KATMANDU/ZAGREB, 28. svibnja (Hina) - Osvajači Mt. Everseta, među kojima je i hrvatski alpinist Stipe Božić koji se na "krov svijeta" dvaput popeo, minutom su šutnje u četvrtak, u memorijalnom parku nedaleko od Katmandua, odali počast
poginulim i nestalim alpinistima, a sadnjom drveća njima u čast obvezali se zaštititi veličanstvenu i divlju prirodu Himalaje.
KATMANDU/ZAGREB, 28. svibnja (Hina) - Osvajači Mt. Everseta, među
kojima je i hrvatski alpinist Stipe Božić koji se na "krov svijeta"
dvaput popeo, minutom su šutnje u četvrtak, u memorijalnom parku
nedaleko od Katmandua, odali počast poginulim i nestalim
alpinistima, a sadnjom drveća njima u čast obvezali se zaštititi
veličanstvenu i divlju prirodu Himalaje.#L#
U sklopu prve Zagrebačke ekspedicije na Mt. Everest 1989. godine,
sa sjeverne tibetanske strane po Velikom kuloaru, Zagrepčanka
Božica Papeš-Mokos, kao jedina žena u ekspediciji, dosegla je
visinu od oko 7.000 metara. Te godine, zbog velikih lavina i
izuzeztno lošeg vremena, na vrh nije stupila niti jedna
ekspedicija.
Međunarodni park Kakani, na oko sat vožnje sjeverno od Katmandua,
poprište je svečanosti koje obilježavaju pothvat Šerpe Tenzinga
Norgaya, "snježnog tigra", i Novozelanđanina Edmunda Hillarya koji
su se 29. svibnja 1953. godine, preko južnog sedla i jugoistočnog
grebena, popeli na 8.848 metara visoki vrh.
Park Kakani je osmišljen ne samo kao mjesto počasti za alpiniste već
i kao mjesto molitve i utjehe za njihove obitelji, jer su njihove
"ledene grobnice" na mjestima nedostupnim prosječnim ljudima.
Svi prisutni, među kojima je i Japanka Junko Tabei koja je 1975.
bila prva žena na Everestu, te Reinhold Messner iz južnog Tirola,
koji se može pohvaliti usponima na svih 14 "osamtisućnjaka" (vrhova
viših od 8.000 m), istaknuli su potrebu da se Himalaja očuva od
masivnog turizma, uputivši poziv prekaljenim alpinistima da odbiju
služiti kao vodiči bogatoj klijenteli.
Posebice je 82-godišnji Hillary, koji je cijeli život posvetio
očuvanju Himalaja i kultura naroda koji žive na njezinim padinama,
digao svoj glas protiv pretvaranja tog područja u zapadnjački
"Disneyland". I ovom je prilikom, na konferenciji za novinare u
glavnom nepalskom gradu, istaknuo da "limenke piva ostavljene u
baznim logorima nemaju nikakve veze s alpinizmom".
No, Nepal se uskoro približava monsunskom razdoblju, pa će se
planina ponovo zaogrnuti svojom osamom i tajnovitošću, i ponovo
postati Sagarmatha, "božica neba" za Nepalce, i Chomolungma,
"majka svijeta" za Tibetance.
Osim spomenutih, stranice Everesta ispisali su i Austrijanac Peter
Habeler koji se s Messnerom 1978. godine na vrh svijeta popeo bez
korištenja boca s kisikom. Messner se vratio dvije godine poslije i
na vrhu opet stigao bez kisika, ali ovaj put solo usponom. Iste je
godine prvi zimski uspon izveo poljski alpinist Kryzstof
Wielicki.
Godine 2000., Slovenac Davo Karničar prvi je alpinist koji se s vrha
u podnožje spustio skijama i taj je pothvat preko Interneta, bez
daha, pratila cijela svjetska alpinistička zajednica.
"Najcrnji" dan u povijesti Eversta zbio se 1996. godine, kada je,
zahvaljujući upravo zloglasnoj komercijalizaciji uspona,
životima želju za pustolovinom platilo 15 nepripremljenih ljudi.
A najveća zagonetka koju krije Everest, zauvijek će ostati u
snijegu i ledu. Treća britanska ekspedicija, organizirana 1924.
godine, završila je pogibijom nustrašivih Andrewa Irvina i Georgea
Mallorya. Nestali su nakon što su viđeni nekoliko stotina metara
pod vrhom, i godinama se nagađa jesu li ga uspjeli dosegnuti.
Ekspedicija iz 1999. godine pronašla je Malloryevo tijelo na visini
od 8.150 metara ali nije pronađen i foto aparat kojim bi se moglo
utvrditi je li doista i dosegao "božanske visine".
O svemu tome se ovih dana priča u Katmanduu, a alpiniste koji su
proslavili Nepal širom svijeta primit će i kralj Gyanendra, nakon
čega će biti organizirana i gala večera.
(Hina) vk rt