LONDON, 28. svibnja (Hina/dpa/Reuters/AFP) - Rat protiv terorizma kojega su pokrenuli zapadni čelnici učinio je svijet još nesigurnijim, ističe međunarodna organizacija za zaštitu ljudska prava Amnesty International u svom godišnjem
izvješću, objavljenom u srijedu.
LONDON, 28. svibnja (Hina/dpa/Reuters/AFP) - Rat protiv terorizma
kojega su pokrenuli zapadni čelnici učinio je svijet još
nesigurnijim, ističe međunarodna organizacija za zaštitu ljudska
prava Amnesty International u svom godišnjem izvješću, objavljenom
u srijedu.#L#
Tijekom prošle godine ljudska prava su bila ugrožena, međunarodni
zakoni potkopavani, a vlade zaštićene od pomnog ispitivanja,
ističe u svom izvješću za 2002. godinu ova međunarodna organizacija
sa sjedištem u Londonu.
U jednoj od najžešćih kritika politike koju je pokrenula američka
vlada, međunarodna organizacija za ljudska prava ocijenila je da su
napori na zaustavljaju terorizma nakon napada na SAD u rujnu 2001.
imali i snažan negativan učinak.
Rezultat toga je, navodi Amnesty, da "su produbljene razlike među
ljudima različitih vjera i podrijetla stvarajući tlo za nove
sukobe" te da se mnogi ljudi širom svijeta osjećaju nesigurno.
Amnesty ističe da svijet ne radi dovoljno na rješavanju
poslijeratnih problema u Iraku i Afganistanu, a riječ je o zemljama
u kojima su snage predvođene SAD-om pokrenule vojne akcije u sklopu
rata protiv terorizma.
"Postoji vrlo ozbiljna opasnost da Irak krene putem Afganistana
ne učine li se stvarni napori da se odgovori pozivu iračkog naroda
na uspostavu reda i mira te punom poštivanju ljudskih prava",
ističe britanska direktorica Amnestya Kate Allen. Amnesty kaže da
su milijuni Afganistanaca suočeni s nesigurnom budućnošću, iako je
već prošlo više od 18 mjeseci od okončanja rata u toj zemlji.
Međunarodna organizacija, koja je postala najveća i najuglednija
skupina za zaštitu ljudskih prava otkako je osnovana prije 40
godina, ukazala je na činjenicu da američke vlasti još uvijek drže
zatočenima više od 600 ljudi u zaljevu Guantanamo bez podizanja
optužnice protiv njih ili suđenja.
Organizacija je ukazala i na veliki broj žrtava i kršenja ljudskih
prava u Obali Bjelokosti, Kolumbiji, Burundiju, Čečeniji i Nepalu,
u vrijeme dok je međunarodna pažnja usredotočena ponajviše na
Irak.
Što se tiče situacije na Bliskom istoku, Amnesty navodi da je kriza
ljudskih prava u Izraelu i na okupiranim teritorijima, unatoč tome
što se ta tema najviše razmatrala, prošle godine bila među
problemima na čijem je rješavanju međunarodna zajednica najmanje
učinila.
Ukazuje se i na jačanje antiterorističkih zakona u Britaniji,
glavnom savezniku Sjedinjenih Država, primjerice produljivanjem
vremena tijekom kojeg osumnjičena osoba može biti zatočena bez
optužnice sa sedam na 14 dana.
Glavne žrtve kršenja ljudskih prava u europskim zemljama i
središnjoj Aziji su tražitelji azila i pripadnici etničkih
manjina, ističe u svom godišnjem izvješću Amnesty. Tako se,
primjerice, kritizira Austriju zbog njezine politike prema
azilantima i "brutalnosti" policije u pojedinim ekscesnim
slučajevima. Ukazuje se i na to da su u Rusiji, primjerice, osobe
koje pripadaju etničkim manjinama podvrgnute "općoj
diskriminaciji", a spominju se i ozbiljna kršenja ljudskih prava u
Čečeniji.
U izvješću se, među ostalim, navodi da se u Turskoj, unatoč
najnovijim reformama zakonodavstva, još uvijek provode uhićenja i
optužbe zbog političkog mišljenja te pribjegavanje mučenju. Japan
je pak nastavio tijekom 2002. u tajnosti s egzekucijama svojih
zatočenika koji bivaju lišeni mogućnosti susreta s obiteljima, a
uvjeti u kojima drži osuđene na smrt su "nehumani i
degradirajući".
(Hina) kga/br maš