DNEVNI PREGLED, SRIJEDA, 28. 05. 2003.

vstvo/pravosuđe ZAGREB, 28. svibnja (Hina) - Regija/Europa ============= Dnevnik/Novi Sad - Izravna odgovornost s JNA prenosi se na srpske snage u Vukovaru U srpskom pritvoru trenutno se nalaze 23 osobe koje se sumnjiči za ratne zločine na Ovčari 1991. godine, izjavio je srpski ministar unutarnjih poslova Dušan Mihajlović, ne navodeći njihova imena, prenosi novosadski Dnevnik. "Zbog tog zločina, u kome je ubijeno oko 260 hrvatskih zarobljenika" Haaški je sud podigao optužnicu protiv trojice oficira JNA, Mrkšića, Šljivančanina i Radića, ali se u "dopunjenoj i izmijenjenoj optužnici protiv Mrkšića" spominju i Miroljub Vujović, komandant odreda teritorijalne odbrane "Petrova gora" i Stanko Vujanović, komandant brigade teritorijalne odbrane, piše list. Vujović i Vujanović su optuženi da su "pod neposrednom operativnom kontrolom imali srpske snage odgovorne za zlostavljanje i ubijanje nesrba odvedenih iz vukovarske bolnice". "To je prvi puta da se izravna odgovornost s JNA prenosi na srpske snage u Vukovaru", ističe list. U optužnici stoji da je "u vrijeme dok su zatvorenici bili zatočeni u vojarni JNA, nedaleko u zgradi Veleprometa održan sastanak vlade tzv. SAO SBZS na kojem je s JNA bilo dogovoreno da će ona prevesti zatvorenike do Ovčare i da će nadzor nad njima prepustiti lokalnim srpskim snagama. Tamo su, prema navodima optužbe, srpske snage pod komandom Vujovića i Vujanovića, zatvorenike izvele iz autobusa i prisilile ih da prođu kroz špalir vojnika koji su ih tukli, a kasnije su ubijeni i zakopani u zajedničku grobnicu.", piše Dnevnik. Dnevnik/Novi Sad - Italija veleposlanik SCG-a u Europskoj uniji Italija je spremna preuzeti ulogu europskog veleposlanika Srbije i Crne Gore za vrijeme svog predsjedanja EU-om, izjavio je jučer zamjenik talijanskog ministra vanjskih poslova Roberto Antonioni prilikom susreta s predsjednikom Skupštine SCG-a Dragoljubom Mićunovićem, prenosi novosadski Dnevnik. Antonioni je izjavio da će Italija usmjeravati rad Unije prema procesu integracije Srbije i Crne Gore, priopćeno je iz Savezne skupštine SCG-a. Italija zajedno s Grčkom priprema dokument o novoj strategiji integracije zemalja zapadnog Balkana u EU, piše list. Mićunović i Antonioni složili su se da proces integracije zapadnog Balkana u EU može biti i brži od uobičajenog jer je riječ o zemljama koje su, kako se navodi, "dugo bile u jednoj državi i čije su gospodarske strukture kompatibilne i sposobne brzo uspostaviti gospodarsku suradnju". "Odluka EU-a da zemljama zapadnog Balkana pruži priliku za bržu integraciju hrabra je i racionalna, i potiče narode regije na suradnju i solidarnost", izjavio je Mićunović. Mićunović je također rekao da je to poticaj za jačanje snaga koje "shvaćaju da je moguć samo zajednički ulazak u Europu", stoji u priopćenju, piše Dnevnik. APA/Beč - Budućnost Tanjuga i dalje je neizvjesna Budućnost državne srpsko-crnogorske novinske agencije Tanjug i dalje je neizvjesna, ističe austrijska agencija APA. Novi ravnatelj, nekadašnji crnogorski ministar kulture Goran Rakočević, izjavio je za SRNA-u da bi Tanjug trebao biti raspušten ili aktiviran u sljedeće tri godine u procesu mirnog razdvajanja Srbije i Crne Gore, prenosi APA, napominjući da je Podgorica istodobno već prilikom Rakočevićeva imenovanja na tu dužnost jasno dala do znanja da ne namjerava sudjelovati u financiranju najstarije novinske agencije u regiji. Novi ravnatelj ističe, između ostalog, da bi međunarodni potencijal Tanjug-a trebao biti iskorišten za pridobivanje potpore javnog mnijenja i središta političke moći u cijelom svijetu za "mirnu završnu fazu povijesti crnogorsko-srpske države", navodi APA. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 30 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). FT/London - EU i Balkan dijele zajedničke ideale "Ja sam Englez i po običaju sam godinama bio ciničan prema Europi. No,(balkanski) čelnici podsjetili su me na zajedničke ideale koje EU predstavlja: mir, prosperitet, slobodu i suradnju", ističe u pismu Financial Timesu Ben Atkins iz Europske agencije za obnovu i razvoj. Upozorivši da članice EU-a katkada zaborave ili uzimaju zdravo za gotovo te važne ideje, Atkins ističe da je "gledano iz neposredne blizine teško ne biti dirnut političkom hrabrošću tih balkanskih čelnika i snažnom voljom njihovih zemalja da se pridruže EU". "Sljedećeg mjeseca u Thesalonikiju europski čelnici raspravljat će o europskom ustavu. Dan nakon toga raspravljat će o napretku postignutom na Balkanu. Ta su dva pitanja međusobno povezana", upozorava Atkins, naglasivši da milijuni ljudi naporno rade i žrtvuju se kako bi se mogli pridružiti Europi. BBC/London - Euro bilježi rekordnu razinu u odnosu na dolar Euro je na najvišoj razini u odnosu prema dolaru od trenutka kada je uveden 1999. g., bilježi BBC. Analitičari vide razloge rasta vrijednosti eura u slabom dolaru koji je pritisnut velikim trgovačkim deficitom SAD-a i atraktivnim kamatnim stopama na području eura koje privlače strane investitore, navodi BBC. Američki ministar financija nedavno je izjavio da je Washington zadovoljan "slabijim" dolarom jer on pomaže američkim izvoznicima da zadrže konkurentnost na svjetskom tržištu, izvješćuje postaja. "Jači euro ima pak suprotan učinak u zemljama euro zone koje se bore da pokrenu gospodarski rast i nadvladaju rizik recesije", primjećuje postaja, i dodaje da je u utorak ujutro zabilježena vrijednost eura na burzama iznosila čak 1,19 dolara. Le Monde/Pariz - Euro povećava ranjivost europskog gospodarstva Dok je 1990-ih europsko gospodarstvo uglavnom bilo izloženo unutarnjim udarima - njemačko ujedinjenje, sporazum iz Maastrichta - danas udari najviše dolaze izvana, piše Jean-Paul Fitoussi za "Le Monde". "Čini se da ti udari imaju puno trajnije posljedice za područje eura nego za ostale zemlje, pa i one koje su prouzročile te udare. Isto tako, euro čije je uvođenje obećavalo Europi neovisniji rast i bolju zaštitu od vanjskih udara, danas, čini se, povećava njezinu ranjivost", kaže autor. "Rast eura znači da ne trebamo očekivati rast izvana i da Europa mora računati na samu sebe i na svoje unutarnje pokretače. U ovom času treba smanjiti poreze i/ili ulagati u materijalna, kao i u nematerijalna dobra (školstvo, istraživanje i razvoj, strukturne reforme) kako bi se osigurali bolji uvjeti za mogući rast", dodaje, upozoravajući da to nije moguće bez promjene koncepcije pakta o stabilnosti. NZZ/Zuerich - Male članice EU-a mogu parirati nepovoljnoj konjunkturi Budući da konjunktura u velikim članicama bitno određuje stanje u njihovom gospodarstvu, sposobnost malenih članica EU da se prilagode gospodarskom okruženju postaje još važnija, upozorava Neue Zuercher Zeitung. Podsjećajući da su najranjivije članice Beneluxa i Austrija čije su ekonomije najotvorenije i najviše ovise o izvozu, list navodi i primjer Nizozemske koja je zbog previsokih plaća osjetno izgubila na konkurentnosti "a na taj se faktor i te kako može utjecati". "Nordijske su se pak zemlje relativno dobro držale (uz izuzetak Norveške koja se očito malo previše oslanja na svoje naftno bogatstvo). U slučaju Švedske veća je otpornost nesumnjivo povezana sa slabom krunom, u slučaju Danske s mješavinom branši u izvoznom sektoru a u Finskoj s uspjehom proizvođača mobilnih aparata Nokie. Osim toga, u sve tri zemlje važni su potpornji bili i privatna potrošnja i uloga javnog sektora koju su omogućile tek relativno zdrave državne financije", napominje list. Der Standard/Beč - Suradnja u nabavci oružja dodatno ubrzava integraciju EU-a Zajednička odluka članica EU o nabavci 180 transportnih vojnih zrakoplova tipa Airbus mogla bi dodatno ubrzati integraciju Europe - ovaj puta u sferi obrambene i politike naoružanja, ocjenjuje austrijski Der Standard. "Pritom valja napomenuti da prednost europske suradnje u kupovini oružja leži i bezazlenosti tog poduhvata. Naime, voljna britanska suradnja u toj projektu nije rezultat pukog slučaja: gospodarska je konkurencija SAD-u dopuštena ali ne i ona politička. Ipak, pragmatične odluke o zajedničkoj kupovini oružja tek su sastavni dio veće cjeline. Sporazum o kupovini transportnih zrakoplova vremenski se podudara s objavom aktualiziranog nacrta budućeg ustava EU, koji obuhvaća odredbu o osnivanju europske agencije za naoružanje ali i klauzulu o uzajamnoj vojnoj pomoći onih članica EU koje to žele. U tom pak pitanju nema mjesta konkurenciji SAD-u - London ustraje na bliskoj vezi s NATO-m. Nakon što se slegla prašina sukoba oko Iraka, i Pariz se ponovno miri sa spoznajom da ništa nije moguće postići protiv volje Washingtona pa rad na zajedničkoj obrambenoj politici EU-a može biti nastavljen", zaključuje Der Standard. WT/Washington - Njemačka stala na stranu SAD-a u pitanju GM- proizvoda Tijekom posjeta Washingtonu njemački ministar gospodarstva Wolfgang Clement izjasnio se za ukidanje diskriminatorne politike EU-a spram genetski modificirane hrane, čime je opalio "zvučnu pljusku" politici EU-a prema izvozu američkih poljoprivrednih proizvoda, piše u utorak Washington Times. Kada je riječ o brojnim pitanjima vezanim uz poljoprivredu, sve je veća podudarnost između stava SAD-a s jedne i zemalja u razvoju ali i određenih europskih zemalja - uključujući i neke iz "stare Europe" - s druge strane, piše list, ističući kako "jasne Clementove riječi o genetski izmijenjenoj hrani stvaraju novu podjelu u pitanju trgovine poljoprivrednim proizvodima i svrstavaju Njemačku (koja ima najveće europsko gospodarstvo) uz bok Sjedinjenih Država". "S obzirom na gospodarsku važnost Njemačke u Europi i svijetu, njen poziv da se okonča zabrana genetski modificirane hrane mogao bi pomoći da se razriješi zastoj u pitanju poljoprivrede i vrati potreban zamah trgovinskim pregovorima", ocjenjuje list u uvodniku. Spiegel Online/Hamburg - Schaeuble o Bushu i Schroederu "Dijelim Bushovu nesklonost prema Schroederu", kazao je Wolfgang Schaeuble, istaknuti političar CDU-a, u razgovoru za Spiegel Online, objavljenim u srijedu. Na pitanje novinara nije li djetinjasto što Bush sada navodno ne želi razgovarati sa Schroederom, Schaeuble kaže da dijeli Bushovu nesklonost prema Schroederu, "tu sam posve istog mišljenja kao i on, ali ništa se ne mijenja sve dok je on kancelar, moramo razgovarati, moramo se opet naći unatoč teškoj njemačkoj pogreški", prenosi Spiegel Online. U odgovoru na pitanje moraju li se Europljani poslije spora oko iračkoga rata pomiriti sa stvaranjem osovina unutar EU-a, Schaeuble je ustvrdio da će "Amerika sa svojom snagom uvijek imati poseban utjecaj u Europi". Stvaranje osovina je "pogrešno", no "uvijek će dolaziti do stvaranja blokova, ali na kraju uvijek mora biti zajedničko stajalište, što je i cilj Europljana", kazao je Schaeuble. La Libre Belgique/Bruxelles - Po AI-u borba protiv nesigurnosti postiže suprotan učinak U najnovijem izvješću koje će biti objavljeno u srijedu, Amnesty International upozorava na porast nesigurnosti u svijetu unatoč "ratu protiv terorizma" koji bi je trebao smanjiti, piše belgijski list "La Libre Belgique". "Danas je prisutan velik paradoks. Naime, u ime borbe protiv nesigurnosti neke zemlje nisu oklijevale donijeti liberticidne mjere koje su samo pojačale tu nesigurnost" prenosi list riječi predsjednika belgijskog ogranka AI-a Vincenta Foresta. Po običaju, AI nije zaobišao Belgiju kojoj je posvetio tri od ukupno četiristotinjak stranica izvješća, predbacujući joj u prvom redu loše postupanje redarstvenih snaga prema zatvorenicima, osobama koje se protjeruju iz zemlje i malodobnim strancima, izdvaja list. Tema dana: Europski ustav ========================= La Repubblica/Rim - Ustav EU-a po mjeri Londona Francuska je velika zemlja, no Europa na kraju ide tamo gdje žele Englezi a kao dokaz može se uzeti europski Konvent, piše rimska La Repubblica u srijedu. Francuska je dobila predsjednika Konventa Valery Giscarda d'Estainga, a Velika Britanija je na mjesto glavnog tajnika postavila "izrazito vještog" Johna Kerra. Giscard d'Estaing je nakon razgovora s Tonyjem Blairom popustio svojoj želji da u povijest uđe kao otac novog europskog Ustava te je nastojao pripremiti nacrt kojega bi konferencija vlada mogla prihvatiti bez bitnih izmjena, dok je Kerr u sjeni nastavio iz nacrta ustava isključivati sve što bi Londonu moglo zasmetati, piše list. Rezultat je nacrt koji predstavlja "najmanji zajednički nazivnik" koji bi trebao postati konačan na konferenciji vlada. Rizik je da će, "nakon što su Konvent u ime realpolitike pretvorili u nadmetanje za reduciranje, Britanci i drugi euroskeptici početi i drugo nadmetanje na konferenciji vlada, krećući od teksta koji se već odrekao svih ambicija i koji tako neće ostaviti prostor za bitniji kompromis", ocjenjuje se u članku. The Times/London - London mora raspisati referendum o budućem ustavu EU-a Iako središnja pitanja još nisu riješena, prijedlog budućeg ustava EU-a već sada obuhvaća toliko kontroveznih prijedloga da je opravdana usporedba s Pandorinom kutijom, smatra londonski The Times. "Vlada tvrdi da novi ustav predstavlja nadograđeni kontinuitet a ne novi pristup. Nakon što detaljni dokumenti budu pušteni u opticaj, London će vjerojatno teško obraniti takav stav. Iako je točno da su neke odredbe poznate - doduše, stručnjacima za zakone EU a ne biračima - prijedlog ustava općenito i mnoge njegove pojedinačne klauzule znatno će promijeniti odnos snaga između EU i njegovih članica", upozorava The Times, sugerirajući britanskom premijeru da slijedi primjer svog danskog kolege Andersa Fogha Rasmussena, koji je "u utorak najavio da će predstojeći sporazum biti toliko nov i važan' da mora biti predstavljen danskim biračima na referendumu". Le Figaro/Pariz - Preustroj predsjedništva EU-a Pod izlikom da želi pojednostaviti institucionalni ustroj i povećati njegovu transparentnost, Konvent za budućnost Europe mogao bi svojim prijedlogom o općem preustroju predsjedništva izazvati opću podjelu u EU-u, piše za "Le Figaro" Jean-Louis Bourlanges, europski zastupnik i esejist. "Prijedlozi podrazumijevaju uvođenje dvostrukog i nepopravljivog sučeljavanja između predsjednika Povjerenstva i gotovo neovisnog dopredsjednika koji bi obavljao dužnost ministra vanjskih poslova, te između ove dvojice i predsjednika Europskog vijeća koji će, bez ikakva utjecaja na šefove država i vlada, stalno biti u napasti da se ističe zahvaljujući svađi između dvojice šefova Povjerenstva", kaže Bourlanges i na kraju zaključuje da "ništa ne bi bilo gore od pogubnog preokretanja predsjedništava što je zamišljeno samo da bi se raskomadalo Povjerenstvo." WSJ/New York - EU još vrlo daleko od zajedničkog ustava Zemlje članice EU-a još su daleko od dogovora o najvažnijim dijelovima budućeg ustava, koji bi trebao biti usuglašen do 20. lipnja, piše The Wall Street Journal o nacrtu ustava EU-a (po RFE-u). Ukoliko se članice EU-a u Konventu nađu u "slijepoj ulici", prenosi list ocjenu promatrača, to bi moglo dovesti do toga da "odluke o nekim od najspornijih ustavnih pitanja budu donesene na zatvorenim sjednicama europskih vlada". Takvi su sastanci EU-a poznati "po pogodbama i prljavim kompromisima jer svaka vlada može vetom blokirati čitav paket dok ne dobije ono što želi", podsjeća Wall Street Journal. Europske zemlje su i dalje podijeljene oko uloge budućeg predsjednika EU-a i pitanja treba li svaka država imati predstavnika u Povjerenstvu te broja zastupnika pojedinih država u Europskom parlamentu, primjećuje list. Manje države članice EU-a uglavnom priželjkuju jačanje središnjih institucija, dok veće članice žele zadržati što je moguće više vlasti za sebe, napominje The Wall Street Journal. Tema dana: Mirovni proces na Bliskom istoku =========================================== Liberation/Pariz - Francuska mora popraviti svoj ugled na Bliskom istoku Francusku na Bliskom istoku više ne shvaćaju ozbiljno, tvrdi u "Liberationu" Ilan Greilsammer, profesor političkih znanosti na sveučilištu Bar-Ilan u Izraelu. "Istina je da Izraelci i Palestinci, da ne govorimo o arapskim režimima, jako dobro znaju da ni Pariz ni Europska unija ne mogu pogurati stvari naprijed i da postoji samo jedan 'gazda': samo SAD možda može povesti obje strane prema rješenju, milom ili silom", ističe autor. Da bi popravila ugled među Izraelcima, Francuska mora napraviti tri stvari, predlaže Greilsammer: prvo, mora pokazati naklonost prema židovskoj državi i razumijevanje za njezine probleme; drugo, treba biti poniznija i umjesto osuđivanja i nuđenja savjeta posegnuti za dogovaranjem i preispitivanjem; treće, treba biti jednako odlučna u osuđivanju palestinskih i izraelskih zločina. Le Figaro - Bliskoistočnim summitom Bush namiruje dugove Nakon što je više od dvije godine odbijao posredovati u bliskoistočnoj krizi, američki predsjednik George W. Bush izravno će se uključiti u njezino rješavanje, i to na susretu na vrhu početkom lipnja s izraelskim i palestinskim vođom, piše u "Le Figarou" Jean-Jacques Mevel. Premda je Bijela kuća računala da će se prilike na Bliskom istoku smiriti nakon rata u Iraku, to se nije dogodilo, pa će, makar i kratak, stisak ruke između Sharona i Abasa popraviti dojam, ističe Mevel. "Pozivajući za isti stol izraelskog i palestinskog ministra Bush namiruje dvostruki dug. Prvo prema Palestincima koji su se odrekli Jasera Arafata kao što je tražio Washington. Drugo, prema Arapima i Europljanima - ponajprije prema Tonyju Blairu - koji su provedbu 'voznog plana' proglasili cijenom više-manje djelatne potpore američkom rušenju režima Sadama Huseina", zaključuje autor. WP/Washington - Bush je ključna ličnost bliskoistočnog mirovnog procesa Predsjednik Bush izgleda spreman osobno se uključiti u bliskoistočnu diplomaciju, no prepreke na putu mirovnog sporazuma između Izraela i nove palestinske države su goleme, a rezultati njegovih napora čine se skromnim, piše Washington Post u srijedu. Bushovi su potezi ipak zaustavili pogoršavanje stanja, ocjenjuje list i napominje da je, ako Bush nastavi s pritiskom, moguće doći do "opipljivih probitaka". Bush će stoga morati nastaviti "vršiti pritisak na europske i arapske čelnike, koji su bili previše uzdržani u potpori Abasu i Sharonu", drži list. Neki posebni izaslanik SAD-a visoke razine i skupina američkih promatrača mogli bi pomoći postizanju izraelsko-palestinskog dogovora, ali za Busha nema zamjene, jer "predsjednik ne može iznuditi izraelsko-palestinski dogovor, ali proces neće napredovati bez njegovog stalnog angažmana", ocjenjuje se u komentaru. Le Figaro/Pariz - Europa se želi vratiti u bliskoistočni mirovni proces Francuski i europski čelnici smatraju bliskoistočni "vozni plan" svojim čedom pa s gorčinom gledaju kako o njegovoj provedbi danas odlučuju Amerikanci, piše u "Le Figarou" Luc de Barochez. "Neki europski diplomati ocjenjuju da susret na vrhu između Georgea Busha, Ariela Sharona i Abu Mazena (Mahmuda Abasa), zakazan za početak lipnja, zapravo predstavlja zanemarivanje Kvarteta pod pritiskom Izraelaca koji misle da samo Sjedinjene Države imaju objektivan pristup sukobu. Zauzvrat, Europljani početkom lipnja žele organizirati susret Kvarteta", ističe list, dodajući da "ako posljedica rata u Iraku bude pravo američko uključivanje u rješavanje izraelsko-palestinskog pitanja, onda on nije bio tako uzaludan". NYT/New York - Jasno Sharonovo stajalište U Izraelu su se dogodile važne promjene kada je izraelska je vlada prihvaćanjem mirovnog plana prvi puta dala potporu stvaranju palestinske države, a jednako značajan trenutak bila je izjava Ariela Sharona da se izraelska vladavina nad Palestincima mora okončati, piše New York Times u srijedu. Sharon je, međutim, i pametan političar koji zna da se približavanjem političkom centru može predstavljati i kao političar izložen napadima desnice koji stoga ne može Amerikancima dati sve što od njega traže, piše list. Ipak, "Sharon je rekao što se trebalo reći, jezgrovito i jasno", te je možda "taj 75-godišnji ratnik realistički razmotrio budućnost svoje države i shvatio da Izrael ne treba vladati drugim narodom", stoji u komentaru. DPA/Hamburg - Sharon uzmiče pred bijesnom desnicom Izraelski premijer Ariel Sharon izazvao je buru srdžbe na političkoj desnici kad je na sjednici Likuda izraelsku vlast nad 3,5 milijuna Palestinaca jasno nazvao "okupacijom", piše agencija DPA. Braneći vladu koja je prihvatila mirovni plan, Sharon je "izazvao bijesne napade svojih stranačkih kolega, te je zbog njihovih prosvjeda morao uzmaknuti jedan korak i izjaviti da su ga 'krivo razumjeli'", ističe DPA. Izraelski premijer pojasnio je da je pod "okupacijom" mislio na vladavinu nad milijunima Palestinaca i da su palestinska područja i dalje "prijeporni teritoriji", prenosi DPA. "Svojim retoričkim obratom Sharon je zbunio i promatrače", a komentator Maariva u utorak je pisao o "metamorfozi simboličnog lika desnice i o političkom potresu", ali je istodobno naglasio da "nitko sa sigurnošću ne zna je li se Sharon uistinu pretvorio u mirovnog aktivista ili je ostao vuk - u ovčjoj koži", napominje DPA. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 55 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). Le Monde/Pariz - Hoće li se američka vojska ubuduće boriti (i) protiv kaosa? Nakon sudjelovanja u sukobu Sjedinjene Države u pravilu mijenjaju čitavu ili dio strategije nacionalne sigurnosti, piše u utorak u "Le Mondeu" Jacques Isnard. Tako je i nakon sukoba u Afganistanu i u Iraku Donald Rumsfeld, pod izlikom da se američke snage moraju prilagoditi novim prijetnjama nakon hladnog rata, zatražio od suradnika Arthura Cebrowskog da razmisli o preustroju američke vojske i da prve zaključke podnese Pentagonu do sredine lipnja, tvrdi Isnard. Dok načelnik združenog stožera američke vojske, general Richard Myers, ne podupire tezu prema kojoj "preventivni" rat može biti način obrane od prijetnja, neki stratezi u Pentagonu drže da od američke vojske treba načiniti takozvanu oružanu snagu za borbu protiv nereda koja bi mogla ispunjavati civilne i vojne zadaće nakon rata u nekoj zemlji i pomagati u uspostavi reda bez uvođenja ratnih zakona, navodi Isnard. DPA/Hamburg - CIA se žali na politizaciju obavještajnih podataka Šef Pentagona traži dokaze o greškama u radu obavještajnih službi kako bi s kabineta sprao odgovornost za preuveličavanje opasnosti koju je navodno predstavljalo iračko oružje za masovno uništenje, izvješćuje DPA. Iako Bijela Kuća tvrdi da cilj istraga nije pripisivanje krivnje već moguće poboljšanje rada obavještajnih službi, u CIA-i su skeptični, podsjećajući da se nakon 11. rujna žustro upiralo prstom u obavještajne službe kad god bi nešto pošlo po zlu, prenosi DPA. "Pritom valja napomenuti da se se istrage zaista vremenski podudarile s razdobljem izraženih napetosti u odnosima CIA-e i Pentagona oko odnosa prema informacijama obavještajnih službi. Naime, u proteklo su vrijeme brojni mediji izvješćivali o pritužbama CIA-inih analitičara da ih je Bushov kabinet - a u prvom redu Pentagon - podvrgavao pritisku da iračku prijetnju procjenjuju u duhu vladina stajališta", ističe DPA. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 50 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). LAT/Los Angeles - SAD treba saveznike u rješavanju pitanja Sjeverne Koreje Kako bi odvratio Sjevernu Koreju od razvoja nuklearnog oružja, SAD treba i pomoć Južne Koreje, ističe u uvodniku Los Angeles Times. Zato ohrabruje činjenica da je sastanak američkog i južnokorejskog predsjednika u Washingtonu ovoga mjeseca prošao bolje no što se očekivalo, napominje list, ocjenjujući da takav razvoj događaja ulijeva nadu da će buduća politika u rješavanju problema Sjeverne Koreje biti jedinstvenija. "Roh nije podvrgnuo Busha pritisku da isključi uporabu vojne sile protiv Sjeverne Koreje", a Bush je uzvratio izjavom kako je "uvjeren da se može naći mirno rješenje krize s Pyongyangom", napominje list. Podsjećajući na izjavu američkih dužnosnika da je Sjeverna Koreja pokazala spremnost da odustane od svog nuklearnog programa ako dobije dovoljno pomoći, list upozorava da to vrijedi razmotriti, "imajući ipak na umu dvoličnost" vlasti te zemlje. Također valja imati na umu da bi Washington imao bolji položaj u pregovorima sa Sjevernom Korejom kada bi dobio potporu Kine i Južne Koreje, te Japana i Rusije, dodaje list. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 45 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). (Hina) akoz