DNEVNI PREGLED, UTORAK, 27. 05. 2003.

ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - Regija/Europa ============= RFE/Prag - Smrt neovisnog novinarstva u BiH Jezgru "crnog vala novinarstva u BiH" čini najtiražniji dnevnik Dnevni Avaz, koji u partnerskom odnosu s tri nacionalne stranke, "nastupa kao četvrti jahač Apokalipse", piše za RFE Hamza Bakšić. Neovisno novinarstvo palo je šapatom, stoji u komentaru. Od listova je u Sarajevu ostao neovisan dvotjednik Start, neki novinari koji se uspijevaju u "oku senzacionalističkog tajfuna" baviti pravim istraživačkim novinarstvom, te neki čelni komentatori, ali to je kraj liste, to su izuzeci koji potvrđuju pravilo da nikakvih pravila više nema, primjećuje se u članku. Uzastopnim promicanjem, pa guranjem u blato najprije Edhema Bičakčića, potom Zlatka Lagumdžije, Avaz se, na neki način, pokazao neovisan. "Redakcija očito zna koliko oraha ima u čijem džepu, a i ako ne zna nekako se snađe. Dozvoljeno je sve što nije zabranjeno, a dozvoljeno i ponešto što je zabranjeno", piše Bakšić. Le Figaro/Pariz - Proširenje EU-a ne smije negativno utjecati na susjede Ukrajinu treba što prije priznati kao državu s tržišnim gospodarstvom, a ukrajinska vlada i parlament moraju osigurati demokratske temelje društva, pazeći napose na transparentnost i na slobodu mišljenja, izjavio je za "Le Figaro" ukrajinski premijer Viktor Janukovič koji u utorak stiže u dvodnevni posjet Parizu. Što se tiče odnosa između Ukrajine i Europske unije, puno toga ovisi o samim Ukrajincima, ističe premijer, dodajući da je Ukrajina velika europska zemlja koja želi biti stabilan i "predvidljiv" partner Europe pa trenutno daje prednost usklađivanju domaćih zakona s europskim, što pak donosi sa sobom teškoće na unutarnjem planu, ističe Janukovič. Uz to treba paziti da proširenje ne utječe loše na susjedne zemlje Unije, upozorava ukrajinski premijer. U svezi s ruskim prijedlogom o stvaranju "velike Europe" koju bi činili EU i Zajednica neovisnih država, Janukovič smatra da će temelji tih odnosa, bez obzira na zemlje, biti međunarodni zakoni i propisi Svjetske trgovačke organizacije. APA/Beč - Naoružani albanski separatisti zaoštravaju sukob u Makedoniji "Nadležno tijelo EU-ovog posebnog izaslanika u Makedoniji više ne isključuje mogućnost da bi naoružane skupine bivšu jugoslavensku republiku mogle ponovno dovesti u krizu", javlja APA. "Obznanjeno je da se u nezakonitom posjedu stanovnika još uvijek nalazi oko sto tisuća pušaka i revolvera, a zapadni sigurnosni krugovi pretpostavljaju da je u optjecaju čak više od 300 tisuća, djelomično i teškog, oružja koje je u Makedoniju uglavnom stiglo poslije ustanka u Albaniji 1997.", piše APA. Glasnogovornica EU-a Guzlova opovrgava da su pripadnici već nekoliko mjeseci aktivne "Albanske nacionalne vojske" najveća sigurnosna opasnost za zemlju. "Možda više suparničkih skupina koristi političku kraticu samo kao oglasnu ploču iza koje skrivaju svoje kriminalne aktivnosti", navodi APA izjavu Guzlove. "Prema podacima vojne misije EU-a, EUFOR, Albanska nacionalna vojska broji između 50 i 100 ljudi", stoji u članku. "U ovoj je zemlji dovoljno 20 naoružanih boraca da se ponovno pokrene sukob", rekao je prema APA-i jedan europski diplomat koji je želio ostati anoniman, piše APA. L'Unita/Rim - Poraz vladajuće koalicije na talijanskim izborima Vijest da Berlusconi više ne pobjeđuje na izborima najbolja je vijest za talijansku demokraciju, komentira oporbena l'Unita rezultate izbora u 12 talijanskih provincija i 489 općina.#L# Berlusconi će teško promijeniti tendenciju koja se počela pokazivati od prošlogodišnjih lokalnih izbora i nastavit će gubiti vlast, ocjenjuje list, no napominje da je Berlusconi pokazao da zna kako pobjeđivati izborima što je vrlina koju su mu priznavali čak i protivnici. Berlusconi međutim "ne zna vladati" te je, otkako je on došao na vlast, ugled Italije u svijetu na najnižim granicama, a radi svojih "pravosudnih nevolja stvara nepodnošljivo ozračje u zemlji", piše l'Unita. "Lijevi centar može početi slaviti početak ponovnog uzdizanja", jer pobjeda oporbe u Rimu ima uz političko i simboličko značenje, ocjenjuje se u članku, pošto bi se moglo potvrditi pravilo da onaj tko pobjeđuje u Rimu pobjeđuje i u cijeloj zemlji. AFP/Pariz - Pobjeda njemačkih socijaldemokrata u Bremenu Neočekivana pobjeda njemačkih socijaldemokrata (SPD) kancelara Gerharda Schroedera na zemaljskim izborima u Bremenu melem su na ranu predsjednika stranke nekoliko dana prije teškog izvanrednog sabora o prijepornim socijalnim reformama, piše AFP. Ova prva izborna pobjeda socijaldemokrata od rujna 2002. dolazi u pravi čas za Gerharda Schroedera koji je sučeljen s nezadovoljstvom lijevog krila svoje stranke i s neprijateljstvom sindikata, tradicionalnih saveznika socijaldemokrata, radi reforma koje vlada kani provesti, napominje agencija. No neočekivani uzmak neokonzervativaca, istraživanja su davala jednake izglede SPD-u i CDU-u, djelomično je skopčan s posebnim prilikama u Bremenu kojim od 1995. upravlja velika koalicija između SPD-a i CDU-a, ocjenjuje agencija. AFP/Pariz - Aznar na izborima prošao bolje od predviđenog Narodna stranka Josea Marije Aznara nije kažnjena zbog potpore ratu u Iraku ni zbog nesnalaženja u krizi koju je izazvalo izlijevanje nafte iz tankera Prestige u more pa tako općinski i regionalni izbori održani u nedjelju nisu bitnije utjecali na politički krajolik Španjolske, javlja AFP. Lagana prednost koju je Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) ostvarila na općinskoj razini "ne omogućuje da se izvlače zaključci o mogućoj promjeni pravca" na parlamentarnim izborima 2004., u kojima Aznar, kako je više puta najavljivao, neće sudjelovati, ističe agencija pozivajući se na pisanje "El Paisa" koji je blizak socijalistima. Glavni tajnik PSOE-a Jose Luis Rodriguez Zapatero podsjeća pak da je njegova stranka ratila područja izgubljena 1999., zaključujući da je posrijedi "dobar uvod" u parlamentarne izbore 2004. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 60 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). Le Monde/Pariz - Evian mora signalizirati povjerenje u svjetsko gospodarstvo Susret na vrhu G8 u Evianu mora odaslati "poruku povjerenja u svjetsko gospodarstvo", piše u "Le Mondeu" Babette Stern, navodeći riječi francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca. Posvuda u Europi, kako na području eura, tako i izvan njega, javni deficit naglo raste, nezaposlenost se povećava, a socijalne se prilike pogoršavaju, podsjeća autorica, dodajući da je američki ministar financija John Snow na nedavnom susretu s francuskim kolegom Francisom Merom upozorio europske partnere da trebaju poduzeti strukturne reforme nužne za oporavak gospodarstva, žele li od SAD-a preuzeti poziciju pokretača gospodarskog rasta u svijetu. Pošto su se američki i francuski ministar dogovorili da će utjecati na tečaj i obuzdavati rast eura, John Snow je izjavio da je pad dolara "razmjerno slab", što, ocjenjuje novinarka, dovodi u sumnju stvarnu spremnost na prekoatlantsku suradnju. Le Monde/Pariz - Kriza u njemačkom gospodarstvu prerasta u izazov za EU Njemačko gospodarstvo zapalo je u recesiju i prijeti mu deflacija te prerasta u pravi izazov za europske čelnike, piše u "Le Mondeu" Philippe Ricard. Njemačka, veliki izvoznik i najveća gospodarska sila na području eura, osjetljivija je od svojih partnera na promjene američke i svjetske konjunkture, podsjeća novinar. Ni nakon višemjesečnog otezanja kancelar Schroeder ne uspijeva nametnuti reforme koje drži prijeko potrebnima, podsjeća Ricard, a "Agenda 2010" trebala bi, po kancelarovu mišljenju, učiniti tržište rada prilagodljivijim, smanjujući cijenu države blagostanja, premda se najveći sindikati protive toj namjeri", dodaje novinar. Le Figaro/Pariz - Starenje puka ugrožava mirovinske sustave u bogatim zemljama Nakon što su 1960-ih doživjele pravu demografsku eksploziju, velike zemlje na sjeveru Europe ne prestaju stariti, u "Le Figarou" piše Lamia Oualalou. Ipak, osam najrazvijenijih zemalja u svijetu nije u istom položaju: dok Europa zaslužuje naziv "starog kontinenta" - g. 2000. 22 posto puka činile su osobe starije od šezdeset godina - SAD spaja demografsku dinamiku i prihvat sve većeg broja useljenika, pa je danas jedina država u kojoj udio osoba starijih od šezdeset godina iznosi 16,5 posto, ističe list. Starenje zemalja na sjeveru dovodi do očekivanog propadanja državnih mirovinskih sustava, a useljavanje nije univerzalno rješenje i politički je osjetljivo, podsjeća novinar, napominjući da je europskim zemljama sve teže privući mozgove koji se radije okreću novim središtima gospodarskog rasta. Haaretz/Tel Aviv - Izrael se ne bi trebao izolirati od Europe Izrael je zadovoljan zbog de Villepinova posjeta ali otvoreno sumnja u mogućnost bitnih promjena u odnosima s Europskom unijom, piše Haaretz. "Usprkos iskrenim namjerama Francuza da poboljšaju odnose s Izraelom, nema razloga za pretpostavku da će temelj francuske vanjske politike prema Izraelu i Bliskom Istoku odjednom biti odmaknut od prihvaćenih europskih parametara. Na kraju će budućnost tih odnosa biti određena budućnošću odnosa s Palestincima - napretkom u smjeru povlačenja s okupiranih područja, evakuacijom doseljeničkih naselja i uspostavom palestinske države. Izrael bi trebao prihvatiti pruženu de Villepinovu ruku. Usprkos teškoćama koje su izišle na vidjelo u Europskoj uniji, Njemačka i Francuska još uvijek igraju važnu ulogu, Izrael se ne bi trebao izolirati od Europe i njezine kulture a Francuska je još uvijek njezin važan element", upozorava izraelski dnevnik. Tema dana: Nacrt ustava Europske unije ====================================== FT/London - EU mora usuglasiti stavove oko svrhe svog postojanja Konačni rezultat pregovora o budućem ustavu EU-a zasigurno će biti zbrkani kompromis koji neće zadovoljiti nikoga, smatra The Financial Times. Iako teška pitanja poput središta insitucionalne moći ostaju neriješena, članovi Konventa EU-a imaju snažan motiv da postignu dogovor budući da "u razdoblju gospodarskih teškoća i dubokih vanjskopolitičkih podjela Europska unija zasigurno ne priželjkuje nejedinstvo oko temeljne svrhe svog postojanja", tumači britanski list. Podsjetivši da su glavni elementi ustava već jasni budući da je prihvaćeno utemeljenje institucije predsjednika, ministra vanjskih poslova i predsjednika Povjerenstva EU, list navodi i određene promjene: "Neke su od njih smiješne - poput brisanja uglavnom opisnog pojma 'federalni'. Bitnije su pak promjene razvodnjavanje inicijative za donošenje vanjskopolitičkih odluka na temelju potpore većine (čime je udovoljno Britaniji i Francuskoj)", izdvaja list, zaključujući da bi "aktualni nacrt mogao proizvesti sustav koji omogućuje funkcioniranje proširenog EU-a od 25 ili više članica". Die Presse/Beč - Konvent EU-a nalikuje bojnom polju Konvent EU nalikuje danas bojnom polju na kojem se svatko bori za svoju viziju budućeg europskog ustava, upozorava bečki Die Presse. Ustvrdivši da predsjednik Konventa EU-a Valery Giscard d'Estaing zapravo želi preoblikovati Europu po uzoru na francusku državu u kojoj predsjednik arbitrira o vladinim odlukama, list upozorava da bi se "taj model - umjesto da proširi kontrolnu funkciju Europskog parlamenta i Povjerenstva EU-a - zapravo sveo na utiranje puta političkoj trampi. Predsjednik bi tek usmjeravao sporazume dok korektiv - poput trenutno rotirajućeg predsjedateljstva Vijeća EU- a - više ne bi postojao". "Širenje pak kontrolnih ovlasti, koje priželjkuju parlamentarci i male članice učinilo bi politički rad demokratičnijim ali na kraju krajeva i nedjelotvornijim. Ipak ni Giscard d'Estaing ni njegovi savjetnici ne vode računa o tome da bi mnogi građani EU-a više voljeli zajednicu koja će se možda razvijati manje brzo ali zato poštenije i pravednije", naglašava Die Presse. Die Welt/Berlin - Uspješni europski kočničari Prije nekoliko godina Europska unija i ustav su bili nezamislivi, a politička unija proglašavana je "iluzijom", piše u uvodniku Die Welta od utorka. "Ta će iluzija za tri tjedna postati stvarnost, ali ustavu na europskoj razini ipak nedostaje sjajna aura nekih nacionalnih ustava", piše list napominjući da je to tek "naporan pokušaj da se u europske ugovore uvede red". Međutim, "što se ustav više bliži konačnoj verziji, kočničari Europe sve su uspješniji, te Giscard i predsjedništvo čine ustupke čuvarima pečata sadašnjega stanja", piše list i upozorava da u "sadržaju budućeg ustava treba biti zapisano ono što je do sada Stari kontinent činilo tako nesposobnim za djelovanje i odlučivanje, a to je zadržavanje nacionalne suverenosti u bitnim područjima politike". Ono što se kod eura i u zaštiti vanjskih granica pokazalo uspješnim, u vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici vodi u europski apsurd, a EU s uvijek novim koalicijama spremnih predstavljalo bi kraj utopije o jedinstvenoj Europi, zaključuje se u uvodniku. La Repubblica/Rim - O Ustavu EU-a moglo bi se odlučivati u listopadu "Nema dogovora, sukobi na mnogim frontovima. Nitko ne želi ustupiti prostor i vlast", piše u utorak La Repubblica o reakcijama na prijedlog Ustava EU-a koji je izradio Konvent. Sve je upitnije hoće li Konvent uspjeti iznjedriti jedan konačan tekst ustava, a sporovi se vode od pitanja predsjednika EU-a, sastava Komisije, uravnoteživanja glasova, zajedničke vanjske politike do odnosa malih i velikih, piše list. Ukoliko se do summita u Solunu, 20. lipnja, ne postigne dogovor bitka za europski Ustav mogla bi se premjestiti iz Bruxellesa u Italiju, jer će, u slučaju zastoja, zadnja riječ pripasti konferenciji vlada (ICG) koja će početi s radom 15. listopada u Rimu, piše list. U tom bi slučaju konačne točke Ustava utvrdile zemlje članice Unije pod talijanskim predsjedavanjem, piše list. The Daily Telegraph/London - Novi ustav definira EU kao unitarnu državu Po prijedlogu budućeg ustava EU države-članice imat će bitnu manju autonomiju nego savezne američke države, tvrdi The Daily Telegraph. Upozoravajući da budući ustav neusmnjivo definira EU kao unitarnu državu, list ističe da je "konačno kucnuo trenutak za koji su nam opetovano tvrdili da nikada neće kucnuti. Četrdesetsedam godina nakon sklapanja Rimskog sporazuma Europska unija prestaje biti zajednicom država i postaje i sama državom. Zapravo, ustav koji EU upravo usvaja obuhvatit će više propisa i bit će izraženije nametnut od doslovno svih poznatih ustava", naglašava list, prognozirajući da će građani prozrijeti namjeru vlade Londona da prikrije nagomilane ovlasti Bruxellesa i "otresti sa sebe taj sustav - da se poslužimo Orwellovom metaforom - kao što konj otresa muhu". Tema dana: Bliski istok ======================= The Guardian/London - Namjere SAD-a u slučaju Irana opasno su neizvjesne U slučaju Iraka Washington je zapravo signalizirao Teheranu i ostalim zemljama koje razmatraju nabavku atomskog oružja da se svakako naoružaju do zuba - jer će u protivnom biti napadnute, tvrdi londonski The Guardian. "Treba li Iran i dalje tvrditi da ne namjerava proizvesti atomsku bombu i omogućiti dodatne, nenajavljene inspekcije IAEA? Treba li proširiti svoj dijalog s EU-om i ojačati zaštitne veze sa zemljama poput Sirije i Libanona, Indije, Rusije i Kine, što trenutno i čini? Odgovor je potvrdan. Problem je što to možda neće biti dovoljno. Treba li u tom slučaju Teheran otići i korak dalje i otkazati ugovore s Moskvom, vezane za atomsku energiju? Treba li uskratiti potporu Hezbolahu i palestinskim skupinama koje odbijaju suradnju - kao što Amerika zahtijeva? Neokonzervativni ideolozi u cokulama zacijelo bi to smatrali dobrom idejom. No, sigurno čak i oni shvaćaju da bi takvo poniženje, iznuđeno od Velikog Satane, bilo politički neprihvatljivo", upozorava The Guardian, zaključujući da za eventualno odustajanje Teherana od nuklearne opcije sigurno neće biti zaslužna politika Sjedinjenih Država. NZZ/Zuerich - Upozorenja Iranu "U američkoj se vladi nakon najnovijih Al Kaidinih napada, opet rasplamsala rasprava o oštrijem postupku prema Iranu", piše Neue Zuercher Zeitung u utorak. "Amerikanci navodno imaju naznaka da su Al Kaidini teroristi za napad u Rijadu dobili zapovijed iz Irana, zbog čega su oprezni diplomatski kontakti Teherana i Washingtona ponovno nazadovali", piše list. SAD se nada da bi "svojim upozorenjima mogao navesti režim u Teheranu na izručenje članova Al Kaide, što je Iran ranije već i učinio, ali je na američkoj listi želja i prestanak potpore šijitskim strankama u Iraku i Libanonu". "Zvono na uzbunu zbog navodnih veza Irana s Al Kaidom pokreće Pentagon, koji želi otvorene i tajne akcije protiv iranskog klerikalnog režima", piše list i naglašava da će daljnji postupak SAD-a prema Iranu ovisiti i o razvitku događaja oko iranskog atomskog programa. SZ/Muenchen - SAD treba samo suptilno poduprijeti reformske snage u Iranu Na novom zemljovidu Bliskog Istoka, skrojenom po američkom ukusu, neriješeno ostaje tek pitanje Irana, konstatira Sueddeutsche Zeitung. "No, promijenjeni strateški krajolik vjerojatno će izložiti konzervativne vlastodršce u Teheranu određenom pritisku da se prilagode novim prilikama i oni će vjerojatno popustiti radi vlastitog opstanka. Bude li Washington suptilno usmjeravao taj pritisak, vjerojatno će ojačati reformske snage. Doduše, reformski orijentirani predsjednik Hatami trenutno ne može nametnuti svoju politiku ali i konzervative snage mogu tek kočiti a ne i u cijelosti neutralizirati suprotstavljeni tabor. Pristaše državne ideologije odavno su u manjini i jako su udaljeni od društva i javnog mnijenja. Američko zveckanje oružjem gotovo bi neizbježno potaknulo umjerene snage na solidariziranje s pripadnicima ortodoksnog tabora", upozorava muenchenski list, podsjećajući da čak i utjecajni mislioci u Washingtonu smatraju da je SAD trenutno dovoljno zaokupljen protektoratima u Iraku i Afganistanu. Le Figaro/Pariz - Bush zna da ključ dugoročnog mira leži na Bliskom istoku Nakon pobjede u Iraku George W. Bush je zaključio da, želi li pronaći lijek za rak koji razara Bliski istok, mora ukloniti uzrok, sukob između Izraela i Palestinaca, piše u uvodniku "Le Figaroa" Charles Lambroschini. Tako se i posjet francuskog ministra vanjskih poslova Dominiquea de Villepina Jaseru Arafatu, mimo Sharonove volje, uklapa u dugoročnu i opreznu politiku, a oni koji danas kritiziraju stajalište Pariza o Iraku, kao i tu inicijativu koja, po njihovu mišljenju, još više marginalizira Francusku, možda neće biti u pravu za godinu dana ili za pola stoljeća, ističe uvodničar. "G. 1967. Izrael je bio tako ponosan što je za šest dana dobio rat: dan manje, govorili su tada šaljivci u Tel Avivu, nego što je trebalo Bogu da stvori svijet. No taj sedmi dan traje već trideset i tri godine", zaključuje list. AFP/Pariz - Prave Sharonove nakane nisu jasne Unatoč tomu što je Izrael prihvatio povijesno važan mirovni plan, prave nakane Ariela Sharona koji već dvije godine pokušava ostaviti dojam umjerenog političara, nisu jasne, ocjena je AFP-a. Najčudnije je od svega što je odluku donijela vlada koja je u čitavoj izraelskoj povijesti najviše desno orijentirana, ističe agencija i prenosi mišljenje uvodničara dnevnika Yediot Aharonot Sima Kadmona da je "desnica time prihvatila ono što je već desetljećima glavno stajalište ljevice". Sharon je potaknuo vladu da prihvati "vozni plan" iz potpuno taktičkih razloga, prenosi agencija ocjenu Urija Avneryja, osnivača Mirovnog bloka, zato što "ne može reći 'ne' Bushu", ali će ga sada pokušati 'minirati'". Postoji i druga teorija koju ističe dio izraelskog tiska od ponedjeljka, prenosi agencija a po njoj je Sharon prihvatio mirovni plan zato što je siguran da će propasti, pa ga to ništa ne stoji. LAT/Los Angeles - Bushova bliskoistočna politika izaziva trzavice i u SAD-u Bushov angažman u izraelsko-palestinskom sukobu izazvao je trzavice i u SAD-u budući da ključni elementi Bushova kabineta, koalicija kršćanskih konzervativaca i neokonzervativnih stratega vanjske politike, podupiru vladu u Jeruzalemu, piše Los Angeles Times u ponedjeljak. "Lančanu reakciju" pokrenulo je pismo većine u Kongresu i Senatu u kojem je Bush upozoren da prebrzo nameće mirovni plan, napominje list. To je pismo uvelike održavalo Sharonovo stajalište da Izrael ne treba činiti ustupke dok se palestinsko čelništvo čvršće ne suprotstavi teroristima, podsjeća list. Ofenziva iz Kongresa izazvala je reakciju više istaknutih liberalnih Židova u SAD-u koji traže da se ne ometa Bushova mirovna politika, tumači Los Angeles Times, napominjući da će najveći otpor Bushovu mirovnom planu najvjerojatnije ipak poteći iz same Bushove koalicije. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 105 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). DPA/Hamburg - Arapske vlade reagiraju na nagovještaje novog doba "Dok u Iraku pod američkom okupacijom umjesto demokracije još uvijek vlada kaos, druge su arapske države vidljivo reagirale na znakove vremena", piše DPA. "Od Kaira do Rijada, vlade žurno nastoje dokazati svoju volju za demokratske reforme i svoje poštivanje ljudskih prava", piše DPA i napominje da te zemlje naglašavaju kako se to ne događa pod američkim pritiskom, no zapadni su promatrači uvjereni da time "ponajprije žele spriječiti da ih jednoga dana ne snađe ista sudbina kao svrgnuti režim Sadama Huseina". "Najveći nedostatak demokracije nedvojbeno bilježi Kraljevina Saudijska Arabija, koja svake godine dobiva loše ocjene i u izvješćima organizacija za ljudska prava, među ostalim zbog brojnih smrtnih presuda i kazna kao što su bičevanja i odsjecanje ruku kradljivcima", podsjeća njemačka agencija. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 70 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). WP/Washington - Preventivni napad nuklearnim oružjem trebao bi biti nezamisliv Bushova je administracija uspjela pogurati jednu od njenih "najradikalnijih i najopasnijih" političkih ideja nakon što su Senat i Kongres SAD-a ukinuli zabranu istraživanja nove klase "nuklearnog oružja manje snage", piše Washington Post u ponedjeljak. Administracija će uspjeti učiniti nuklearni rat "lakšim i primamljivijim za Sjedinjene Države i za druge sile, što je u suprotnosti s bilo kakvim razboritim shvaćanjem nacionalne sigurnosti ili morala", piše list. Naime, doktrina administracije dopušta mogućnost da se to oružje iskoristi ne samo za odgovor na nuklearni napad na SAD već i za preventivne udare na države koja imaju zalihe oružja za masovno uništavanje, tumači Washington Post. Nuklearni stratezi zamišljaju da bi se novim nuklearnim oružjem, koje ima trećinu snage bombe bačene na Hirošimu, napadalo skladišta kemijskog i biološkog oružja otpadničkih država, piše list, zaključujući da bi svaki "takav preventivni napad morao biti nezamisliv jer bi šteta koju bi nanio ovoj zemlji i svijetu bila katastrofalna". (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 60 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). (Hina) akoz