ZAGREB, 29. svibnja (Hina)- Akademik Danilo Blanuša (1903.-1987.) ostvario je značajne prinose razvoju znanosti koji se u svjetskoj javnosti pripisuju drugima, rekli su danas u HAZU-u sudionici znanstvenog skupa u povodu stote
obljetnice Blanušina rođenja.
ZAGREB, 29. svibnja (Hina)- Akademik Danilo Blanuša (1903.-1987.)
ostvario je značajne prinose razvoju znanosti koji se u svjetskoj
javnosti pripisuju drugima, rekli su danas u HAZU-u sudionici
znanstvenog skupa u povodu stote obljetnice Blanušina rođenja.#L#
Tomislav Petković održao je predavanje koje je zaključio tvrdnjom
da je Blanuša jedan od najvećih hrvatskih matematičara i fizičara
20. stoljeća, koji je po svojim transformativnim termodinamičkim
formulama osigurao sebi mjesto uz bok velikana teorije
relativnosti Plancka i Einsteina.
Blanuša nije objavljivao po svjetskim časopisima nego u
Akademijinim izdanjima i na skupovima. Nije želio ići protiv volje
utemeljitelja teorije Plancka i Paulija, nego ih je želio
privoljeti za svoje dokaze prije objavljivanja, rekao je Petković
raščlanjujući javno dostupnu Blanušinu korespondenciju.
"I po tome je Blanuša etički uzor generacijama", rekao je Petković i
najavio da će na sljedećem kongresu matamatičara u Kini nastojati
izložiti Blanušine znanstvene dokaze.
Blanušin dugogodišnji suradnik akademik Vladimir Devide naglasio
je značenje Blanušina suprotstavljanja Planckovoj znanstvenoj
teoriji, prvom takvom u četrdeset godina njezina postojanja.
Kad su zasluge pripisane drugim znanstvenicima, Blanuša je rekao:
"Važno je da sam bio u pravu; nije bitno komu će za to pripasti
slava."
Blanuša je jedini matematičar s područja bivše države koji je ušao u
metamatičku enciklopediju Japana 1962., koju su sastavljali elitni
znanstvenci.
Jedna od brojnih nepravdi bila je kada su mu političari stopirali
kandidaturu za najveću do 1991. znanstvenu nagradu - nagradu
Avnoja, "jer nije sudjelovao u NOB-u", rekao je Devide.
Blanuša je rođen u Osijeku, elektrotehniku je studirao u Zagrebu i
Beču. Usporedno je izvanredno studirao niz predmeta u Zagrebu i
Beču.
Doktorirao je 1943., 1944. postaje izvanredni profesor na
Tehničkom fakultetu u Zagrebu, a od 1949. redoviti profesor do
umirovljenja, 1975. Godine 1952. postaje dopisni, a 1958. pravi
član JAZU-a.
(Hina) iluc mc