PLANETI SU MOGLI NASTATI ZA SAMO TRI MILIJUNA GODINA

WASHINGTON, 30. svibnja (Hina/Reuters) - Skupina američkih astronoma objavila je na konferenciji Američkoga društva astronoma održanoj u Nashvilleu, da bi planeti poput Zemlje mogli nastati za samo tri milijuna godina, što je tri puta brže nego što se dosad vjerovalo, a jednako bi brzo mogli nastati čak i dijelovi golemih plinovitih planeta poput Jupitera. #L# Tri milijuna godina možda se čini dugim u usporedbi s ljudskim životom, ali kad je o svemiru riječ, to je razmjerno kratko razdoblje. U usporedbi sa Zemljom koja je stara 4,5 milijarde godina i smatra se planetom srednje dobi, tri milijuna godina stari planeti nastali bi kad je zvijezda u čijoj se orbiti nalaze, u ljudskim razmjerima, tjedan dana stara beba. Astronomi Elizabeth Lada sa sveučilišta Florida i Karl Haisch sa sveučilišta Michigan proučavali su diskove koji nastaju oko novorođenih zvijezda i zaključili da planet nastaje približno tri milijuna godina nakon rođenja zvijezde. Ti se diskovi sastoje od kozmičke prašine i plinova koji mogu ili biti apsorbirani u zvijezdu u nastajanju ili izbačeni u nakupine materije koje postaju planeti. Međutim, bez diska, malo je vjerojatno da će se oko zvijezde formirati planet. Iako su diskovi okruživali mnoge mlade zvijezde dok su se skupljale u zvjezdane dječje vrtiće u dobi od približno milijun godina, razmjerno ih je malo ostalo kad su zvijezde navršile tri milijuna godina, a potpuno nestaju pri starosti zvijezda od 6 milijuna godina. "Kod najmlađih grozdova zvijezda, 80 do 90 posto zvijezda u grozdu ima diskove", kazala je Lada. "No, pri promatranju starijih grozdova, primjetili smo da broj zvijezda koje imaju disk pada s godinama, sve do starosti od oko pet do šest milijuna godina, kad prašina koju možemo uočiti nestaje." Astronomi su promatrali četiri područja u kojima se rađaju zvijezde smještene u zviježđima Orion i Perzej, na udaljenosti od približno 1.000 svjetlosnih godina od Zemlje. Da bi oko mladih grozdova zvijezda otkrili diskove od kojih bi mogao nastati planet, znanstvenici su pratili infracrvenu svjetlost. Otkrili su da diskovi preuzimaju infracrvenu svjetlost od središnje zvijezde i ispuštaju vlastitu infracrvenu svjetlost, tako da su Lada i kolege, kad su pronašli višak infracrvenih emisija, pretpostavili da postoji disk. Budući da su otkrili da se disk u većini slučajeva raspada za tri milijuna godina ili manje, istraživači su zaključili da se planeti poput Zemlje - koji su nastale od takve prašine - moraju barem početi formirati u tom vremenu. Osim toga pretpostavili su da plin u diskovima nestaje jednako brzo, što bi značilo da se plinoviti divovi poput Jupitera počinju formirati u otprilike istom vremenskom razdoblju. Astronomi su prije mislili da se planeti mogu razviti najmanje 10 milijuna godina nakon rođenja zvijezde, međutim simulacije superkompjutorima, objavljene prošle godine u stručnom časopisu "Science", pokazale su da se to može dogoditi i brže. Neki su izračuni čak pokazali da bi divovski planeti poput Jupitera mogli nastati za samo nekoliko stotina, a ne milijuna godina. (Hina) jšk dgk