SKV: SVIJET U 15,30 SATI

ZAGREB, 25. svibnja (Hina) JERUZALEM - Izraelski premijer Ariel Sharon dobio je u nedjelju odobrenje vlade za mirovni plan, koji predviđa uspostavu palestinske države do 2005. godine, objavio je izraelski radio. Svladavši otpor desničarskih ministara i članova svoje stranke Likud, Sharon je uspio progurati plan s 12 glasova za, sedam protiv i četiri suzdržana. Izraelski je premijer, pod pritiskom Washingtona, u petak prihvatio taj najambiciozniji mirovni plan od njegova preuzimanja vlade prije 26 mjeseci. Idući korak je moguće održavanje izraelsko-palestinskog summita uz nazočnost američkog predsjednika Georgea Busha i početak razgovora o prvim fazama plana, koji uključuju obračun Palestinaca s militantima i preseljenje nekih židovskih naselja. KAIRO - Palestinski predsjednik Jaser Arafat pozvao je na prekid svih samoubilačkih napada na izraelske civile poručivši u nedjeljnom izdanju lista al Sharq al-Awsat da bi "bilo pogrešno biti poput njih". On je odbacio izraelske optužbe da je osobno odgovoran za te napade kazavši da izraelski premijer Ariel Sharon "nema nikakvih dokaza protiv mene, osim besmislica koje je sam izmislio". Arafat je također kategorično odbacio mogućnost da podnese ostavku rekavši: "Neću se povući, nego ću umrijeti kao mučenik." BEOGRAD - Državna zajednica Srbije i Crna Gore dobila je prijedlog Sjedinjenih Američkih Država da potpiše bilateralni sporazum o neizručivanju američkih državljana stalnom Međunarodnom kaznenom sudu, izjavio je ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore. "O tom prijedlogu u Savjetu ministara još nismo razgovarali, a očekujem da ćemo o tome odluku donijeti u idućih nekoliko tjedana", kazao je ministar Goran Svilanović za "Večernje novosti". Sjedinjene Države, pojasnio je šef diplomacije u Savjetu ministara (zajedničkoj vladi Srbije i Crne Gore), ne vrše pritisak na Srbiju i Crnu Goru da što prije pozitivno odgovori na američki zahtjev, već se "samo zanimaju kad će se o tome raspravljati". VATIKAN - Papa Ivan Pavao Drugi zauzeo se u nedjelju za "pravedno i dogovorno" rješenje na Bliskom istoku. Papa je u tijekom nedjeljnog Angelusa molio "za mir u svijetu, posebice u Svetoj zemlji". Izrazio je nadu da će se "unatoč nasilju koje i dalje bjesni i koje vrijeđa Boga i čovjeka, pojačati napori u potrazi za pravednim, dogovornim rješenjem kako bi svaki narod mogao živjeti u miru i dostojanstvu". Izraelska vlada u nedjelju bi trebala odlučiti prihvaća li najnoviji međunarodni mirovni plan za Bliski istok, koji predviđa stvaranje palestinske države unutar tri godine. LONDON - Tekst prijedloga budućeg europskog Ustava bit će "poboljšan", kako bi se uzele u obzir primjedbe britanskog premijera Tonya Blaira, izjavio je u nedjelju predsjednik Konvencije o budućnosti Europe Valery Giscard d'Estaing u razgovoru za televiziju BBC. Prijedlog europskog Ustava se upravo dovršava, a Giscard ga treba službeno predstaviti šefovima država ili vlada EU-a na summitu u Solunu 20. i 21. lipnja. "Tekst će biti poboljšan", rekao je bivši francuski predsjednik Valery Giscard d'Estaing. On je izjavio da je s britanskim premijerom Blairom 19. svibnja u Londonu imao "vrlo iskren i koristan razgovor". Istaknuo je da je to bio njihov treći susret posvećen pitanju budućeg europskog Ustava. BRUXELLES - Europska unija (EU) mora prilagoditi svoju strategiju borbe protiv islamskog fundamentalizma na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi snažnijom promocijom demokracije, stoji u povjerljivom izvješću namijenjenom ministrima vanjskih poslova EU-a. Izvješće, do kojega je agencija Reuters došla uoči euro- mediteranske ministarske konferencije na Kreti, navodi da bi EU trebala kombinirati sigurnosne mjere s politikom prema korijenima ekstremnog fundamentalizma, koja je, kaže se u izvješću, ključni izvor protu-zapadnog terorizma. "Borba protiv fundamentalističkog terorizma mora postati prioritet", navodi se u izvješću osobnih predstavnika 15 ministara vanjskih poslova EU-a. PRAG - Oko 300 zastupnika zemalja NATO-a i pridruženih zemalja započelo je u nedjelju na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a rasprave o posljedicama utjecaja rata u Iraku na Sjevernoatlantski savez. Na raspravama koje traju do srijede, sudionici zasjedanja će se također posvetiti ratu protiv terorizma, reformi zapovjednih struktura NATO-a i proširenju Saveza. Glavni tajnik NATO-a George Robertson će se zastupnicima obratiti u ponedjeljak. Utemeljena 1995. godine, Parlamentarna skupština NATO-a ima savjetodavnu ulogu u Savezu. PARIZ - Više tisuća ljudi počelo se oko podneva okupljati u Parizu na prosvjedu protiv prijedloga desne vlade o reformi mirovinskog sustava, a potporu prosvjedu, za koji sindikati tvrde da će okupiti rekordan broj sudionika, dala je lijeva oporba, Socijalistička stranka, Zeleni i Radikalna stranka. Organizatori, posebice najmoćniji sindikati, računaju na dolazak između 300.000 i 600.000 prosvjednika, od kojih će 100.000 doći iz provincije. Kako bi odgovorila na problem starenja stanovništva vlada je odlučila reformirati mirovinski sustav na način da se iz plaća zaposlenika izdvaja više novca za umirovljenike. Iako se sindikati slažu da sustav treba reformirati, zahtijevaju pravedniju podjelu tog tereta, tj. izdvajanje više novca iz dobiti poduzeća i kompanija. KUVAJT - Poljska je u subotu objavila da bi mogla pozvati 7 tisuća vojnika iz muslimanskih država u mirovnu misiju u dijelu Iraka koju će predvoditi Poljaci. "Razmatramo mogućnost da muslimanske države sudjeluju u tim postrojbama", rekao je poljski ministar vanjskih poslova Wlodzimierz Cimoszevicz tijekom posjeta Iranu i Kuvajtu. Sjedinjene Države Poljskoj su prepustile upravu nad središnjom i južnom zonom Iraka, između Bagdada i luke Basra, što je svojevrsna nagrada za potporu Poljske američkoj intervenciji za svrgavanje Sadama Huseina. Cimoszewicz je najavio da će se mirovne snage pod poljskim vodstvom sastojati od vojnika iz nekoliko zemalja. Prvi detalji o njihovu sastavu trebali bi biti objavljeni u srijedu. (Hina) sv