ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - Papa Ivan Pavao II, koji početkom lipnja dolazi u treći pastoralni posjet Hrvatskoj, u listopadu ove godine proslavit će 25. obljetnicu svojega, po mnogo čemu, izuzetna pontifikata.
ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - Papa Ivan Pavao II, koji početkom
lipnja dolazi u treći pastoralni posjet Hrvatskoj, u listopadu ove
godine proslavit će 25. obljetnicu svojega, po mnogo čemu, izuzetna
pontifikata.#L#
Već je imenovanje 58-godišnjega Poljaka Karola Wojtyle papom 1978.
bilo netipično: prvi Papa koji nije Talijan od 1522. i najmlađi Papa
20. stoljeća naslijedio je Ivana Pavla I, koji je na Petrovu
prijestolju proveo samo 33 dana.
S 25 godina staža kao papa, Ivan Pavao II. približava se Piju IX.,
papi s 32-godišnjim, najdužim pontifikatom u povijesti.
Karol Wojtyla rodio se 1920. u Wadovicama blizu Krakowa. Kao mladić
bavio se sportom - plivao, veslao, igrao nogomet i skijao. Bio je
zaljubljenik u kazalište i član eksperimentalne kazališne skupine,
pa je neko vrijeme pomišljao i na bavljenje glumom.
U Krakowu je 1938. upisao studij književnosti i filozofije. Za
nacističke okupacije Poljske njegovo se sveučilište zatvara, a on
radi u kamenolomu i studira teologiju. Svećenik postaje 1946.
godine. Brzo napreduje i 1964. već je nadbiskup, a 1967. i
kardinal.
Mjesto nasljednika sv. Petra shvatio je kao dinamičan posao i nije
vladao skriven iza vatikanskih zidina. Za njegova pontifikata
sasvim se izmijenio način rada papa.
Otvorio se prema medijima, ne skriva svoj dar i svoje sklonosti pa
ga novinari proglašavaju Papom-pjesnikom i Papom-skijašem, a
stotinu mu putovanja izvan Italije opravdava nadimak Pape-
putnika.
Njegova knjiga pjesama "Rimski triptih" bila je istodobno
predstavljena u Rimu i Krakowu početkom ožujka, a objavljena je
nešto prije Uskrsa. To je prvi put da jedan Papa, nakon što je postao
Papom, piše i objavljuje svoje pjesme. I prije objavljivanja u
Poljskoj je prodano tristo tisuća primjeraka Rimskoga triptiha.
Czeslaw Milosz, vodeći poljski pjesnik i nobelovac, ovako je
napisao o Papinu djelu: "Mnogo je pjesnika i mnogo pjesama, ali
rijetke su pjesme tolike istinske dubine. To je konverzacija između
čovjeka i Boga".
Progresivni konzervativni Papa
Ivan Pavao II. prvi je papa koji je stupio u sinagogu, gdje je 1986.
Židove oslovio sa "starija braćo". Svijet je obišla slika njegova
zagrljaja s rimskim rabinom Toaffom, upravo kao i kad je 7. lipnja
1979. u Auschwitzu kleknuo pred spomenikom za šest milijuna Židova
ubijenih u holokaustu.
U ožujku 2000. Papa je pozvao na kolektivno ispitivanje savjesti
svoje crkve uz početak novoga tisućljeća: prvi je papa koji je javno
od Boga zatražio oprost zbog strahota koje su katoličke skupine
počinile u dvotisućljetnoj povijesti, često u ime Crkve.
Taj je čin Ivana Pavla II. javnost ocijenila jednim od
najznačajnijih poteza tijekom njegova papinstva. "Za ulogu koju je
svojim ponašanjem imao svaki od nas u tim zlima, što su pridonijela
deformaciji obraza Crkve, ponizno molimo oprost", rekao je tada
Papa. Prethodno je od povjesničara zatražio da što točnije istraže
što je predstavljala Inkvizicija, imajući u vidu kontekst
povijesnog razdoblja u kojem je djelovala.
Ispričao se i zbog grijeha protiv drugih kultura, okrutne
kolonizacije domorodačkih naroda, grijeha protiv Židova i protiv
žena, od lova na vještice do njihova zadržavanja u često
drugorazrednom statusu.
Papa Ivan Pavao II. često je javno govorio protiv rata u Hrvatskoj i
Bosni i Hercegovini, a početkom ove godine zauzimao se i za
izbjegavanje rata u Iraku.
Unatoč Papinoj progresivnosti kad su u pitanju vodstvo nad
Rimokatoličkom crkvom, ekumenizam i otvorenost prema vjernicima,
zbog koje je umalo stradao u atentatu, kritičari mu zamjeraju
konzervativnost u teškim crkvenim pitanjima poput rastave braka,
kontracepcije i pobačaja.
Najnovijom 14. enciklikom potpisanom na Veliki četvrtak ove godine
Papa podsjeća da rastavljenim ili preudanim osobama nije dopuštena
pričest.
Na Međunarodnom kongresu Pontifikalnoga vijeća za obitelj u
Vatikanu u studenom 2001. govorio je protiv zakona koji dopuštaju
rastavu, pobačaj, homoseksualnu zajednicu i daju prava nevjenčanim
parovima. Takve je zakone nazvao "nasilnim napadom na ustanovu
obitelji", a neki kritičari tvrde da takvi stavovi odbijaju
vjernike te da su sasvim u neskladu s brzim promjenama modernoga
svijeta.
Upravo je o jednoj od tih tema s Papom 2002. želio razgovarati
francuski liječnik i znanstvenik Luc Montagnier. Prema pisanju
francuskoga Le Mondea, Luc Montagnier, jedan od suotkrivača virusa
HIV-a, pokušao je nagovoriti Papu da ublaži strog stav Katoličke
crkve o uporabi kondoma radi obuzdavanja AIDS-a u nerazvijenim
zemljama.
Iako to Vatikan nikad nije službeno potvrdio, vjeruje se da Papa već
dugo boluje od Parkinsonove bolesti. Sve donedavna govorio je
nerazgovijetno i lijeva mu se ruka tresla pa se smatralo da je riječ
o "staračkom Parkinsonu" koji sporo napreduje.
Papa Ivan Pavao II. pati od zdravstvenih problema još od svibnja
1981. kad je jedva preživio atentat: dok se papamobilom vozio Trgom
svetoga Petra i pozdravljao vjernike, na njega je nekoliko metaka
ispalio turski desničar Mehmet Ali Agca.
Jedan je Agcin metak završio u abdomenu, a drugi zamalo promašio
srce. Papa je podvrgnut većem operacijskom zahvatu zahvaljujući
kojem je preživio. Nakon duga oporavka Papa je svojem napadaču Ali
Agci oprostio i posjetio ga u zatvoru.
Papa je ponovno operiran 1992. kad mu je odstranjen tumor debeloga
crijeva. Kasnije je često liječen u bolnici: iščašio je rame,
slomio bedrenu kost, koja mu je zamijenjena i odonda šepa i služi se
štapom, a zbog stalnih bolova u trbuhu odstranjeno mu je i slijepo
crijevo.
Zbog očitog slabljenja zdravlja donedavno se nagađalo da bi se Papa
mogao povući te da bi putovanje u Poljsku, u kolovozu 2002., mogao
iskoristiti da objavi odluku o tome.
Da je najavio povlačenje, Ivan Pavao II. ne bi bio prvi papa koji je
odstupio s dužnosti. Iako je prema crkvenome zakonu povlačenje s
položaja dopušteno, u moderno doba tu mogućnost ni jedan papa nije
iskoristio. Posljednji papa koji je odstupio bio je Celestin V.
davne 1294. godine.
Vatikan smatra Papino zdravlje isključivo njegovom privatnom
stvari, ali još kolovoza prošle godine, na završetku putovanja u
Kanadu i po Latinskoj Americi, Papa se činio novinarima koji su ga
pratili veoma slabim. No Papa nije još odlučio otići. Naprotiv,
čini se da mu se zdravlje popravlja.
Prema Le Mondeu iz rujna 2002, za audijencije u lipnju te godine
Papi je Luc Montagnier dao pripravak s ekstraktom papaje koji se na
japanskom tržištu već desetak godina prodaje kao proizvod za
jačanje imuniteta. Iako njegovi suradnici tvrde da ga nije uzeo,
Papino se zdravstveno stanje popravlja. Poslije toga počinju
špekulacije o promijenjenoj terapiji za Parkinsonovu bolest.
Ove godine za uskrsnih svečanosti Papa, koji je 18. svibnja navršio
83 godine, više nije ostajao bez daha i govorio je razgovijetno, a
sretan je Uskrs jasno poželio vjernicima na 62 jezika.
Da ne pomišlja na odustajanje, Papa je pokazao planiranjem za ovu
godinu, nakon Španjolske i Hrvatske, još triju putovanja: u
Mongoliju, Bosnu i Hercegovinu i Slovačku.
(Hina) vm vl