ZAGREB, 24. svibnja (Hina)ATENA - Načelo individualnog pristupa i individualno vrednovanje napretka pojedinih zemalja na putu prema EU ključno je i nezaobilazno pitanje pri dovršenju procesa ujedinjenja Europe, naglasio je hrvatski
predsjednik Stjepan Mesić na plenarnom zasjedanju "Europske perspektive" održanom u subotu u sklopu susreta zemalja jugoistočne Europe u Ateni. Predsjednik Mesić je naglasio da njegovo zalaganje za zasebno vrednovanje svake zemlje u priključenju Uniji ne znači da se nužnost regionalne suradnje stavlja u drugi plan. "Hrvatska dobro shvaća kolika je važnost regionalne suradnje. Gradnja demokracije, jačanje vladavine prava, provedba politike poštivanja ljudskih prava i afirmacija tržišnog gospodarstva bit će brža i lakša uz regionalnu suradnju", rekao je hrvatski predsjednik. Grčki ministar vanjskih poslova Georgios Papandreou, koji je stigao na zadnjih deset minuta sjednice zbog boravka u Parizu, govoreći o stanju u regiji, naglasio je da je "hrvatska aplikacija za članstvo u EU primljena s velikim poštovanjem". Predsjednik Mesić je sudjelovanjem na ovoj plenarnoj sjednici okončao svoju nazočnost na susretu u Ateni i popodne će otputovati prema Zagrebu. ATENA - Ukupno 40-ak sudionika ekonomskog susreta zemalja
ZAGREB, 24. svibnja (Hina)
ATENA - Načelo individualnog pristupa i individualno vrednovanje
napretka pojedinih zemalja na putu prema EU ključno je i
nezaobilazno pitanje pri dovršenju procesa ujedinjenja Europe,
naglasio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na plenarnom
zasjedanju "Europske perspektive" održanom u subotu u sklopu
susreta zemalja jugoistočne Europe u Ateni. Predsjednik Mesić je
naglasio da njegovo zalaganje za zasebno vrednovanje svake zemlje u
priključenju Uniji ne znači da se nužnost regionalne suradnje
stavlja u drugi plan. "Hrvatska dobro shvaća kolika je važnost
regionalne suradnje. Gradnja demokracije, jačanje vladavine
prava, provedba politike poštivanja ljudskih prava i afirmacija
tržišnog gospodarstva bit će brža i lakša uz regionalnu suradnju",
rekao je hrvatski predsjednik. Grčki ministar vanjskih poslova
Georgios Papandreou, koji je stigao na zadnjih deset minuta
sjednice zbog boravka u Parizu, govoreći o stanju u regiji,
naglasio je da je "hrvatska aplikacija za članstvo u EU primljena s
velikim poštovanjem". Predsjednik Mesić je sudjelovanjem na ovoj
plenarnoj sjednici okončao svoju nazočnost na susretu u Ateni i
popodne će otputovati prema Zagrebu.
ATENA - Ukupno 40-ak sudionika ekonomskog susreta zemalja
jugoistočne Europe u Ateni odazvalo se u subotu radnom doručku s
predsjednikom republike Stjepanom Mesićem i ministrom europskih
integracija Nevenom Mimicom. Radilo se o pripadnicima poslovne
zajednice većinom postojećim ulagačima u Hrvatsku ili onima koji to
namjeravaju postati. "Rasprava, pitanja i odgovori odnosili su se
na glavne hrvatske strateške ciljeve u ekonomiji, usklađivanju
zakonodavstva s europskim normama i procesu privatizacije",
izjavio je ministar Mimica na tiskovnoj konferenciji.
BERLIN - Američki predsjednik George Bush "otpisao" je njemačkog
kancelara Gerharda Schroedera i njihove veze "više nikada neće biti
kao što su bile ili su trebale biti", ocijenila je visoka američka
dužnosnica u razgovoru za njemački časopis "Focus". Magazin
"Focus" u najnovijem broju prenosi Bushovu savjetnicu za
nacionalnu sigurnost Condoleezzu Rice koja je rekla da je
Schroederovo protivljenje ratu u Iraku trajno zamrznulo odnose s
Bushom. "Veza između Busha i Schroedera nikada neće biti kao što je
bila ili je trebala biti", rekla je Rice u razgovoru s neimenovanim
njemačkim dužnosnikom.
MOSKVA - Rusija je u subotu pozdravila izraelsko prihvaćanje
mirovnog plana dodavši da će Moskva i drugi međunarodni čimbenici
morati surađivati u provedbi mirovnog procesa u Izraelu.
Nakon nekoliko tjedana kolebanja, ured izraelskog premijera Ariela
Sharona je u petak objavio da prihvaća "smjernice" koje su
sastavile Rusija, SAD, UN i EU. Palestinci su već podržali plan.
Sharon će tražiti pristanak vlade za "smjernice" koje bi trebale
dovesti do uspostavljanja neovisne palestinske države do 2005.
godine.
"Moskva pozdravlja napredak i nada se da će izraelska vlada
podržati smjernice", rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva
vanjskih poslova Aleksandar Jakovenko.
LJUBLJANA - Za institucionalnu reformu buduće proširene Europske
unije još uvijek je dovoljno vremena, izjavio je u subotu tijekom
posjeta Sloveniji grčki premijer Costas Simitis koji je u okviru
svoje europske turneje razgovarao sa slovenskim premijerom Antonom
Ropom.
Simitis, čija zemlja predsjedava Europskom unijom, je nakon
susreta s Ropom na konferenciji za novinare rekao da će zbog širenja
EU-a na nove članice, među kojima je i Slovenija, nove prilike
zahtijevati reformu te asociacije, a uz nove ugovore koji
definiraju njena pravila bit će usvojen i ustav EU-a.
Na pitanje kako pomiriti rotacijsko načelo predsjedanja Europskom
unijom i načelo učinkovitosti donošenja odluka, Simitis je
pojasnio da je još uvijek dovoljno vremena za donošenja kompromisa
između zahtjeva manjih članica da se princip rotacijskog
predsjedanja produži i interesa većih članica da se uvede funkcija
predsjednika Europske unije s dužim mandatom.
WASHINGTON - Postavljanje Paula Bremera početkom mjeseca za novog
čelnika američke obnove Iraka nije bio dio prvotnog plana nego
žurna odluka koja je bila posljedica sve veće zabrinutosti Bijele
kuće zbog raspada građanskog poretka u Iraku, piše u subotu The
Washington Post.
Odluka da se Bremer pošalje u Bagdad dva mjeseca ranije nego što je
dotadašnji šef za obnovu, umirovljeni general Jay Garner, trebao
biti zamijenjen došla je nakon što su se predsjednik Bush i visoki
dužnosnici Bijele kuće suglasili da zapinje kako stvarna obnova
tako i njezina predodžba u javnosti, piše list pozivajući se na
neimenovane dužnosnike.
Od pada Iraka u američke ruke 9. travnja Bushova administracija se
suočila s kritikama da planovi za poslijeratno razdoblje nisu bili
dobri. Kritike su se temeljile na masovnoj pljački i uništavanju u
Iraku, raširenom nasilju te vrlo sporoj obnovi osnovnih usluga
poput vode, električne energije i medicinske zaštite.
WASHINGTON - Američki obavještajci pronašli su u Iraku desetak
francuskih putovnica i vjeruju da su druge putovnice iz iste serije
iskoristili dužnosnici režima Sadama Huseina kako bi pobjegli iz
zemlje, piše u subotu The Washington Times.
Američki obrambeni dužnosnici još uvijek istražuju je li putovnice
tajno izdala francuska vlada ili su ih Iračani ukrali ili
krivotvorili, piše list pozivajući se na neimenovane dužnosnike
obrane.
Američki mediji su, pozivajući se na neimenovane izvore iz
administracije predsjednika Georgea Busha, izvještavali da je
Francuska osiguravala putovnice dužnosnicima režima Sadama
Huseina kako bi pobjegli iz zemlje, dok je francuska vlada žestoko
zanijekala suradnju s iračkim režimom i nazvala izvješća američkom
akcijom "dezinformiranja".
DEN HAAG - Nova nizozemska vlada desnog centra koja okuplja
demokršćane, liberale i centriste položit će u utorak prisegu pred
kraljicom Beatrix, objavila je u subotu služba za odnose s javnošću
nizozemske vlade.
Ovom objavom završeni su razgovori koje je vodio dosadašnji
premijer demokršćanin Jan Peter Balkenende zajedno s kandidatima
za ministarska mjesta. Balkenende će biti predsjednik i ove vlade.
Više od četiri mjeseca nakon prijevremenih parlamentarnih izbora,
koji su održani 22. siječnja, Nizozemska će konačno u utorak dobiti
novu vladu.
RABAT - Nekoliko osoba "umiješanih" u terorističke napade koji su
se dogodili 16. svibnja u Casablanci, sljedeći će tjedan izraći
pred istražnog suca, izvijestio je u subotu marokanski ministar
pravosuđa Mohamed Buzubaa.
Spomenute osobe, čiji broj nije objavljen, ranije je ispitala
pravosudna policija, kazao je ministar za marokansku agenciju
Map.
U napadu koji se dogodio 16. svibnja u Casablanci poginule su 43
osobe, a stotinjak iz je ozlijeđeno.
BAGDAD - Glavni dužnosnik iračkog ministarstva za naftu u subotu je
izjavio kako zemlje koje su se protivile pokretanju rata na Irak
neće biti isključene iz procesa razvoja naftnog sektora.
"Sigurno ćemo surađivati sa svim naftnim tvrtkama te ćemo ih
tretirati na jednak i pravedan način", rekao je novinarima Thamir
Ghadhbane.
Napadu na Irak najviše su se protivile Rusija i Francuska, dvije
zemlje koje imaju naftne interese u Iraku. Ghadhbane je izjavio
kako će ugovori o naftnom poslovanju zaključeni sa bivšom iračkom
vladom biti ponovno razmotreni. "Svaki ugovor bit će ponovno
razmotren s ekonomskog i pravnog stajališta", kazao je.
Prema procjenama nekih analitičara naftne rezerve Iraka iznose
između 240 i 350 milijardi barela, a dokazane rezerve su 112
milijardi barela, što Irak svrstava na drugo mjesto, odmah iza
Saudijske Arabije.
(Hina) sv