAD-u te da će njezina narav biti politički i kulturno složenija. Berlin i Pariz teže će dominirati u raspravama a London će lakše među novim članicama pronaći istomišljenike i saveznike", napominje The Times. Der Standard/Beč - Kako će se EU suprotstaviti američkoj politici gotovih činjenica? Dok Europa i Rusija ustraju na ispraznim pričama o multipolarnom svijetu, SAD uporno slijedi svoje interese, provjeravajući kooperativnost saveznika, između ostalog, i na pitanju Međunarodnog kaznenog suda, upozorava Der Standard. "Što Europa uopće može suprotstaviti - u duhu dugo pripremanoj - američkoj politici proizvodnje gotovih činjenica - i to u duhu konktruktivne konkurencije među partnerima? Rasprava u Konventu EU-a o ustavu i reformi institucija otkriva zastrašujući nedostatak mašte i vizionarske snage, bez kojih Europa ne može prevladati svoju trenutnu stagnaciju. Danas više nego ikad vrijedi ocjena Helmuta Kohla o utemeljiteljima EU-a: naime, na kraju su se samo vizionari pokazali pravim realistima", zaključuje Der Standard. Le Figaro/Pariz - Treba naučiti živjeti pored američkog carstva Američko carstvo vlada nad ostatkom svijeta na svim područjima i više nema važnijeg pitanja koje se može riješiti bez njegova pristanka, piše u uvodniku "Le Figaroa" Michel Schifres. "Kao i sva carstva koja nisu odoljela toj napasti, i američko vjeruje da ima misiju. No kao sva carstva, i Sjedinjene Države već pokazuju svoje nedostatke, napose moralne, služeći se laži da bi ostvarile cilj, i slabosti, kao što je nemogućnost da organiziraju život u oslobođenim zemljama, u Afganistanu i u Iraku", ističe uvodničar. Ne trebamo se zavaravati: rat u Iraku pokazao je da je Europa uglavnom sklona tezama i postupcima Washingtona, ocjenjuje Schifres. Naime, Francuska je bila osamljena u potvrđivanju svoje opredijeljenosti za zakonske propise, podsjeća autor i dodaje da nedavne događaje ne treba nijekati, već na njih gledati kao na prošlost i naučiti "živjeti pored carstva". Tema dana: Svijet prije skupova u Evianu i Sankt Peterburgu ============================================================ NYT/New York - Ključni govor Bush će održati u Poljskoj Američki predsjednik George Bush svoj će ključni govor o budućnosti transatlanskih odnosa održati za posjeta novoj saveznici iz Iraka i članici "nove Europe" Poljskoj, piše New York Times (po VOA-i). Kada je riječ o summitu skupine G-8 u Evianu, na kojem će se predsjednik Bush sastati s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom i njemačkim kancelarom Gerhardom Schroederom, američki ga analitičari već uspoređuju sa "školskim dvorištem, u kojem mali nasilnici jedan drugoga gledaju namrgođeni i još su ljuti zbog posljednje međusobne svađe", prenosi VOA pisanje lista. Die Presse/Beč - U Evianu treba prihvatiti razlike Za europsku će javnost na summitu u Evianu biti najvažnije ustanoviti koliko su odnosi SAD-a s Europom poremećeni razlikama oko iračkoga rata, piše Die Presse u petak. "Od nedjelje se u Evianu održava summit G-8 baš u vrijeme kad mnogi Amerikanci svoje domoljublje iživljavaju bojkotom francuske pitke vode marke Evian, pa nije čudo što će se sva pozornost usredotočiti na govor tijela, očiju, trajanje pojedinačnih susreta a ne na sadržaj i rezultat susreta", stoji u komentaru lista Die Presse. "Od američkog predsjednika Busha ne treba očekivati nekakvu gestu, jer njega to jednostavno ne zanima, on će Evian napustiti već u nedjelju u otputovati na Bliski Istok", piše list i dodaje da je "svojim potpisom na 'povijesni' paket milijarda za istraživanje AIDS-a prije summita" želio reći "vi pričate a mi radimo". "Jedina šansa za uspjeh summita je u trijeznom prihvaćanju razlika, jer bi uzajamna okrivljavanja za ono što je bilo, prkošenja za ono što će biti, dovela do katastrofe", piše list te zaključuje da će, što će Europa realnije i pragmatičnije gledati na činjenice, transatlantski odnosi bolje funkcionirati. SZ/Muenchen - Protekcionizam partnera uzdrmao bi temelje američke supersile Sudionici svjetskog gospodarskog summita u Evianu raspravljat će i o gospodarskim reformama - budući da Bush traži od ostalih članica skupine G-8 povećanje stope gospodarskog rasta, ističe Sueddeutsche Zeitung. "Americi je neophodan ponovni rast svjetskog gospodarstva jer će samo u tom slučaju moći smanjiti stare dugove iz razdoblja procvata New Economy-ja, ne izlažući se opasnosti recesije. Američka su poduzeća proteklih desetljeća, u razdoblju procvata, sagradila previše tvornica i ako se uskoro ne otvore nova tržišta za njihove proizvode, Americi će ponovno zaprijetiti gospodarska kriza. Doduše, pokuša li Bush prisiliti trgovinske partnere na reforme, zagovarajući slabi dolar, te liši li jednostrano partnere prilika za izvoz, prijeteći im deflacijom, najopasnijom bolesti u povijesti ekonomije, izlaže se riziku da mu partneri uzvrate protekcionizmom i smanjenjem vrijednosti svojih valuta. Upravo se u toj mogućnosti krije egzistencijalna opasnost za Ameriku. Naime eskalacija protekcionizma potresa temelje na kojima Amerika gradi svoju supersilu", podsjeća muenchenski list. CSM/Boston - Skup u Evianu može koristiti samo obnovi osobnih odnosa Na sastancima skupine "G-7 najbogatijih država svijeta gotovo se tri desetljeća pokušavalo koordinirati globalno gospodarstvo", no mala su očekivanja da će sljedeći skup u Francuskoj u pogledu toga mnogo učiniti, piše Christian Science Monitor u petak. U najboljem slučaju "G-7 može koordinirati akcije pomoći Africi i drugim problematičnim prostorima i omogućiti čelnicima da obnove osobne veze. No rijetko donosi dovoljno restrukturiranja tržišta da se pokrenu gospodarstva. A sada je to ono što svijetu treba" , piše list. Skup bi, međutim, mogao biti diplomatski koristan jer će se predsjednik Bush sastati sa čelnicima Francuske, Njemačke i Rusije, njegovih glavnih protivnika u pitanju iračkog rata, ocjenjuje se u uvodniku. Le Monde/Pariz - Nesloga EU-a i Rusije Dana 31. svibnja ruski će predsjednik u Sankt Peterburgu koji slavi tristotu obljetnicu, ugostiti dvadeset pet šefova europskih država i vlada, u "Le Mondeu" od subote pišu Natalie Nougayrede i Laurent Zecchini. Sjaj proslave obljetnice i uređena pročelja zgrada teško će sakriti neslogu između Rusije i Europske unije, pišu autori. "Rusi su dugo računali na Europljane u sučeljavanju s Amerikom s kojom su imali mnoge prijepore. Danas, premda dijele francusko stajalište o multipolarnom svijetu koji osigurava protutežu američkoj moći, taj se odnos u potpunosti promijenio: Moskva je to zadovoljnija svojim 'strateškim partnerstvom' s Washingtonom, što su njezine veze s Europom sve zamršenije", ističu novinari. Glavna, ali ne i jedina tema rusko-europskog prijepora je sukob u Čečeniji, a tu su još i prijam Rusije u Svjetsku trgovačku organizaciju, potpisivanje protokola iz Kyota, pomorska i nuklearna sigurnost i gospodarske posljedice proširenja Europe, navodi se u članku. Hannoversche Allgemeine Zeitung/Hannover - U Washingtonu prihvaćaju novi Putinov smjer Stvaraju se nove koalicije, a nesporazumi oko Iraka dolaze u drugi plan, komentira Hannoversche Allgemeine Zeitung (po DW-u) susret predsjednika država i vlada u ruskom Sankt Peterburgu. Nakon okončanja rata u Iraku i neposredno prije susreta skupine G8 predsjednicima država i vlada pruža se ovog vikenda prilika da uklone smetnje u "diplomatskom pogonu", piše list. Moć činjenica potiskuje nesporazume oko Iraka u pozadinu i vodi novim koalicijama, a to je načelo prihvatila ruska vlada, primjećuje dnevnik. Dok se savezni kancelar Gerhard Schroeder teško odlučuje za ponovnu uspostavu dijaloga s američkim predsjednikom Georgeom Bushom, Putin se ponaša pragmatično i iako se izjasnio protiv invazije, jednako kao i Nijemci i Francuzi, sada ponovo prisno surađuje s Amerikancima, komentira list i dodaje da "taj smjer prihvaćaju u Washingtonu iako inače vrlo pomno bilježe tko je bio protiv rata", napominje Hannoversche Allgemeine Zeitung. Le Figaro/Pariz - St. Peterburg je veliko Potjomkinovo selo Medijska kampanja u Rusiji za promicanje tristote obljetnice osnutka Sankt Peterburga naišla je na neočekivanu potporu u Francuskoj - francuska vlada, umjetnici, intelektualci i novinari proslavit će obljetnicu u velikom stilu, kao da Francuska održava posebne odnose s gradom Petra Velikog, ali i Vladimira Putina, piše Guy Sorman u "Le Figarou". Pobude ruskog predsjednika su očite: on prihvaća predodžbu svog dalekog prethodnika o Rusiji kao jakoj državi, okrenutoj Zapadu, podsjeća autor ali upozorava da "iza mramornih pročelja nema ništa ili gotovo ništa. Sankt Peterburg je tek kulisa. Iza pročelja vladaju zapuštenost i bijeda. Nema grijanja, nema svjetla ni higijene. Komunizam je bio veliko Potjomkinovo selo. Ne proizlazi li i Putinova demokracija iz te tradicije", pita Sorman. Tema dana: Istina o iračkom oružju za masovno uništavanje ========================================================= DPA/Hamburg- Blairove nevolje zbog nedostatka dokaza o iračkom oružju Tony Blair je znao da njegov posjet Iraku neće biti trijumfalni pohod, ali nije očekivao ni da će u Londonu dospjeti pod takvu paljbu radi navodnog preuveličavanja opasnosti od Iraka, piše agencija DPA u petak. Britanski ga je tisak optužio da je "lagao", a laburistički veteran Tony Benn izjavio je da je "cijeli irački rat građen na neistini koja britanskoj demokraciji nanosi dugoročnu štetu", piše DPA. Osim toga šire se glasine da je dossier o opasnosti Sadama Huseina, objavljen prije rata, u Downing Streetu namjerno dramatiziran, te da je Blair "protiv volje tajnih služba napisao u predgovoru da se neka od iračkog oružja za masovno uništenje mogu primijeniti u roku od 45 minuta", stoji u članku. Blair je, na povratku iz Iraka, u Poljskoj već u petak "opovrgnuo sve optužbe i nazvao ih posve apsurdnima" i ponovio da "ne dvoji u istinit sadržaj dokaza koje su predočile tajne službe", piše DPA i naglašava da protivnici rata u Velikoj Britaniji sada govore kako su uvijek znali da su priče o "prijetnji Sadama Huseina svjetskom miru namjerno preuveličavane". NYT/New York - Potraga za obavještajnom manipulacijom Iračko oružje za masovno uništavanje nije nađeno, no "mogli bi biti bolje sreće u traganju za nečim što isto toliko uznemiruje: rastom broja dokaza da je administracija manipulirala obavještajnim podacima o oružju za masovno uništavanje pred rat u Iraku", piše New York Times u petak. Djelatnici obavještajnih službi koji se ponose etičkim načelom da obavještajna djelatnost ne smije biti politizirana počinju javno istupati, a ljutnja među obavještajnim profesionalcima toliko je raširena da su osnovali skupinu veterana obavještajnih profesionalaca koja je uložila prosvjed Bushu radi "divovskog obavještajnog fijaska", piše list. "Veze s Al Kaidom i nuklearno oružje bili su jedina dva načina kojima su se Irak moglo povezati s neposrednom opasnošću po sigurnost SAD-a. A administracija je iskrivljavala obavještajne podatke o obje stvari", kazao je listu Greg Thielmann, koji je 25 godina radio u State Departmentu, od toga četiri u uredu za obavještajnu djelatnost i istraživanje. Neimenovani dugogodišnji obavještajni djelatnik za list je rekao da je "postojala tendencija da se predsjedniku prenose najalarmantniji podaci", te se tako, umjesto pozorno ispitanih informacija, predsjedniku u osnovi davalo bezvrijedne informacije. FT/London - Washington i London "preradili" su ocjene obavještajnih službi Američki i britanski političari pretočili su procjene UN-a i obavještajnih službi o iračkom oružju za masovno uništenje u činjenične tvrdnje i optočili nizom pretpostavki, zaključuje The Financial Times. "Pogreške obavještajnih službi u slučaju Iraka otvaraju mnoga pitanja - između ostalog i zašto je Sadam Husein bio tako nesusretljiv prema inspektorima UN-a ako nije mu nije ostalo puno toga što bi morao skrivati. Bushov pak kabinet ne može izbjeći vrlo ozbiljno upozorenje da će, bude li jednog dana ponovno poželio provesti u djelo svoju doktrinu o preventivnom ratu, morati podastrti daleko uvjerljivije dokaze o prijetnjama od onih koje je podastro u slučaju Iraka", naglašava The Financial Times. Daily Telegraph/London - Blair gubi spor oko opravdanja rata protiv Iraka Blair je možda pobijedio u moralno opravdanom ratu ali je izgubio spor koji je vodio slabim argumentima, ističe Daily Telegraph. Upozorivši da je politička vjerodostojnost britanskog premijera dovedena u pitanje izostankom uvjerljivog dokaza o iračkom oružju za masovno uništenje, list ocjenjuje da su "tvrdnje Pentagona u vezi s tim pitanjem prima facie istinite: naime, Sadam je zaista mogao sakriti, uništiti ili razmjestiti svoje oružje na sigurno sklonište u Siriji prije ili za vrijeme rata". "No, pitanje oružja za masovno uništenje nije toliko hitno za Rumsfelda i Busha ali jest za Blaira", tumači Daily Telegraph, podsjećajući da je britanski premijer pred donjim domom Parlamenta izjavio da samo nasilno svrgavanje režima u Bagdadu može zaštiti Zapad od njegova oružja. "Bushov kabinet iznio je puno opsežniji argument, prikazujući Sadama kao genocidnog tiranina i ključnog igrača u svjetskoj terorističkoj igri" dok je Blair "dopustio svom aparatu za odnose s javnošću da preuveliča opasnost s kojom se Britanija suočava", napominje Daily Telegraph. The Guardian/London - Je li Blair lagao Britancima o iračkom oružju? Rat u Iraku ozbiljno je narušio političku vjerodostojnost britanskog premijera, zaključuje britanski The Guardian. Iako Donald Rumsfeld danas umanjuje važnost iračkog oružja za masovno uništenje pri donošenju odluke o ratu protiv Iraka, "mogućnost da granate napunjene kemikalijama ili biološkim otrovima budu ostavljene bez nadzora u toj nestabilnoj regiji predstavlja pravu noćnu moru", prenosi list riječi bivšeg ministra vanjskih poslova Robina Cooka. Više nije ni važno hoće li to oružje uopće biti pronađeno već koliko je bilo opasno i bi li ga Sadam bio sposoban i spreman upotrijebiti, upozorava list. "Činjenica da ga Sadam nije upotrijebio čak ni kada je njegov režim bio na samrti uvjerljiv je dokaz da nije imao oružje koje bi mogao upotrijebiti. Inspekcije su postigle željeni učinak, prisilivši ga da ga smatra neupotrebljivim", zaključuje list. U tom se kontekstu nameće pitanje je li britanski premijer lagao parlamentu i javnosti kako bi ih pridobio za rat u Iraku, upozorava The Guardian, zaključujući da će narušeni politički kredibilitet osjetno otežati i Blairovo zalaganje na nepopularnu integraciju u Europu: "Građani će možda biti manje spremni povjerovati njegovoj retorici i to će biti težak politički gubitak". Le Monde/Pariz - SAD mora reći potpunu istinu o ratu u Iraku Priznanje američkog ministra obrane Donalda Rumsfelda da su američke i britanske vlasti povele rat protiv Iraka kako bi "uništile" oružje za masovno uništavanje, premda su bile gotovo sigurne da to oružje tada više nije postojalo, velika je manipulacija i državna laž, drži uvodničar "Le Mondea". "Amerika je primijenila svakojake mjere špijunaže ali kako nije uspjela pronaći siguran dokaz, objavila je djelomične, šture i sumnjive informacije. Ukratko, blefirala je", ocjenjuje list i upozorava da je istina sada izbila na vidjelo: rat se nije vodio radi uništavanja tog oružja, već radi promjene vlasti u Bagdadu i preustroja Bliskog istoka, a oružje je bilo tek izlika za to. "Sučeljena s tom državnom laži, demokracija zahtijeva da svjetska javnost dozna potpunu istinu", upozorava "Le Monde". LAT/Los Angeles - Prema Iranu SAD mora nastupiti umjerenije SAD bi jako pogriješio kada bi izravnom ili tajnom akcijom pokušao ostvariti promjenu režima u Iranu, ocjenjuje Los Angeles Times u uvodniku od četvrtka. U Bijeloj kući se jastrebovi iz Pentagona i golubovi iz State Departmenta svađaju oko toga treba li se sukobljavati s Iranom, a rasprava zastrašujuće sliči na onu u razdoblju prije rata u Iraku iako je akciju protiv Irana mnogo teže opravdati, piše list. Iran nije bezopasan i možda je zastrašujuće blizu razvoju nuklearnog oružja, upozorava list. Međutim, Iran politički ne sliči Iraku, a SAD će najbolje poduprijeti reforme u Teheranu stalnim vanjskim pritiskom. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 45 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). Baltimore Sun/Baltimore - Preustrojena Al Kaida nastavlja operacije Atentati u Rijadu i Maroku pokazuju da Al Kaida još uvijek može djelovati globalno unatoč američkog rata protiv terorizma, no to ne treba čuditi jer je ta organizacija uvijek imala fluidnu i decentraliziranu operativnu strukturu, piše za Baltimore Sun od četvrtka Jonathan Schanzer, stručnjak za militantni islam. Prije jeseni 2001. činilo se da je hijerarhijska struktura Al Kaide "korporativna" ali danas je njezina mreža razdijeljena i djeluje i po zapovijedima čelništva (što je vjerojatno bio slučaj u Saudijskoj Arabiji), ali i na inicijativu poluautonomnih ćelija i pridruženih skupina (što je vjerojatno bio slučaj u Maroku), piše Schanzer. Autor navodi i procjenu Rohana Gunaratne, "vodećeg stručnjaka za Al Kaidu", da je vakuum u čelništvu, stvoren uslijed savezničkih operacija u Afganistanu, primorao mrežu da se uvelike osloni na "infrastrukturu svojih podružnica", te sada djeluje kroz ćelije i regionalne skupine koje omogućavaju da organizacija "uglavnom neometano funkcionira". (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 85 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). (Hina) akoz