FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DNEVNI PREGLED, PONEDJELJAK, 26. 05. 2003.

ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Hrvatska========Delo/Ljubljana - Hrvatski devizni štedni ulozi u Ljubljanskoj banciU priči o nasljedstvu bivše SFRJ najsloženije je pitanje štednih uloga, "što osobito pogađa Sloveniju", piše Delo od subote.Delo piše da se u to pitanje iz pozadine uključuje "novi financijski snažan lobist koji tu temu želi što prije skinuti s dnevnoga reda", naime belgijska bankarsko-osiguravateljska grupa KBC koja ima 34 posto udjela u Novoj ljubljanskoj banci. Ona se zbog povezanosti s (N)LB-om već "opekla" pri dvije kupnje u Hrvatskoj, konkretno kod Splitske i Kvarnerske banke. "Pretpostavljamo da iza zamisli o izdavanju obveznica hrvatskim deviznim štedišama koju je vladi prije nekoliko tjedana neuspješno lansirala uprava NLB, stoji barem jaka 'moralna potpora' utjecajne suvlasnice KBC", stoji u članku. "Hrvati su naši vječni susjedi i stoga je u slovenskom poslovnom i nacionalnom interesu da se to pitanje razriješi što prije na način koji će biti na obostranu korist", piše Delo. Autor članka predlaže arbitražu koja bi bila "najbrži put do rješenja", a kao drugu
ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Hrvatska ======== Delo/Ljubljana - Hrvatski devizni štedni ulozi u Ljubljanskoj banci U priči o nasljedstvu bivše SFRJ najsloženije je pitanje štednih uloga, "što osobito pogađa Sloveniju", piše Delo od subote. Delo piše da se u to pitanje iz pozadine uključuje "novi financijski snažan lobist koji tu temu želi što prije skinuti s dnevnoga reda", naime belgijska bankarsko-osiguravateljska grupa KBC koja ima 34 posto udjela u Novoj ljubljanskoj banci. Ona se zbog povezanosti s (N)LB-om već "opekla" pri dvije kupnje u Hrvatskoj, konkretno kod Splitske i Kvarnerske banke. "Pretpostavljamo da iza zamisli o izdavanju obveznica hrvatskim deviznim štedišama koju je vladi prije nekoliko tjedana neuspješno lansirala uprava NLB, stoji barem jaka 'moralna potpora' utjecajne suvlasnice KBC", stoji u članku. "Hrvati su naši vječni susjedi i stoga je u slovenskom poslovnom i nacionalnom interesu da se to pitanje razriješi što prije na način koji će biti na obostranu korist", piše Delo. Autor članka predlaže arbitražu koja bi bila "najbrži put do rješenja", a kao drugu mogućnost predlaže plaćanje duga štedišama "potraživanjima 270 milijuna eura koje zagrebačka LB, kako tvrdi slovenska strana, ima prema poduzećima u Hrvatskoj". Regija/Europa ============= Die Welt/Berlin - Živković računa na pomoć vojske pri izručenju optuženika ICTY-u Predsjednik srbijanske vlade Zoran Žiković u interviewu Die Weltu objašnjava okolnosti obračuna s organiziranim kriminalom u svojoj zemlji. Živković tvrdi da je obračun s organiziranim kriminalom počeo još prije umorstva njegova prethodnika Zorana Đinđića i da je uspješno nastavljen stupanjem na snagu zakona o zaštiti svjedoka. Prema Živkovićevim riječima, skupina mafijaškog šefa Legije je desetkovana, ali je taj državni neprijatelj broj jedan opasan dok god je na slobodi. Na pitanje o obećanju da će do kraja godine izručiti u Den Haag sve osumnjičene, Živković tvrdi da računa na vojsku koja je uspostavom novog oblika državne zajednice došla pod civilni nadzor. Predsjednik srbijanske vlade u razgovoru izražava nadu u porast inozemnih ulaganja u Srbiji i poziva međunarodne čimbenike na razgovore o budućnosti Kosova. Haaretz/Tel Aviv - Izrael je otkrio "novu Europu" prije Rumsfelda Izrael je puno prije Donalda Rumsfelda otkrio potencijal koji u sebi krije širenje Europe na istok, konstatira izraelski list Haaretz. Jeruzalem nastoji iskoristiti proširenje EU kako bi ublažio kritički intoniran stav EU-a prema Izraelu, oslanjajući se pritom na uvjerenje istočnoeuropskih država-kandidata da će jačanjem veza s Izraelom istodobno popraviti svoj status u Washingtonu, tumači Haaretz. Prenoseći mišljenja nekih izraelskih promatrača da će "na kraju - usprkos američkim nastojanjima - proširenje EU rezultirati apsorpcijom novih članica u 'staru Europu' i njihovim usvajanjem eurocentričnih ciljeva", Haaretz zaključuje: "Realizacija tog scenarija manje će ovisiti o američkim i izraelskim demonstracijama snage a više o razvoju događaja u zapadnom dijelu europskog kontinenta: naime, o sposobnosti članica EU da prevladaju međusobne razlike i promiču federalističke ciljeve te o uspješnom pridruživanju zajedničke vanjske i sigurnosne već postojećoj zajedničkoj monetarnoj politici". Le Figaro/Pariz - Papandreou i Patten usmjeravaju pozornost na Sredozemlje Ministri vanjskih poslova dvadeset petorice sadašnjih i budućih članica EU te njihovi kolege iz sjeverne Afrike i s Bliskog istoka moraju u prvom redu "paziti da svi naši susjedi u Sredozemlju imaju koristi od proširenja Europske unije", pišu za "Le Figaro" uoči sastanka na Kreti George A. Papandreou, grčki ministar vanjskih poslova i predsjedatelj EU-a, i Chris Patten, europski povjerenik za vanjsku politiku. Uspostava mira, stabilnosti i blagostanja na Sredozemlju i na Bliskom istoku zahtijeva od zemalja na tom području da nastave svoje napore na trima glavnim područjima: u procesu demokratizacije, u gospodarstvu i na socijalno-kulturalnom polju, ističu autori. "Ambicija Europe na Sredozemlju je da svoju bivšu vlast pretvori u pozitivan utjecaj, da pomogne u uspostavi povjerenja između svih zemalja i da prenese svoje iskustvo u učvršćenju mira putem gospodarske suradnje. Sadašnje međunarodne prilike, obilježene nesigurnošću i nestabilnošću, nalažu potrebu ostvarenja bitnog pomaka u tom pravcu na ministarskoj sjednici koja se u ponedjeljak održava na Kreti", zaključuju dužnosnici. Le Monde/Pariz - Afera s Berlusconijem tiče se i Europe Nova afera u koju je upleten talijanski premijer Silvio Berlusconi zbog navodnog pokušaja podmićivanja sudaca tiče se Europe, piše "Le Monde". Naime, Berlusconi u svojoj obrani optužuje Romana Prodija, predsjednika bruxelleskog Povjerenstva i Giuliana Amata, dopredsjednika europskog Konventa, što ne najavljuje dobre odnose između budućeg predsjednika Unije i dvojice dužnosnika s kojima će usko morati surađivati, ocjenjuje pariški list. "No 'anomalija zvana Berlusconi' ne ostaje samo na tome. Vođa Forze Italije obećao je prije dvije godine da će riješiti sukob interesa između nadzora nad trima glavnim privatnim televizijskim postajama u zemlji i premijerske dužnosti. Još uvijek se očekuje zadovoljavajuća odluka o tom pitanju, kao i općenitiji potez koji će potvrditi radikalno odvajanje interesa koncerna jednog od najbogatijih ljudi u zemlji i državnih interesa", ističe list. The Independent/London - Konvent ne treba biti povod izjašnjavanja Britanaca Referendum o priključivanju euru, za razliku od izjašnjavanja o dokumentu europskog Konventa, bit će pravi pokazatelj žele li Britanci u EU, ocjenjuje The Independent (po BBC-ju). Valery Giscard D'Estaing danas će predstaviti Konvent o budućnosti Europe, dokument kojeg list smatra "duboko neambicioznim i razvodnjenim" te zato drži da konvent ne bi trebao biti povod da se Britanci ponovo nakon 28 godina izjašnjavaju žele li biti dio Europe. Prava prilika za to bit će "referendum o uvođenju eura koji će pokazati želi li Britanija biti u srcu Europe ili zauvijek ostati na njenim marginama", a taj referendum treba raspisati što prije, smatra list. Corriere della Sera/Milano - Ravnodušnost Europe spram britanske odluke o euru Tony Blair će uskoro odlučiti hoće li raspisati referendum o ulasku funte u euro, a Europa, premda ne može utjecati na odluku Londona, ne može biti ni ravnodušna spram možebitnog ostanka Velike Britanije izvan eura, piše Corriere della Sera od ponedjeljka. Ako se neće priključiti monetarnoj uniji utjecaj Londona u Europi će padati, a s njime i onih koji u Europi zagovaraju viziju liberalnog tržišnog gospodarstva, ocjenjuje se u komentaru. Možda "ravnodušnost koju ostatak Europa pokazuje spram britanskog izbora skriva samo zabrinutost da će se morati nositi s jednom zemljom i njenom središnjom bankom koji u gospodarski liberalizam istinski vjeruju", piše list. FT/London - Svijet postaje multipolaran Bez obzira na američko stajalište svijet se kreće prema multipolarnosti, ocijenio je Jacques Chirac u razgovoru za The Financial Times (po BBC-ju). List objavljuje razgovor s francuskim predsjednikom koji ne žali zbog svog oštrog protivljenja ratu protiv Iraka. Ocjenjujući da nelegitimni rat pobjedom ne dobiva legitimitet, Chirac dodaje da ga poruke iz nekih krugova u Washingtonu da Francusku treba kazniti rastužuju, ali ne zabrinjavaju, prenosi list. "Francuska za razliku od Amerike zagovara multipolarnost, prema kojoj se, htjeli mi to ili ne svijet neodložno kreće", kaže francuski predsjednik, te predviđa da će transatlantske veze, unatoč američkom trendu odvajanja od Europe, barem u sljedećih pedeset godina biti od ključne važnosti, objavljuje list. Tema dana: Bliski istok ======================= SZ/Muenchen - Sharon još nije postao anđeo mira Mirovni plan bliskoistočnog kvarteta imat će izgleda za uspjeh samo ako Arafat bude razvlašćen, Abas opremljen svim mogućim ovlastima a Sharon usmjeren na suradnju, upozorava Sueddeutsche Zeitung. "Sharon se pod sve snažnijim pritiskom SAD-a neće odjednom prometnuti u anđela mira. I dalje ustraje na zahtjevu da Palestinci moraju dokončati nasilje i mržnjom prožete tirade protiv Izraela prije no što se izraelska vojska počne povlačiti iz dijelova zaposjednutih područja. Sharon je još uvijek spreman samo na verbalne ustupke. On je idejni začetnik mnogih židovskih naselja i u više je navrata naglašavao da će Palestincima prepustiti najviše 42 posto zapadnog Jordana. Za njega velika većina židovskih naselja ima stratešku vrijednost: 'Židovska naselja nisu prepreka miru već najbolja prepreka ratu'", prenosi njemački list riječi izraelskog premijera, podsjećajući da ovaj uopće ne spominje pomirenje s Palestincima kao jedan od uvjeta za bolju budućnost Izraela. Der Standard/Beč - Washington mora odigrati glavnu ulogu na Bliskom istoku Ariel Sharon ne skriva da samo sadašnji mirovni proces nudi Izraelu priliku da izvuče svoje gospodarstvo iz katastrofalne situacije pa će vjerojatno i u slučaju "itinerara" glavnu ulogu odigrati Washington, ocjenjuje Der Standard. "Tko je pak pratio formiranje mišljenja Bushova kabineta uoči rata u Iraku, smatra mogućim da još nije definitivno odlučeno u kojoj se mjeri Washington osjeća obveznim slijditi 'slovo' bliskoistočnog kvarteta (uz SAD, čine ga EU, Rusija i UN). U svakom slučaju, američki ministar vanjskih poslova Colin Powell, koji je prilikom posjeta Izraelu tretiran kao dosadni molitelj, izjavio je da to što je SAD službeno primio na znanje izraelske zahtjeve - što je u petak otvorilo put glasanju u Sharonovu kabinetu - ne znači da će plan biti mijenjan sukladno izraelskim željama", podsjeća austrijski list, upozoravajući istodobno da je izraelska vlada prihvatila plan samo u paketu koji podrazumijeva "plan plus izraelske primjedbe". Franfurter Rundschau/Frankfurt - Sharonovo prihvaćanje mirovnog plana ipak je dobitak Washington je ipak pokrenuo mirovni plan za Bliski istok, piše Franfurter Rundschau u ponedjeljak. "Budući da premijer Sharon ima senzore za otkrivanje do čega je stalo Bushovoj administraciji, za sada igra s njom, a američko razumijevanje za njegove prigovore olakšalo mu je da stvar progura u svojem nacionalno-konzervativnom kabinetu", stoji u komentaru. "Čak i najgorljivijim desničarima jasno je da u vladi imaju veći utjecaj nego izvan nje, pa nije vjerojatno da će doći do raspada koalicije", drži komentator i naglašava da desničari mogu za sada čekati da vide mogu li Palestinci uopće nadzirati svoje radikale. "U svakom je slučaju dobitak što je Sharonova vlada uistinu prihvatila tako zvani 'roadmap for peace', jer je Izrael time prvi put u svojoj povijesti formalno odobrio rješenje s dvije države kao cilj povijesnog kompromisa", piše autor te zaključuje da to nije malo, "unatoč svim dvojbama u skori svršetak izraelske politike naseljavanja". Die Welt/Berlin - Sharon želi pregovarati s pozicije jačega Sharon, slično kao i Bush, želi pregovarati s pozicije jačega, ocjenjuje Die Welt (po DW-u). Tvrdilo se Sharon nema vizije ali se pokazao iznenađujuće uspješnim, piše list. Sharon je iskoristio 11. rujan 2001. kako bi ojačao odnos s Georgeom Bushom i pod njegovom zaštitom je izvodio ciljane udarce protiv palestinskog terorizma, izolirao Arafata i na kraju ga izgurao s pozornice, piše list. "Za razliku od Ehuda Baraka, Sharon želi pregovarati s pozicije jačega", ocjenjuje se u komentaru. The Guardian/London - Palestinci ne vjeruju da je SAD čvrsto odlučio realizirati plan "Koreografirana diplomacija" koja je upravo dosegnula vrhunac pristankom izraelske vlade na mirovni itinerar za Bliski Istok nije uvjerila Palestince u odanost Washingtona vlastitom mirovnom planu, konstatira The Guardian. Sharon pokušava dobiti na vremenu budući da ne može odbiti zahtjeve SAD-a koji održava na životu izraelsku ekonomiju i vojsku, upozorava list, prenoseći mišljenje vođe paletinskog pregovaračkog tima Jasera Abeda Raboa da se u krizi zapravo našla američka politika: "Ovaj plan nije palestinski već njihov. Budu li oklijevali u odnosu prema Izraelcima i ne budu li ustrajno slijedili plan, nećemo se pomaknuti s mjesta", prenosi britanski list Raboove riječi. Iako je Sharon naveo 14 priželjkivanih promjena mirovnog plana, kritičari skreću pozornost na tek slabe naznake želje izraelskog premijera da mirovni plan uopće urodi plodom, prenosi The Guardian. IHT/Pariz - Bushova bliskoistočna vizija Krajnji Bushov cilj je preustroj Bliskog istoka, no jasno je da će se to teško ostvariti bez rješavanja izraelsko-palestinskog pitanja koje je slomilo nebrojene diplomate, piše International Herald Tribune u ponedjeljak. Izraelska naselja na Zapadnoj obali i Gazi za izraelsku desnicu predstavljaju nadu u povrat zemalja koja su Židovima pripadale u biblijskim vremenima, no ta su naselja neodrživa i predstavljaju "bodež u srcu buduće palestinske države", dok je s palestinske strane najveći problem terorizam, piše list. Abas izražava spremnost okončati terorističke napade, no traži i ustupke od Izraela, a Sharon traži obračun s terorizmom prije no što ih učini, piše list. "Sjedinjene Države koje osiguravaju golemu financijsku potporu Izraelu, i koje imaju i sredstva za ponovno pokretanje palestinskog gospodarstva, jedna su od sila sposobnih razbiti taj destruktivni krug", a Bush je danas spreman povući snažne poteze. Bush ima "veliku viziju, veću i riskantniju od bilo koje koju su sanjali njegovi prethodnici", zaključuje se u uvodniku lista. Jerusalem Post/Jerusalem - Slabosti mirovnog plana Odluka izraelske vlade o prihvaćanju "itinerara" mirovnog plana povijesni je trenutak, no taj plan ima slabosti koje ugrožavaju njegov uspjeh, piše u ponedjeljak Jerusalem Post. Izraelska vlada je uz prihvaćanje mirovnog plana iznijela i uvjete, no oni ne mijenjaju temeljnu odrednicu dokumenta, odnosno stvaranje palestinske države, piše list ali upozorava da "osnovni problem s 'itinerarom' mirovnog plana nije kamo ide već iz čega proizlazi". Mirovni je plan izgrađen na podjeli krivnje između Izraelaca i Palestinaca, te je to "njegova osnovna slabost i prijetnja uspjehu", ocjenjuje list. Tražiti od Izraela da podjeli krivnju "zato što je izložen napadima" nepošteno je, no mnogo je važnije što se okrivljavanjem Izraela skida pritisak s arapskog svijeta i ozakonjuje terorizam, smatra list. "Ako će SAD nastaviti dokazivati da se odnosi jednakopravno vršeći pritisak na Izrael, i smanjujući svoja očekivanja od Palestinaca, mirovni će plan propasti kao i mnogi njegovi prethodnici", no ako će SAD promijeniti pristup i obvezati arapski svijet da ukloni neprijateljstvo spram Izraela postoje izgledi da se ovaj "nepovoljan početak spasi", drži list. FAZ/Frankfurt - Bush izborio prvu pobjedu na Bliskom istoku George Bush je izborio pobjedu na Bliskom istoku, a bez obzira na izraelske i palestinske motive prihvaćanja sporazuma sigurno je da dvije strane više ne mogu voditi dosadašnje politike, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (po DW-u). Izrael se možda nada da će prihvaćanjem mirovnog plana uputiti izazov vladi palestinskog premijera Abasa i očekuje njen neuspjeh, piše list. Sada Abas treba provesti primirje i skupiti ilegalno oružje od terorističkih skupina, a jedina snažna osoba, šef PLO-a Jaser Arafat, neće mu u tomu pomoći, primjećuje list i dodaje da islamisti na svojoj strani imaju mase. No i izraelski premijer Sharon je slab i "već odavno si obje strane ne mogu dozvoliti dosadašnju politiku, Izrael okupaciju palestinskih područja, a Palestinci terorizam", ocjenjuje list. Predsjednik Bush i razum izborili su prvu pobjedu na Bliskom istoku, zaključuje FAZ. La Repubblica/Rim - Nepoznanice na putu prema rješenju izraelsko- palestinskog sukoba Administracija SAD-a dokazala je stvarnu predanost nalaženju rješenja izraelsko-palestinskog sukoba, no i dalje postoje dvojbe glede sposobnosti nove palestinske vlade da obuzda teroriste i stvarnih namjera izraelske desnice, piše La Repubblica u ponedjeljak. Nije realno očekivati da će dva fundamentalizma, palestinski i izraelski, "preko noći" napraviti zaokret i odustati od svojih maksimalističkih ciljeva, piše komentator lista. Organizacija Hamas jest proglasila primirje, ali to ne znači i da je prihvatila državu Izrael, dok se s druge strane postavlja pitanje koliko je zemlje Sharon doista spreman ustupiti Palestincima i neće li pokušati usporiti i omesti provedbu mirovnog plana. Istovremeno, Bush nema mnogo vremena jer će za nekoliko mjeseci početi predizborna kampanja u SAD-u, te će Bush morati obraćati pozornost na glasove Židova i "kršćanske desnice" koji žele zakočiti i ograničiti njegove pritiske na Sharona, ocjenjuje se u komentaru. The Times/London - Bliski istok napravio je prvi korak prema miru u regiji I nakon izraelskog pristanka na mirovni plan ostaje nejasno namjeravaju li ga Palestinci i Izraelci zaista provesti u djelo, konstatira londonski The Times. Sharon se nalazi u škripcu između izraženo desničarskog tabora u vladi i potrebe za udovoljavanjem Washingtonu dok bi se Abas mogao suočiti s ograničenjima kada je u pitanju njegova mogućnost nametanja kompromisa Palestincima, napominje list. "Usprkos svim tim zamkama aktualni itinerar bar predstavlja mogući put prema boljoj budućnosti. Mogao bi zadržati pregovarače u procesu uspostave nezavisne palestinske države koja Izrael više neće smatrati prijetnjom ni smetnjom. Mogao bi osigurati jamstva i praktične sigurnosne mjere koje će Izraelcima omogućiti život bez straha od terorističkih napada i potaknuti sve arapske države da priznaju pravo Izraela na egzistenciju i da ga uključe u bliskoistočni politički život u statusu partnera. Ovo je tek prvi korak na putu prema tom idealu", upozorava The Times. Le Figaro/Pariz - Villepin želi poboljšati francusko-izraelske odnose Francuski ministar vanjskih poslova Dominique de Villepin htio je posjetom Izraelu dati "novi zamah" francusko-izraelskim odnosima kako bi se prevladalo međusobno nepovjerenje i nerazumijevanje, piše u "Le Figarou" Luc de Barochez. Po mišljenju izraelskog ministra vanjskih poslova Silvana Shaloma, koje prenosi list, samo SAD treba nadzirati izraelsko-arapski mirovni proces, a Europljani se moraju ograničiti na humanitarnu i na gospodarsku pomoć Palestincima, što novinar ocjenjuje kao pokušaj da se s kvarteta međunarodnih posrednika skine odgovornost za provedbu "voznog plana" koji predviđa uspostavu palestinske države 2005. Pozivajući se na pisanje jednog izraelskog lista, novinar podsjeća da je Villepinov posjet trebao popraviti štetu koju je 1967. prouzročio general De Gaulle, nametnuvši Izraelu embargo na uvoz oružja. TAZ/Berlin - Američka potpora ustanku u Iranu izazvala bi građanski rat Najnoviji napadi američkih neokonzervativaca na Iran pokazuju da Afganistan i Irak nisu označili kraj već tek početak planiranog preustroja Bliskog Istoka, ocjenjuje Die Tageszeitung. "Pretežna većina naroda u samom Iranu odobrila bi temeljite promjene; Iranci su jako razočarani reformskim pokušajima predsjednika Hatamija. Osim toga, određeni slojevi društva izgubili su strpljenje pa bi pozdravili čak i intervenciju izvana. No, njima je suprotstavljan snažni reformski pokret, proizišao iz temeljitog proučavanja islamske države, vlastite povijesti i kulture a na kraju krajeva i religije. Zahvaljujući tom pokretu, Iran bi mogao postati prva zemlja pod vlašću islamista koja bi izgradila demokratski ustroj", zaključuje TAZ, upozoravajući da bi intervencija izvana vratila taj proces nekoliko godina unatrag a vjerojatno i potpirila građanski rat. Le Figaro/Pariz - Iran ima odgovor na svaku američku optužbu Amerikanci se već pola stoljeća upleću u unutarnje stvari Irana, a njihovi ciljevi nisu političke, već politikantske naravi, rekao je "Le Figaro" iranski ministar vanjskih poslova Kamal Harazi. "Mi možemo odgovoriti na svaku američku optužbu, ali nažalost, u sadašnjem neprijateljskom ozračju naši odgovori ne pridonose rješavanju prijepora. Čini se da su Amerikanci zaboravili da je Iran demokratska država i građansko društvo, što nije slučaj s drugim zemljama koje su bliske Washingtonu", istaknuo je iranski šef diplomacije. "SAD lišava sve zajednice u Iraku njihovih temeljnih prava", kaže Harazi i upozorava da "ukoliko Amerikanci ubrzo ne predaju vlast samim Iračanima, imat će problema. Postoji bojazan da bi ti problemi mogli biti izlika za produljenje njihova boravka u Iraku", dodaje ministar Kamal Harazi. Iranskoj je vladi važna stabilnost tog područja, rekao je Harazi, ali za razliku od SAD-a, ona drži da je Izrael krivac za nestabilnost regije. Nažalost, Europa nema mogućnosti da utječe na Izrael, požalio je Harazi. The Baltimore Sun/Baltimore - Čak i demokrati znaju da će Bush pobijediti na izborima Iako javno tvrde da je Bush u nevolji, u privatnim razgovorima političari suparničke Demokratske stranke ocjenjuju da su izbori gotovo već završeni, prognozirajući izvjesnu pobjedu aktualnog američkog predsjednika, napominje Douglas MacKinnon u komentaru za The Baltimore Sun. Amerikanci su uvjereni da će ih Bush bolje i djelotvornije zaštiti od terorizma nego Demokratska stranka i u pravilu podređuju ekonomske probleme pitanjima domovinske sigurnosti i političari Demokratske stranke to znaju, prenosi MacKinnon. Iako devet političara koji se natječu za poziciju predsjedničkog kandidata Demokratske stranke potkrepljuje svoje ocjene o "neuspjelom" Bushovom ratu protiv terorizma podsjećanjem na napade u Maroku i Saudijskoj Arabiji, ne treba zaboraviti da su ti napadi bili usmjereni protiv slabo zaštićenih ili nezaštićenih "mekih" meta, podsjeća MacKinnon, zaključujući da mnogi u SAD-u "precjenjuju intelektualne sposobnosti i lukavost terorista". (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 70 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). Reuters/London - Hu Jintao prvi puta nastupa na međunarodnoj pozornici Prvi nastup kineskog predsjednika Hua Jintaoa na međunarodnoj diplomatskoj pozornici vjerojatno će proći glatko, spekulira Reuters. Najavljujući ovotjedni posjet kineskog predsjednika Francuskoj, Rusiji, Kazahstanu i Mogoliji, Reuters napominje da će Hu Jintao nastojati popraviti štetu, koju je imageu Kine nanijelo zatajivanje epidemije SARS-a Britanska agencija nagađa da Huov nastup vjerojatno neće pomutiti ni sankcije koje je Washington uveo protiv North China Industries zbog suradnje tog kineskog konglomerata s Iranom u proizvodnji raketnih projektila. Jintaou će pozitivne bodove donijeti i kinesko posredovanje između SAD-a i Sjeverne Koreje nakon što je Peking prošlog mjeseca preuzeo ulogu domaćina u pregovorima između te dvije zemlje, napominje Reuters. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 60 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). DPA/Hamburg - Svi su Bushovi nastupi pomno režirani Predizborni nastupi Georgea W. Busha rezultat su savršene režije koju su osmislili najbolji stručnjaci za odnose s javnošću, uključujući i nekadašnje tv-producente, konstatira DPA. Američka javnost danas zna da je Bushovo slijetanje na nosač zrakoplova "Abraham Lincoln" izrežirano tako podrobno da nije zanemarena čak ni boja košulja ljudi u predsjednikovu okruženju ali čini se da Amerikancima to ne smeta budući da je većina njih u anketama pozitivno ocijenila predsjednikove nastupe, prenosi njemačka agencija. "A tko bi sve to trebao platiti? Svake godine Kongres odobri Bijeloj Kući proračunska sredstva za potrebe putovanja i nastupa. U fiskalnoj godini 2003. taj je proračun po New York Timesu iznosio 3,7 milijuna dolara. Bijela Kuća također naglašava da troškove često snose i organizatori odnosno domaćini predsjednikovih nastupa. Bush pak očigledno voljno i uvježbano surađuje. U svakom slučaju, promatrači registriraju da američki predsjednik pokazuje sve veću sklonost poziranju", napominje DPA. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 50 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). (Hina) akoz

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙