ZAGREB, 28. svibnja (Hina) - Ured za sprječavanje pranja novca ukupno je u proteklih nešto više od pet godina otvorio za obradu 840 predmeta u vezi sa sumnjivim transakcijama, od kojih je 170 obavijesti-prijava dostavljeno nadležnim
državnim tijelima te inozemnim uredima na daljnje postupanje, izjavio je ministar financija Mato Crkvenac.
ZAGREB, 28. svibnja (Hina) - Ured za sprječavanje pranja novca
ukupno je u proteklih nešto više od pet godina otvorio za obradu 840
predmeta u vezi sa sumnjivim transakcijama, od kojih je 170
obavijesti-prijava dostavljeno nadležnim državnim tijelima te
inozemnim uredima na daljnje postupanje, izjavio je ministar
financija Mato Crkvenac.#L#
Na današnjem predstavljanju rada Ureda u Zagrebu, Crkvenac je kazao
da prijave, kojima su obuhvaćena sredstva u ukupnom iznosu 1,5
milijardi kuna, sadrže indicije-sumnju na pranje novca,
financiranje terorizma i ostale nezakonite radnje. U posljednjih
godinu i pol dana dostavljeno je 70 takvih obavijesti, a visina
sredstava po prijavama je gotovo 600 milijuna kuna.
Predstojnik Ureda Ivica Maros iznio je i podatak da je Ured,
sukladno svojim ovlastima, naložio obveznicima odgodu obavljanja
transakcije na 72 sata u šest slučajeva, a ukupan obuhvaćeni iznos
bio je 20 milijuna kuna. Na prijedlog Ureda, nadležna državna
tijela - državno odvjetništvo, Uskok, istražni sudovi - zamrznuli
su sredstva u financijskom sustavu Hrvatske u 11 slučajeva, u
ukupnom iznosu od preko 130 milijuna kuna.
Sukladno međunarodnoj obvezi i provedbi Rezolucije 1373 Vijeća
sigurnosti (o sprečavanju financiranja terorizma), Ured je
provjerio financijske transakcije više od 900 fizičkih osoba i više
pravnih osoba te predložio blokade sredstava u dva slučaja. Riječ
je računima osoba koji nisu hrvatski državljani, ističe Maros
dodavši da je istražni sudac donio odluku o blokiranju tih računa na
neodređeno vrijeme te da ne može govoriti ni o njihovim imenima ni o
imenu banaka.
Rad Ureda, istaknuto je, bitan je i zbog činjenice što su zemlje u
tranziciji na velikom udaru međunarodne financijske mafije koja,
koristeći ekonomsku situaciju tih zemalja, putem financijskih
transakcija pokušava "oprati" nelegalno stečeni novac. Zato je
nužna međunarodna suradnja, s uhodanim kanalima razmjene
podataka.
Ured u svom poslu pozornost posvećuje kombinaciji indikatora kao
što su: osoba koja obavlja transakciju nije zaposlena, nema
evidencije o pokretninama i nekretninama, osoba je zaposlena u
društvu na granici rentabilnosti, često s gubitkom, ostvareni
primici nemaju logičnu ekonomsko-poslovnu vezu s primateljem i
odudaraju od prijavljenih dohodaka (članovi Uprave, direktori,
ovlaštene osobe) i sl.
Kao jedan od primjera naveden je slučaj pranja novca povezanog s
trgovinom narkotika. Na upit iz Njemačke temeljem uplate 60.000 DEM
i uključenosti nekoliko fizičkih osoba iz Hrvatske u moguću
trgovinu narkotika, utvrdilo se da je u jednoj banci otvoreno sedam
računa pet fizičkih osoba (i to starijih koji nisu ni znali za to) na
kojima je evidentiran ukupan iznos od 3,2 milijuna dolara u
različitim apoenima i valutama. Banka je zamrznula novac, a
podignuta je i optužnica.
Maros naglašava i kako je svjetska praksa da se tek 2 posto pranja
novca uspije i dokazati, a Hrvatska se već može pohvaliti i jednom
pravomoćnom presudom za pranje novca, jer ju je potvrdio Vrhovni
sud.
(Hina) db ds