ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula predstavio je u četvrtak u Zagrebu svome norveškom kolegi Janu Petersenu 12 novih projekata za suradnju s Oslom koji uvelike financira projekte u Hrvatskoj,
a spreman je pomoći Zagrebu u pristupanju euroatlantskim integracijama, kazala su dvojica ministara u zajedničkoj izjavi za novinare nakon razgovora.
ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - Hrvatski ministar vanjskih poslova
Tonino Picula predstavio je u četvrtak u Zagrebu svome norveškom
kolegi Janu Petersenu 12 novih projekata za suradnju s Oslom koji
uvelike financira projekte u Hrvatskoj, a spreman je pomoći Zagrebu
u pristupanju euroatlantskim integracijama, kazala su dvojica
ministara u zajedničkoj izjavi za novinare nakon razgovora.#L#
Sastankom s Piculom, Petersen je u četvrtak završio dvodnevni
posjet Hrvatskoj gdje je posjetio Hrvatski sabor, razgovarao s
predsjednikom Republike Stipom Mesićem i potpredsjednikom Vlade
Goranom Granićem.
"Današnji susret s ministrom Petersenom bio je prilika da kolegi
predstavimo i novih 12 projekata koje smo predložili norveškoj
vladi kako bi ih financirala ili financijski potpomogla tijekom
tekuće godine", rekao je Picula.
Financirajući razminiranja, obnovu infrastrukture, te projekt
reforme katastarskog sustava, Norveška je jedna od rijetkih
zemalja koja nastavlja pomagati RH godišnjim iznosom od oko 100
milijuna kuna.
"Želimo ostati angažirani u ovom dijelu Europe vrlo, vrlo dugo
vremena i pozdravljamo prijedloge Hrvatske za buduće" zajedničke
poslove, kazao je sa svoje strane ministar Petersen.
Norveška potpuno podržava Međunarodni kazneni sud (ICC) i na
zahtjev za izuzećem Amerikanaca od nadležnosti tog suda ona je
ljeti 2002. odgovorila Sjedinjenim Državama da se mora
konzultirati s Europskom unijom, kojoj nije članica.
U ovom trenutku to nije goruće pitanje za Norvešku, kazao je
Petersen te dodao da Hrvatska u tome predmetu "treba donijeti svoju
vlastitu odluku" na upućeni joj sličan američki zahtjev.
U uzvratnom posjetu ministra Picule Norveškoj bit će više riječi i o
problemu ekološke zaštite Jadrana, izvijestio je Picula govoreći o
projektu DružbAdria u kojemu, pri prijevozu sirove nafte, prijeti
opasnost od onečišćenja Jadrana balastnim vodama.
"Zamolio sam da Norveška sudjeluje u izradi projekta kojim bi se
minimalizirala moguća šteta od tzv. balastnih voda", rekao je,
dodavši da Oslo u tome ima mnogo iskustava.
Nafta i plin činili su 1999. 35 posto izvoznog proizvoda Norveške,
koja po izvozu tih energenata zauzima 3. mjesto u svijetu, iza
Saudijske Arabije i Rusije.
Norveška pruža doista "hvale vrijednu podršku na našem putu prema
euroatlantskim integracijama", kazao je Picula te dodao da je tu
ponajprije riječ o NATO-u, kojemu je Norveška jedna od osnivačkih
članica.
Iako je izvan Europske unije, Norveška je integrirana u tzv.
europski gospodarski prostor (EEA) i rukovodi se zakonima i
poslovanjem koji su na snazi u EU, osim za poljoprivredu i
ribarstvo, koje je druga po važnosti gospodarska grana te zemlje po
broju stanovnika slične Hrvatskoj (4,5 milijuna).
Dva referenduma o pristupu EU dala su negativan odgovor, no prema
riječima ministra Petersena, javno mnijenje u Norveškoj se mijenja
i moguće je da jednoga dana ta zemlja i uđe u EU.
(Hina) rt dv