ROVINJ, 24. svibnja (Hina) - Sudionici okruglog stola o zaštiti podmorja i ronilačkom turizmu, održanom danas u Rovinju, pozdravili su donošenje novog Pravilnika o ronjenju, ali drže da će se tek nakon turističke sezone pokazati
koliko je i kvalitetan, no više primjedbi imali su na Pravilnik o koncesijama za ronjenje.
ROVINJ, 24. svibnja (Hina) - Sudionici okruglog stola o zaštiti
podmorja i ronilačkom turizmu, održanom danas u Rovinju,
pozdravili su donošenje novog Pravilnika o ronjenju, ali drže da će
se tek nakon turističke sezone pokazati koliko je i kvalitetan, no
više primjedbi imali su na Pravilnik o koncesijama za ronjenje.#L#
Novi Pravilnik o obavljanju podvodnih aktivnosti, odnosno ronjenju
je dobar; nije idealan i tek će ova turistička sezona pokazati
njegove dobre i loše strane te dati priliku Ministarstvu pomorstva,
prometa i veza da pozove struku kako bi se pravilnik dotjerao,
rečeno je skupu koji su u povodu 15. obljetnice čišćenja rovinjskog
podmorja organizirali Turistička zajednica Rovinja i Zbor novinara
za okoliš HND-a.
Predsjednik Grupacije ronilačkog turizma pri HGK Dražen Valerijev
rekao je da taj pravilnik dolazi "nakon deset godina bezakonja u
ronjenju, a da je prije toga na snazi bio rigidan pravilnik koji je
onemogućavao ronjenje".
Grupacija ronilaca nije zadovoljna Pravilnikom koje donosi
Ministarstvo kulture i natječajem koje ono propisuje za davanje
koncesije u ronjenju kako bi se zaštitilo kulturne lokalitete.
Ministarstvo je raspisalo natječaj za koncesije na 28 lokacija i
bit će otvoren do 6. lipnja. Valerijev je najavio da će Grupacija
tražiti ocjenu ustavnosti propisa natječaja jer smatra da su iznosi
koncesije drastično visoki. Primjerice, rekao je, za lokalitet
Baron Gautsch (austrougarski brod potonuo prije 90 godina)
pojedinačna koncesija je 35 tisuća kuna.
Na skupu su bili predstavnici ministarstava kulture, pomorstva,
nevladinih udruga, ronilaca i Centra za istraživanje mora. Svi
sudionici su se složili važnost pravilnika da bi se zaustavilo
ronjenje na crno i omogućila kontrola ronjenja, te zaštitilo
hrvatsko podmorje. U Hrvatskoj je oko 200 ronilačkih centara, a
godišnje roni više od 60 tisuća ronilaca. Ocjenjeno je da ronilački
centri najviše pridonose očuvanju i zaštiti mora.
Na okruglom stolu je nevladina ekološka udruga "Zelena Istra"
predstavila akcije radi zaštite biološke raznolikosti Jadrana,
upozoravajući da su živi organizmi Jadrana i njihova staništa sve
ugroženiji zbog onečišćenja mora otpadnim vodama, naftom i teškim
metalima te zbog nepridržavanja zakonskih propisa u dnevnom
korištenju mora. Udruga je tiskala je propagandne letke, na
hrvatskom i engleskom jeziku, koje će dijeliti turistima.
(Hina) bma mć