POSLOVNI PREGLED BROJ 316

POSLOVNI PREGLED broj 316 17. - 23. svibnja 2003. SADRŽAJ: VLADA O OBVEZNICAMA, OBNOVI ŠKOLA, RADU HBOR-A... VLADA PODRŽALA PLAN RAZVOJA BOLNIČKIH USTANOVA DO 2010. USKORO ĆE BITI POZNATA RAZRADA POREZNIH OLAKŠICA MINISTAR JURČIĆ S PREDSTAVNICIMA CARITASA O RADNOM VREMENU TRGOVINA LINIĆ O ROBNIM ZALIHAMA KRAMARIĆ:"NISAM PRODAO PŠENICU IZ ROBNIH ZALIHA" POČINJE DODJELA CERTIFIKATA ZA SAVJETNIKE PODUZETNIŠTVA UO HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE TRAŽI VEĆE POSKUPLJENJE PREMIJA OD 8 POSTO FINA PLANIRA NIZ NOVIH REGISTARA HRVATSKI BDP DINAMIČNIJI U ODNOSU NA OKRUŽENJE NEPOMIRENI NALOZI ZA PLAĆANJE U VELJAČI 13,7 MILIJARDI KUNA MOBILNO TELEFONIRANJE PORASLO ZA GOTOVO 24 POSTO DUGOROČNO VALJA BITI OPREZAN OKO ZADUŽIVANJA NOVI ČLANOVI UPRAVE HRVATSKE POŠTE PARTNER BANKA: 10,3 MILIJUNA KUNA DOBITI IZ 2002. INSPEKCIJA U GRADSKOJ ŠKZ, NEMA OPASNOSTI OD FINANCIJSKOG INŽENJERINGA RBA UVELA CJELOVITI INDEKS KRETANJA NA BURZAMA RH - CROEMI POČINJE PRIPAJANJE VARAŽDINSKE ZAGREBAČKOJ BANCI DIONICE SPLITSKO-DALMATINSKE BANKE U KOTACIJI VARAŽDINSKE BURZE DIONICE ŽITNJAKA D.D. NA VARAŽDINSKOJ BURZI PREDSTAVLJENA 7. TRANŠA KOMERCIJALNIH ZAPISA PODRAVKE SAVJET HAGENE DONIO DVA PRAVILNIKA HT, TVORNICA DUHANA ROVINJ I NEWS CORPORATION ZA 3. PROGRAM HTV-A "ĐURO ĐAKOVIĆ"- PROSVJED RADNIKA INDUSTRIJSKIH POSTROJENJA INFOSISTEM PREDSTAVIO SUSTAV ZA UPRAVLJANJE DOKUMENTACIJOM JAVNO OTVARANJE PONUDA ZA PRIVATIZACIJU TREĆE MREŽE HTV-A 3. LIPNJA OSJEČKA ZRAČNA LUKA POVEĆALA PROMET I OSTVARILA DOBIT KAŠTELA: RADNICI BLOKIRALI ŽELJEZARU SPLIT UPRAVA SPLITSKE ŽELJEZARE NAJAVILA DA PROIZVODNJA POČINJE ZA TJEDAN DANA IMENOVANA NOVA UPRAVA ŽELJEZARE SPLIT VUKOVARSKI "VUPIK": PRIČEKATI S PRIVATIZACIJOM TALIJANSKA TVRTKA "BRIONI-FASHION" POTENCIJALNI ULAGAČ NA BRIJUNIMA MMF NE TRAŽI OD HRVATSKE HITNE IZMJENE ZAKONA O RADU EK PRIHVATILA PRIJEDLOG USPOSTAVE PARTNERSKOG ODNOSA EU I BALKANA PICULA I MAZAHERI POTPISALI SPORAZUM O DVOSTRUKOM OPOREZIVANJU RAČAN S ČELNICIMA JAPANSKE INVESTICIJSKE BANKE DAIWA SECURITIES LINIĆ S IZASLANSTVOM MMF-A O PROVEDBI STAND-BY ARANŽMANA MESIĆ U SUBOTU U ATENI NA EKONOMSKOM SUSRETU ZEMALJA JI EUROPE HRVATSKA, BIH I SICG ZA JAČANJE REGIONALNE SURADNJE I STABILNOSTI DVODNEVNA RADIONICA O RURALNOM RAZVITKU HRVATSKE SURADNJA ZV-A I UDRUŽENJA INDUSTRIJALACA I PODUZETNIKA SRBIJE I CRNE SINDIKALNI PREDSTAVNICI S RAČANOM O POLOŽAJU SINDIKATA PREMIJER RAČAN S PREDSTAVNICIMA HUP-A MESIĆ U POVODU 10. GODIŠNJICE HRVATSKE UDRUGE POSLODAVACA 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA O OBVEZNICAMA, OBNOVI ŠKOLA, RADU HBOR-A... Hrvatska vlada odlučila je u četvrtak o izdavanju državnih obveznica u iznosu od milijardu kuna, koje će se plasirati na domaćem tržištu. Prvi put hrvatska država emitira dugoročne, petogodišnje obveznice, denominirane u kunama, kao dodatni instrument za ulaganja institucionalnih investitora, ali i građana, kazao je ministar financija Mato Crkvenac. Postoji, kaže Crkvenac, vrlo veliki interes za kunske obveznice investitora, ali i građana koji su do sada izrazili interes za kupnju gotovo milijun kuna obveznica. Obveznice će se 28. svibnja uvrstiti u prvu kotaciju Zagrebačke burze, imaju fiksnu kamatnu stopu od 6,125 posto, a voditelji izdanja su Riječka i Splitska banka. Vlada se suglasila i s prijedlogom Projekta izgradnje i obnove 140 školskih objekata (izgradnja 66 novih i sanacija 74 postojeća objekta) u iduće tri godine. Projekt je ukupno vrijedan 800,4 milijuna kuna odnosno nešto više od 106 milijuna eura, od čega bi se polovica ili 53,1 milijun eura financiralo kreditom Razvojne banke Vijeća Europe. Kredit bi se, ističe ministar javnih radova Radimir Čačić, dobio uz kamatnu stopu od oko dva posto, s rokom otplate od 15 godina, u što je uključeno i pet godina počeka. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić ističe da Hrvatska uz cestogradnju i željeznicu mora ulagati i u ostale infrastrukturne objekte, bolnice i škole. Najgore bi bilo naš razvoj prilagoditi samo vlastitim sredstvima, kazao je Linić, priznajući da se potrebnim ulaganjima na neki način određuju i budući proračuni ali taj će novac najvećim dijelom ići u razvoj, njime se povećava standard građana i širi domaća ponuda što znači da ćemo ga moći vraćati, naglasio je. Članovi Vlade pohvalili su dosadašnji rad Hrvatske banke za razvitak i obnovu (HBOR), čija ukupna kreditna aktivnost u proteklih 10 godina iznosi 32,5 milijardi kuna. Samo u prošloj godini HBOR je odobrio kredita i jamstava za 3,5 milijardi kuna što je 34 posto više nego godinu prije. Prošlu je godinu HBOR završio s pozitivnim financijskim rezultatom od 75,2 milijuna kuna, kazao je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev podnoseći Vladi izvješće o prošlogodišnjem radu HBOR-a. VLADA PODRŽALA PLAN RAZVOJA BOLNIČKIH USTANOVA DO 2010. Plan razvoja bolničkih ustanova do 2010. težak sedam milijardi kuna dobio je u četvrtak potporu Vlade, dok je donošenje odluke o postojanju posebnog interesa za iznimnu nabavu usluga projektiranja i stručnog nadzora za Projekt razvoja KBC Rebro Vlada odgodila za iduću sjednicu. Vladi je bilo predloženo da posao projektiranja i stručnog nadzora za KBC Rebro bez PDV-a, vrijedan oko dva milijuna eura povjeri zagrebačkoj tvrtki APZ-inženjering. Takvoj se dodjeli posla temeljem posebnog interesa, dakle mimo javnog natječaja usprotivio ministar javnih radova Radimir Čačić, a ministar zdravstva Andro Vlahušić odgovorio da su uvjeti ugovora koje nudi APZ- bolji nego se inače dobivaju na javnim natječajima. Pozivajući se na vlastito višegodišnje iskustvo u tom fahu, Čačić je izrazio bojazan da bi dodjela posla bez javnog natječaja, unatoč boljim uvjetima, mogla povećati troškove između 20-30 posto. Naveo je i da je ta tvrtka (APZ) zadnjih 10-ak godina ekskluzivno radila s Ministarstvom zdravstva. Vlahušić je to potvrdio i rekao da je zatekao ugovor s APZ-om, ali da više ne postoji i da svi projekti njegova ministarstva idu preko javnog natječaja. Nakon što je dobio potvrdu da je o istoj temi raspravljano na nadležnoj vladinoj koordinaciji, premijer Ivica Račan Čačiću je rekao da je on ili netko iz njegova ministarstva to trebao iskoristiti i na koordinaciji riješiti dvojbe. "Fulao si ti ili tvoji ljudi, imate tjedan dana da to nadoknadite", poručio je Račan Čačiću, najavljujući da će na jednakoj rigidnosti ustrajati i kod ostalih slučajeva iznimne nabave. Ministri su zadovoljni projektom izgradnje ili obnove 40-ak bolničkih ustanova u koje se godinama nije ulagalo. Hrvatske su bolnice, kaže Vlahušić, stare između 30 i 150 godina. USKORO ĆE BITI POZNATA RAZRADA POREZNIH OLAKŠICA U ovom trenutku u Ministarstvu financija vrši se operativna razrada ostvarivanja poreznih olakšica donesenih krajem prošle godine, kazao je u srijedu ministar financija Mato Crkvenac. Upitan za komentar u medijima najavljenih mogućih poreznih olakšica za sve stambene kredite, a ne samo za one od ove godine, Crkvenac je odgovorio da razrade o primjeni svih poreznih olakšica još nisu završene. Stoga to sada ne mogu komentirati, rekao je. Pri tom, napomenuo je, razgovara se o olakšicama koje se odnose na stanovništvo, kao i o olakšicama za poduzetnike, primjerice one za stimuliranje razvoja i istraživanja i druge. MINISTAR JURČIĆ S PREDSTAVNICIMA CARITASA O RADNOM VREMENU TRGOVINA Iznimno je važno povećati produktivnost i efikasnost cijelog gospodarstva kako bi se povećao standard stanovništva i time smanjila nužnost rada nedjeljom, kazao je, između ostaloga, ministar gospodarstva Ljubo Jurčić prigodom susreta s predstavnicima Caritasa koji su ga upoznali s nacionalnom kampanjom za zatvaranje trgovina nedjeljom. Ministarstva gospodarstva (MINGO) stalno prati i analizira stanje u domaćoj trgovini te predlaže mjere kako bi se ojačala njezina konkurentnost na liberaliziranom tržištu u vrijeme globalizacije, stoji u današnjem priopćenju tog ministarstva. Trgovina, kao važna gospodarska djelatnost, ima ključnu ulogu hrvatskom gospodarstvu. Praćenje kretanja razvoja ove djelatnosti u posljednjih nekoliko godina, putem podataka Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske narodne banke, pokazalo je trend rasta razvoja distributivne trgovine, a s time u vezi i udjela trgovine u bruto domaćem proizvodu, povećanju zaposlenosti te ukupnog prometa u trgovini, napominju u MINGO-u. Tako je udio trgovine u BDP-u u 1999. godine iznosio 8,3 posto, a u 2002. godini 10 posto. Broj zaposlenih u distributivnoj godini iznosio je 1999. godine 179 tisuća, a u 2002. godini 207 tisuća, što je povećanje od 16 posto. U tom je razdoblju broj zaposlenih kod obrtnika povećan za 36 posto, a kod pravnih osoba za 12 posto. Ukupni promet u distributivnoj trgovini u 1999. godini iznosio je 144,8 milijardi kuna, a u 2002. godini 180,9 milijardi kuna, što je povećanje od 25 posto. Rezultat takvih kretanja, kazali su u MINGO-u, svakako je odraz liberalizacije tržišta, povećanja konkurencije i ponude roba na tržištu. To je utjecalo i na snižavanje marži i pad cijena, dok se povećanje domaće potrošnje pozitivno odrazilo na smanjenje shoppinga izvan zemlje. Tako sada u Hrvatsku dolaze kupci iz susjednih zemalja poput Mađarske, Slovenije te BiH, a takva se kupnja odvija upravo tijekom vikenda, napominju iz Ministarstva gospodarstva. LINIĆ O ROBNIM ZALIHAMA Potpredsjednik Vlade Slavko Linić izvijestio je da je premijer Ivica Račan u ponedjeljak na vladinom Užem kabinetu dao dodatan nalog Državnom inspektoratu da provjeri sve stanje zaliha pšenice i da je trenutno suspendiran pomoćnik ministra gospodarstva i ravnatelj Robnih zaliha Srećko Kramarić. Linić, te ministri gospodarstva i poljoprivrede Ljubo Jurčić i Božidar Pankretić zaduženi su da za vladinu sjednicu u četvrtak sačine prijedlog zaključaka vezano za način poslovanja Robnih zaliha, te predlože mjere da se njihovo poslovanje uskladi s propisima, rekao je Linić na konferenciji za novinare u Vladi. Rekao je da je Državnom odvjetništvu i MUP-u poslao zahtjev za postupanje po nalazu Ureda za unutarnji nadzor. Taj je ured izvršio nadzor i sačinio izvješće u kojemu jasno stoji da se poslovanje Robnih zaliha ne odvija sukladno zakonima te odlukama Vlade, rekao je Linić. Na temelju izvješća utvrđeno je da Ravnateljstvo Robnih zaliha nije Vladi podnijelo prijedloge nove bilance strateških robnih zaliha, kao ni godišnji program robnih rezervi, a da se unatoč tome išlo na zaključivanje 11 ugovora o zanavljanju s tvrtkama kojima je prosljeđeno 26.700 tona pšenice. KRAMARIĆ:"NISAM PRODAO PŠENICU IZ ROBNIH ZALIHA" Suspendirani ravnatelj Robnih zaliha Srećko Kramarić izjavio je u utorak kako pšenicu iz Robnih zaliha nije prodao, već je ona na zanavljanju, što znači da je stara pšenica roda 1998., 1999. i 2000. data u zanavljanje i bit će vraćena po principu kilogram za kilogram u žetvi 2003. godine. "Ne osjećam se pljačkašem, nisam prodao nikakvu pšenicu i vjerujem da će biti sva obnovljena i vraćena u kolovozu ove godine", kazao je Kramarić na konferenciji za novinare održanoj u Ministarstvu gospodarstva. POČINJE DODJELA CERTIFIKATA ZA SAVJETNIKE PODUZETNIŠTVA Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP) počinje s uručivanjem certifikata za savjetnike poduzetništva u svim županijama koje su uspješno provele Program izobrazbe, a taj će posao trajati do kraja lipnja. Program se provodi u suradnji s poduzetničkim centrima i inkubatorima, koji su kao nositelji izobrazbe organizirali održavanje seminara. Na području cijele Hrvatske izabrana su 23 'nositelja izobrazbe' čije je seminare uspješno završilo 835 poduzetnika, pojasnili su u MOMSP-u. UO HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE TRAŽI VEĆE POSKUPLJENJE PREMIJA OD 8 POSTO Upravni odbor Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) nada se da će Direkcija za nadzor društava za osiguranje odobriti veće poskupljenje premija osiguranja od automobilske odgovornosti od već odobrenih 8 posto, s primjenom od 1. srpnja. Upravni odbor HUO raspravljao je u srijedu o odluci Direkcije, koja je na traženje HUO-a za linearnim povećanjem premija osiguranja od automobilske odgovornosti za 40 posto, odgovorila suglasnošću za samo 8 posto. Osiguravatelji su danas izrazili nezadovoljstvo takvom odlukom Direkcije, a neki su članovi istaknuli da ni povećanje od 40 posto neće biti dovoljno za pokriće gubitaka u jednoj godini, doznaje se od pomoćnice direktora HUO Katine Kaleb. FINA PLANIRA NIZ NOVIH REGISTARA Financijska agencija (FINA) razvija projekte nekoliko novih registara, kao što su registar koncesija, registar založnih prava nad pokretnom imovinom, te registar poslovnih subjekata, najavljeno je u utorak na susretu čelnika FINE s novinarima. Strategija poslovanja u predstojećem razdoblju, kao i godišnji izvještaj o poslovanju FINE bit će tema i sjednice Vlade, idući tjedan, 29. svibnja. FINI je povjereno vođene i ustrojavanje niza registara izuzetno važnih za cjelokupno gospodarstvo. U FINI se tako već vode jedinstveni registar računa, registar digitalnih certifikata, registar godišnjih financijskih izvještaja, a najavljuju i nove registre. U tijeku je tako pilot projekt registra poslovnih subjekata, pripremaju se registar koncesija, kao i registar založnih prava nad pokretnom imovinom. Taj bi registar založnih prava omogućio da se pokretna imovina koristi za osiguranje za kredite, a iskustva drugih zemalja pokazuju da to omogućuje proširenje kreditne osnove, generira ekonomski rast, utječe na smanjenje kamata. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI HRVATSKI BDP DINAMIČNIJI U ODNOSU NA OKRUŽENJE Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Hrvatske u 2002. godini od 5,2 posto bio je dinamičniji u odnosu na stope rasta u okruženju i u odnosu na pojedine druge zemlje, pri čemu treba imati u vidu i stupanj razvijenosti i veličine BDP-a pojedinih država. Tako je, po podacima Statističkog ureda Europske unije, prošlogodišnji rast BDP-a u euro zoni iznosio 0,8 posto, SAD-u 2,4 posto, a u Japanu 0,4 posto. Pritom je najdinamičniji rast u EU ostvaren u Grčkoj za 4 posto, Španjolskoj 2 posto i Irskoj za koju još nisu objavljeni konačni podaci. Međutim, zbog različite razine razvijenosti za Hrvatsku su značajnije usporedbe sa drugim tranzicijskim zemljama, napominju analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim "Gospodarskim kretanjima". Tako je u Češkoj, prema istom izvoru, prošle godine zabilježen rast BDP-a od 2 posto, u Mađarskoj 3,3 posto, Slovačkoj 4,4 posto, a u Sloveniji 3,1 posto. Više stope gospodarskog rasta od one u Hrvatskoj ostvarile su baltičke države od kojih je najveći rast zabilježen u Letoniji koja je realizirala porast BDP-a od 6,7 posto. NEPOMIRENI NALOZI ZA PLAĆANJE U VELJAČI 13,7 MILIJARDI KUNA U Hrvatskoj se i dalje smanjuje iznos nepodmirenih naloga za plaćanje pravnih osoba, kao i broj tvrtki sa blokiranim žiro računima. U veljači je ukupni iznos dospjelih nepodmirenih naloga za plaćanje bio 13,75 milijardi kuna, što je za 353 milijuna kuna ili za 2,5 posto manje nego u mjesecu prije, a za 2,96 milijardi kuna ili 17,7 posto manje nego u prošlogodišnjoj veljači. Po podacima Financijske agencije (FINA) blokirane žiro račune u veljači je imalo 26.489 pravnih osoba sa ukupno 38.880 zaposlenih. MOBILNO TELEFONIRANJE PORASLO ZA GOTOVO 24 POSTO Mobilno telefoniranje u Hrvatskoj i dalje bilježi visoke stope rasta. Tako je u prvom tromjesečju ove godine na razgovore putem mobilnih telefona utrošeno 405 milijuna minuta, što je za 23,8 posto više nego u istom razdoblju 2002. Od toga se 383 milijuna utrošenih minuta odnosilo se na razgovore u domaćem prometu, a to je povećanje za 22 posto u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje. Po podacima Državnog zavoda za statistiku na međunarodne je pak razgovore putem mobilnih telefona u prva tri mjeseca utrošeno 22 milijuna minuta, što je čak 69,2 posto više nego u istim prošlogodišnjim mjesecima. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE DUGOROČNO VALJA BITI OPREZAN OKO ZADUŽIVANJA Hrvatskoj državi ne prijeti nikakva opasnost u pogledu eksterne likvidnosti, osobito solventnosti u kraćem razdoblju, a dugoročno gledano zaduživanju valja posvetiti posebnu pozornost i biti oprezan, kako bi iz novog zaduženja proizlazio novi razvoj, novo zapošljavanje, izvoz i devizni priljev dovoljan za pokriće zaduživanja, zajednička je ocjena Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija. Tu su ocjenu nakon sjednice Odbora za suradnju HNB-a i Ministarstva financija novinarima u ponedjeljak prenijeli guverner HNB-a Željko Rohatinski i ministar financija Mato Crkvenac. Vezano za pitanje inozemnog duga, opovrgnuli su u zadnje vrijeme učestale priče, kako kaže Rohatinski, često i zlonamjerne, o sukobima stavova i lošoj situaciji između dviju institucija. Naša suradnja jednako je učestala i uspješna kao i do sada, postoji visok stupanj podudarnosti o svim bitnim pitanjima, ne postoji nikakav sukob ni na razini institucija, niti osobni, naglasio je Rohatinski, nakon sjednice Odbora koji djeluje već tri godine. Vezano za problem duga, ministar Crkvenac ističe da su svi aspekti duga pod kontrolom, a dugu treba posvetiti pažnju, jer je dobar i koristan samo kada je usmjeren u razvoj, u izvoz, devizni priljev koji omogućuje njegovo vraćanje. Guverner Rohatinski ističe da se u njegovim stavovima o problemu duga, posebice inozemnog, koji po zadnjim podatcima ukupno iznosi 16,5 milijardi dolara, ništa nije promijenilo te da je suštinsko pitanje što dalje. Bit stvari je da se zaustavi ili barem uspori djelovanje dosadašnjih mehanizama povećanja inozemnog duga, a koji nije osnova za buduće uredno servisiranje postojećeg duga bez novog zaduživanja, kazao je. Po njegovim riječima, na naplatu u iduće dvije godine dolazi 2,8 milijardi dolara godišnje (glavnica i kamate). "Nema opasnosti da zemlja neće biti u stanju te anuitete uredno vratiti, ali to je upozorenje da takve situacije ubuduće treba izbjeći", rekao je. Rohatinski ističe da je pritom bitno da se reduciraju dva osnovna izvora zaduženja - deficit tekućih transakcija platne bilance i fiskalni deficit. I ministar Crkvenac slaže se da su za iduće razdoblje presudne tri činjenice - potrebno je ulagati u razvoj koji će voditi i otvaranju novih radnih mjesta, treba smanjivati deficit platne bilance, te stalno smanjivati deficit države. Crkvenac ističe da je javni dug države ukupno 96 do 97 milijardi kuna, što je oko 52 posto BDP-a. U taj su javni dug uključene i obveze javnih poduzeća i lokalnih jedinica, te državna jamstva kojih je oko 17 milijardi kuna, a do sada se pokazalo da je rizičnih jamstava koji padaju na teret države oko 2,5 posto, kazao je. Posebno ističe da bi fiskalni deficit ukupne države u ovoj godini mogao biti manji od planiranih pet posto BDP-a. Prema najnovijim procjenama fiskalni bi deficit mogao biti 4,6 posto BDP- a ili manje od toga, kazao je. NOVI ČLANOVI UPRAVE HRVATSKE POŠTE Nadzorni odbor Hrvatske pošte d.d (HP) u ponedjeljak je na sjednici imenovao preostala dva člana Uprave Društva Tomislava Marića, za pravne, kadrovske i opće poslove, te Ranka Marinovića, za gospodarske poslove. Kako je priopćio HP, Marić je do stupanja na tu dužnost bio pomoćnik upravitelja Područne uprave Slavonija za Poštansko središte u Slavonskom Brodu, a Marinović dolazi iz bankovnih krugova. Na prošlotjednoj su sjednici Nadzornog odbora imenovani Marijan Bolarić za predsjednika Uprave, Branko Jakušić za člana Uprave za poštansku tehnologiju i Dubravko Maurović za člana Uprave za razvoj i informatizaciju sustava. PARTNER BANKA: 10,3 MILIJUNA KUNA DOBITI IZ 2002. Na godišnjoj glavnoj skupštini dioničara Partner banke odlučeno je da se od ukupne dobiti ostvarene u 2002. godini, koja je iznosila 10,35 milijuna kuna, najveći dio - 75 posto ili 7,9 milijuna kuna isplati dioničarima za dividende, izvijestili su iz te banke. Prema odluci dioničara na skupštini održanoj krajem prošlog tjedna, pet posto prošlogodišnje dobiti ili 517 tisuća kuna izdvojit će se u zakonske rezerve, a preostalih 20 posto ili 1,96 milijuna kuna ostat će kao zadržana dobit u poslovnim rezervama. Dioničari su usvojili i izvješće Uprave o poslovanju u 2002. godini, u kojoj je Partner banka zabilježila rast bilance za 13 posto u odnosu na 2001., na 518 milijuna kuna, kao i povećanje dobiti za 13 posto. U priopćenju se navodi i kako je Partner banka, jedna od rijetkih u hrvatskom vlasništvu, prošle godine među 46 hrvatskih banaka ostvarila 12. mjesto po povratu sredstava na aktivu, 22. po ostvarenoj dobiti i 16. po mjerilu sigurnosti. INSPEKCIJA U GRADSKOJ ŠKZ, NEMA OPASNOSTI OD FINANCIJSKOG INŽENJERINGA Inspekcija Ministarstva financija ispituje rad zagrebačke Gradske štedno-kreditne zadruge i nema zabrinutosti, niti ikakve prijetnje novim financijskim inženjeringom, izjavio je u ponedjeljak ministar financija Mato Crkvenac. Gradska štedno-kreditna zadruga u posljednje vrijeme reklamira vrlo visoke kamatne stope na štednju od 14 posto, a građanima nudi kredite uz kamatu od 27 posto godišnje. Čim je primijećeno da ta financijska institucija, a to je bilo i prije njenih oglasa, počinje s agresivnim ponašanjem i obećava visoke kamate na štednju, a još više uzima od građana, smatrali smo to vrlo dvojbenim i uputili inspekciju, kazao je Crkvenac. Istaknuo je da je to pod kontrolom, te najavio da će se Ministarstvo vrlo brzo oglasiti o tom slučaju. "Nema zabrinutosti niti ikakve prijetnje novim financijskim inženjeringom koji bi iz toga mogao nastati", tvrdi ministar financija. RBA UVELA CJELOVITI INDEKS KRETANJA NA BURZAMA RH - CROEMI Direkcija za makroekonomska i financijska istraživanja Raiffeisenbank Austria (RBA) počela je s objavljivanjem indeksa CROEMI - Croatian Equity Market Index, prvog sveobuhvatnog indeksa u Hrvatskoj, koji prati kretanje cijena dionica i na Zagrebačkoj i na Varaždinskoj burzi. Kako su izvijestili iz RBA, CROEMI je prvenstveno namijenjen institucionalnim investitorima kao mjerilo uspješnosti njihovih ulaganja, a cilj mu je postati referencom za povrate na hrvatskom tržištu dionica. Indeks je vagan na temelju tržišne kapitalizacije najlikvidnijih hrvatskih dionica, pri čemu se težina pojedine dionice ograničava na 25 posto. Sve dionice prolaze kroz analizu likvidnosti u cilju pronalaska onih najzanimljivijih za investitore, a u izbor za konstruiranje indeksa ulaze one dionice hrvatskih poduzeća kojima se trgovalo najmanje 75 posto trgovinskih dana unutar promatranog razdoblja. POČINJE PRIPAJANJE VARAŽDINSKE ZAGREBAČKOJ BANCI Proces pripajanja Varaždinske banke d.d. Zagrebačkoj banci d.d. je započeo, a ovisno o svim regulatornim suglasnostima te pravnim i tehničkim preduvjetima, očekuje se da bi proces pripajanja mogao trajati do srpnja 2004. Nakon pripajanja, u Varaždinu će postojati značajan regionalni poslovni centar koji će pokrivati šire regionalno tržište i doprinijeti razvoju gospodarstva u čitavoj regiji, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik Uprave Varaždinske banke Mato Lukinić. Član Uprave Zagrebačke banke Borna Zane rekao je da će proces pripajanja pratiti i smanjenje broja zaposlenih, no koliko će zaposlenika na kraju otići iz Varaždinske banke još ne znaju. Svi koji će biti proglašeni viškom, naglasio je, bit će zbrinuti na najbolji mogući način, a banka će im osigurati otpremnine veće od zakonskih te mogućnost dobivanja povoljnih kredita za samozapošljavanje. Ukupna aktiva Varaždinske banke krajem prošle godine iznosila je 3,8 milijardi kuna, zajmovi komitentima 2,1 milijardi kuna, a depoziti 2,6 milijardi kuna. Neto dobit prošle godine iznosila je 73,3 milijuna kuna. DIONICE SPLITSKO-DALMATINSKE BANKE U KOTACIJI VARAŽDINSKE BURZE U kotaciju Slobodno tržište Varaždinske burze u četvrtak su uvrštene redovne i povlaštene dionice Splitsko-dalmatinske banke, izvijestili su sa Varaždinske burze. Redovnih dionica Splitsko- dalmatinske banke izdano je 20.307, nominalna vrijednost dionice je 1.000 kuna, a izdane su pod burzovnom oznakom SDBA-R-A. Povlaštene dionice izdane su pod burzovnom oznakom SDBA-P-A, izdano ih je 3.293, a nominalna vrijednost dionice je 1.000 kuna. DIONICE ŽITNJAKA D.D. NA VARAŽDINSKOJ BURZI Dionicama zagrebačke tvrtke Žitnjak d.d. od četvrtka se može trgovati u segmentu slobodno tržište na Varaždinskoj burzi. Temeljni kapital Žitnjaka u iznosu od 14,32 milijuna njemačkih maraka podijeljen je na 143.190 dionica nominalne vrijednosti sto njemačkih maraka, a zahtjev za njihovo uvrštenje na Varaždinsku burzu podnijelo je društvo I.C.F. d.o.o. iz Zagreba. Svoje poslovanje Žitnjak obavlja kroz maloprodajnu mrežu koju čini više od 50 objekata, što za prodaju robe široke potrošnje, što za prodaju cvijeća, a raspolaže i značajnim kapacitetima za veleprodaju, kao i rashladnim komorama za dozrijevanje voća i povrća. PREDSTAVLJENA 7. TRANŠA KOMERCIJALNIH ZAPISA PODRAVKE Koprivnička prehrambena industrija Podravka predstavila je u utorak novu, sedmu tranšu komercijalnih zapisa vrijednu 52 milijuna kuna. Prema riječima članice Uprave i glavne financijske direktorice Podravke Nevenke Cerovsky, ova je tranša izdana na rok od 182 dana i s nominalnim prinosom od 4,45 posto. Podravka je unazad godinu dana izdala još šest tranši komercijalnih zapisa ukupne vrijednosti 240 milijuna kuna, od kojih je u opticaju na tržištu još 130 milijuna kuna. Izdavanjem tih kratkoročnih dužničkih vrijednosnih papira koprivnička je tvrtka u potpunosti zamijenila sve kratkoročne kredite i na taj način snizila troškove financiranja, kazala je Cerovsky. Prva tranša komercijalnih zapisa Podravke uvrštena je na Zagrebačku burzu 16. svibnja prošle godine i imala je nominalni prinos od 4,9 posto na godišnjoj razini. Izdavanjem četvrte tranša (krajem prošle godine), pak, uz nominalni prinos od 2,85 posto Podravka je imala najefikasnije kunsko financiranje u Hrvatskoj, istaknula je Cerovsky. SAVJET HAGENE DONIO DVA PRAVILNIKA Savjet Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena) donio je Pravilnik o računovodstvu i financijskim izvještajima mirovinskih osiguravajućih društava i Pravilnik o načinu plaćanja doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, priopćeno je iz Hagene. Savjet Hagene također je autorizirao dva društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima - Alianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom i Croatia osiguranje d.o.o. društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom. 4. TVRTKE HT, TVORNICA DUHANA ROVINJ I NEWS CORPORATION ZA 3. PROGRAM HTV-A Hrvatski Telekom (HT), Tvornica duhana Rovinj i News Corporation izvijestili su u utorak da su Vijeću za radio i televiziju danas predali zajedničku prijavu na natječaj za dodjelu koncesije Trećeg programa HTV-a. Prijavu je u ime partnera predala tvrtka Rovita d.o.o., a radni naziv novog kanala je CTV. Partneri ističu da je cilj CTV-a stvoriti modernu komercijalnu televiziju "koja će se dosljedno zalagati za načela slobodnog i demokratskog društva, pravo na slobodno i neovisno informiranje, slobodu poduzetništva i socijalnu jednakost". "ĐURO ĐAKOVIĆ"- PROSVJED RADNIKA INDUSTRIJSKIH POSTROJENJA Stotinjak od 232 radnika tvrtke "Industrijska postrojenja" u stečaju "Đure Đakovića" u Slavonskom Brodu održalo je mirni prosvjed u prostorijama tzv. teškog pogona u kojem su radili do stečaja. Poduprli su zahtjev Stožera za zaštitu prava radnika da im se u roku od tri mjeseca isplati više od 11 milijuna kuna tražbina za zaostale plaće i otpremnine na što čekaju već godinu dana. Ako se zahtjev ne ispuni, najavili su blokadu ulaza u teški pogon koji je iznajmljen novoj tvrtki "Proizvodnji opreme". "Radnici ne prihvaćaju takvu brzinu rješavanja svojih problema jer je prošlo godinu dana a ništa nije učinjeno", kaže predsjednik Stožera Tadija Jurilj. INFOSISTEM PREDSTAVIO SUSTAV ZA UPRAVLJANJE DOKUMENTACIJOM Zagrebačka tvrtka Infosistem predstavila je u utorak svoje informatičko rješenje-sustav za upravljanje dokumentacijom i poslovnim procesima koji korisnicima omogućava aktivno i transparentnije upravljanje dokumentima od njihovog nastanka, preko mogućeg pregleda, odobrenja i distribucije do arhiviranja. To je rješenje, po riječima direktora prodaje Infosistema Josipa Heidla, za hrvatske potrebe razvijeno u suradnji sa njihovim slovenskim partnerom tvrtkom Infotehna iz Novog Mesta, a na platformi vodeće svjetske tvrtke za izradu takvih rješenja "Documentum" iz SAD-a. JAVNO OTVARANJE PONUDA ZA PRIVATIZACIJU TREĆE MREŽE HTV-A 3. LIPNJA Ponude pristigle na natječaj za privatizaciju treće mreže HTV-a otvorit će se 3. lipnja na javnoj sjednici Vijeća za radio i televiziju, doznaje se u tom Vijeću. Ponude na javni natječaj za televizijsku koncesiju na državnoj razini, koju sada koristi treći program HTV-a, raspisan je lani u prosincu, a krajnji rok za podnošenje konačnih ponuda je u utorak u ponoć. U Vijeću nisu željeli reći koliko je ponuda do sada pristiglo jer je natječaj još otvoren, a u obzir će se morati uzeti i ponude predane na pošti do danas u ponoć. Konačna odluka o koncesionaru trebala bi biti donesena do listopada ove godine. OSJEČKA ZRAČNA LUKA POVEĆALA PROMET I OSTVARILA DOBIT Osječka Zračna luka u prošloj je godini ostvarila dobit od 132.000 kuna, a ukupno je preko te zračne luke prevezeno 3079 putnika, što je povećanje od 205 posto u odnosu na 2001. godinu, izvijestila je u ponedjeljak Uprava te tvrtke. Uz obnovu cargo-terminala i tehničke zgrade prošle su godine nabavljene vatrogasna oprema i sigurnosni uređaji te uspostavljene redovne linije sa Zagrebom, Splitom, Pulom, Zadrom i Dubrovnikom. Ove se godine uz liniju za Trst, koja će krenuti 30. svibnja, pregovara o uspostavi linije Osijek- Budimpešta, a prijevoznik "Ryan-Air" uputio je pismo namjere o mogućem dolasku u osječku Zračnu luku, ako ispunimo potrebne preduvjete, rekao je direktor osječke Zračne luke Darko Marković. KAŠTELA: RADNICI BLOKIRALI ŽELJEZARU SPLIT Pedesetak radnika, od 416 uposlenih, blokiralo je u ponedjeljak sve ulaze u Željezaru Split u Kaštelima, u znak prosvjeda što još nisu provedene odluke o pokretanju proizvodnje i isplati zaostalih plaća. Predstavnici Hrvatske udruge sindikata, koji su organizirali blokadu, najavljuju da će ona trajati dok se ta pitanja ne riješe. U Željezaru, koja ne radi više od tri mjeseca, neće pustiti članove Nadzornog odbora niti članove Uprave, koji inače redovno dolaze na posao. Dopredsjednik HUS-a Ozren Matijašević kazao je Hini kako je nemarnost Uprave, ali i Vlade prema Željezari dovela do ovog drastičnog čina. Dodao je kako "postaje sve jasnije da lobiji uvoznika građevinskog željeza u Hrvatsku podmeću nogu i usporavaju rješavanje ovog problema". "Treba samo vidjeti tko u Hrvatskoj ima firme za uvoz građevinskog željeza i čelika, a možda je ima i neki od ministara", kazao je Matijašević. UPRAVA SPLITSKE ŽELJEZARE NAJAVILA DA PROIZVODNJA POČINJE ZA TJEDAN DANA Predsjednik Uprave splitske Željezare u ostavci Jakov Miljak, koji je pod kraj radnog vremena, kad su se radnici prosvjednici povukli s ulaza u tvornicu, došao na svoje radno mjesto s drugim članovima Uprave, izjavio je novinarima kako nema razloga za blokade i prosvjede, jer tvornica počinje proizvodnju za tjedan dana. Nije točno da Uprava ništa nije činila. Da bi se realizirao odobreni zajam, t.j. obavili svi administrativni poslovi s bankom, treba najmanje mjesec dana, a naše stručne službe radile su vrlo marljivo i postupak je pri kraju, istaknuo je Miljak, procijenivši da će Željezara zajmom raspolagati idući tjedan. Tako će, dodaje, biti stvoreni uvjeti za početak proizvodnje i isplatu plaća radnicima. Čim dignemo zajam, platit ćemo milijun i pedeset tisuća kuna prve rate reprogramirana duga HEP-u za struju i struja će odmah biti uključena, izjavio je. Kako je rekao Miljak, potrebna su još dva- tri dana za provjeru cijele opreme jer tvornica nije radila tri mjeseca. IMENOVANA NOVA UPRAVA ŽELJEZARE SPLIT Nadzorni odbor Željezare Split, koji se sastao u četvrtak u Zagrebu, u Ministarstvu gospodarstva (MINGO), razriješio je staru i imenovao novu Uprava željezare. Predsjednikom nove Uprave imenovan je Petar Rajević, a članovima Uprave Dražen Vlašić i Željko Raguž. Novoimenovani članovi Uprave sa radom bi trebali započeti sljedećeg tjedna, navodi se u kratkom priopćenju iz Ministarstva. VUKOVARSKI "VUPIK": PRIČEKATI S PRIVATIZACIJOM Proces privatizacije vukovarskog "VUPIK-a", jednog od devet poljoprivrednih kombinata uključenih u Vladin program sanacije PIK-ova, do daljnjega je zaustavljen zbog tužbe dijela radnika članova slavonsko-baranjskog sindikata koji zahtijevaju smanjenje vrijednosti temeljnog kapitala VUPIK-a procijenjenog na oko 500 milijuna kuna. Prema riječima predsjednika Uprave VUPIK-a Zorana Mudrog procjenu vrijednosti tvrtke radio je zagrebački ING biro. "Oni su svoj posao odradili korektno, iako smatram da je vrijednost VUPIK-a doista precijenjena", kaže Mudri dodajući kako razumije strahovanja radnika koji se boje kako će u procesu privatizacije VUPIK-a zbog njegove precijenjene vrijednosti morati kupovati skupe dionice "dok će netko u trećem krugu privatizacije dionice kupovati po znatnije povoljnijoj cijeni". Mudri navodi kako primjerice, nekretnine i građevinsko zemljište u posjedu VUPIK-a doista vrijede 400 milijuna kuna, ali da ih se danas ponudi na tržištu takvu cijenu teško bi bilo postići. "Predlagali smo Hrvatskom fondu za privatizaciju da se procjena temeljnog kapitala VUPIK-a napravi po tzv. dinamičnoj metodi po kojoj bi vrijednosti VUPIK-a bila oko 300 milijuna kuna, ali u Fondu to nisu prihvatili", navodi Mudri, dodajući kako bi u neminovnoj privatizaciji VUPIK trebalo privatizirati isključivo kao cjelinu. "Do privatizacije ne bi trebalo doći ove godine jer još uvijek nismo spremni za to. Bez prethodno dovršenog procesa restrukturiranja bilo bi pogubno ulaziti u privatizaciju", ocijenio je predsjednik Uprave VUPIK-a te dodaje kako je u VUPIK-u u tijeku stvaranje proizvodnih cjelina koje mogu funkcionirati i donositi dobit. Jedan od većih problema unutar tvrtke trenutno predstavlja negativno poslovanje poslovnih jedinica kooperacije trgovine i hotelijerstva koje će prema riječima Mudrog ove godine iskazati ukupni gubitak od pet milijuna kuna. "Prošlu godinu završili smo s dobiti od 15 milijuna kuna, dok će ove godine dobit biti manja i iznosit će sedam milijuna kuna", navodi, te dodaje kako je oko tisuću radnika VUPIK-a u prošloj godini redovito primalo plaće koje su prosječno iznosile 3400 kuna što je, kako ocjenjuje Mudri, više nego zadovoljavajuće s obzirom da većina zaposlenih radnika oko 80 posto, ima KV i NKV stručnu spremu. TALIJANSKA TVRTKA "BRIONI-FASHION" POTENCIJALNI ULAGAČ NA BRIJUNIMA Predsjednik talijanske modne tvrtke "Brioni-Fashion", jedan od mogućih ulagača u Brijune Umberto Angeloni, nakon sastanka s istarskim županom Ivanom Jakovčićem u izjavi za novinare u četvrtak izrazio je zadovoljstvo što su nedavnom odlukom hrvatske Vlade pojedinosti o izvedbi projekta "Brijuni-Rivijera" službeno pokrenute. Talijanska tvrtka već 58 godina nosi ime Brioni, i posebno je zanima izvedba tog projekta jer, kako je rekao Angeloni, još od tada traje promocija Brijuna. Kako je rekao, nakon dvije i pol godine analize i planiranja projekt je stigao do operativne faze. "Sudjelovanje u razvoju Brijuna za mene osobno i za moju tvrtku od danas postaje jedna od prvih zadaća. Upravo zato na Brijune kanimo dovesti mnoge poznate osobe iz svijeta businessa, ali i iz ugostiteljstva, hotelijerstva i športa", izjavio je Angeloni. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA MMF NE TRAŽI OD HRVATSKE HITNE IZMJENE ZAKONA O RADU Voditelj misije MMF-a u Hrvatskoj Hans Flickenschield izjavio je u srijedu nakon sastanka s čelnicima hrvatskih sindikalnih središnjica da MMF ne traži od Hrvatske hitne izmjene Zakona o radu (ZOR). MMF ne požuruje hrvatsku Vladu oko izmjena ZOR-a, niti je uvjetovao rok usvajanja izmjena ili visinu pojedinih instituta, već se time više bavi Svjetska banka, rekao je Flickenschield novinarima. Ako su predložena rješenja nekvalitetna, ne treba forsirati izglasavanje novog ZOR-a po svaku cijenu, već se to može odgoditi za neku drugu Vladu, kazao je. Istodobno, MMF nema ništa protiv toga da se novi ZOR izglasa do 1. srpnja, kako je najavljeno, i razumije Vladu koja taj posao želi odraditi u svojemu mandatu. Flickenschield je poručio da je fleksibilizacija tržišta rada nužna, a ako se novi ZOR pokaže lošim, ionako će se ubrzo ponovno mijenjati. Po riječima predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Davora Jurića, na današnjem sastanku s predstavnicima MMF-a više se razgovaralo o hrvatskom proračunskom deficitu i akcijama koje će središnja banka poduzeti u vezi ograničavanja rasta kredita. MMF i sindikati dijele zabrinutost zbog rasta hrvatskog vanjskoga duga, jer se to može loše odraziti na položaj hrvatskih radnika. EK PRIHVATILA PRIJEDLOG USPOSTAVE PARTNERSKOG ODNOSA EU I BALKANA Europska komisija u srijedu je prihvatila novi prijedlog uspostave partnerskog odnosa Europske unije i zemalja zapadnog Balkana radi pružanja kvalitetnije pomoći toj regiji u njezinu približavanju EU. Taj prijedlog EK, koji je objavljen na njezinoj internet stranici, treba usvojiti Vijeće EU-u i Europski parlament. U prijedlogu se preporuča da se sadašnja načela EU-a prema regiji zapadnog Balkana obogate mjerama, odnosno programima, koji su se u dosadašnjem procesu proširenja EU pokazali uspješnima, te se ističe da će se na taj način kvalitetnije ispuniti krajnji cilj a to je ulazak zemalja zapadnog Balkana u punopravno članstvo Unije. EK također ističe da će Proces stabilizacije i pridruživanja (PSP), trenutačni okvir za odnose s regijom, i dalje biti osnova za politiku EU prema zemljama zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Hrvatska, Makedonija, Srbija i Crna Gora), ali će taj Proces dobiti "nove dimenzije dodatnim elementima koji su se pokazali uspješnima s kandidatima za članstvo EU-a". "Zemljovid Europske unije neće biti završen sve dok se na njemu ne budu nalazile i zemlje zapadnog Balkana. Predstoji još veliki posao. Reforme gospodarstva, upravljanja državom, demokracije u regiji i dalje ostaju najveći izazovi - zajedno sa stalnom borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala", kazao je povjerenik za vanjske odnose Chris Patten, ističući kako EK želi zemljama regije dokazati kako ih stvarno želi uključiti u svoje članstvo. PICULA I MAZAHERI POTPISALI SPORAZUM O DVOSTRUKOM OPOREZIVANJU Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula i iranski ministar gospodarstva i financija Tahmazab Mazaheri potpisali su u utorak u Teheranu Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, čime je hrvatski šef diplomacije završio prvi radni dan posjeta Iranu. Nakon osmogodišnjeg vakuuma riječ je zapravo o prvom službenom posjetu nekog hrvatskog ministra vanjskih poslova ovoj 65-milijunskoj zemlji, petoj u svijetu po proizvodnji nafte i drugoj po zalihama plina a koja je danas, nakon američko-britanske vojne intervencije u susjednom Iraku i svrgavanja režima Sadama Huseina, u posebno osjetljivom okruženju. "U ovom trenutku čini se jedna od zanimljivih ideja da zajedno s Iranom sudjelujemo o određenim projektima obnove i izgradnje susjednog Iraka. Da li je to moguće, pokazati će se vrlo brzo", rekao je Picula. RAČAN S ČELNICIMA JAPANSKE INVESTICIJSKE BANKE DAIWA SECURITIES Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivica Račan sastao se u četvrtak s čelnicima japanske investricijske banke Daiwa Securities, priopćio je Ured Vlade za odnose s javnošću. Na sastanku je bilo riječi o emitiranju Samurai obveznica na japanskom tržištu te o mogućnostima daljnje suradnje na financijskom i gospodarskom planu. Svi sugovornici su se suglasili da treba podupirati suradnju hrvatskih i japanskih poduzetnika i proizvođača, naglašava se u priopćenju. LINIĆ S IZASLANSTVOM MMF-A O PROVEDBI STAND-BY ARANŽMANA Potpredsjednik Vlade Slavko Linić i voditelj izaslanstva Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Hans Flickenschild obavili su u četvrtak završne razgovore u sklopu prvog razmatranja provedbe stand-by aranžmana Republike Hrvatske s tom međunarodnom financijskom institucijom. Obje strane izrazile su zadovoljstvo dosadašnjom provedbom Memoranduma o ekonomskoj i financijskoj politici između Vlade Republike Hrvatske i Međunarodnog monetarnog fonda, priopćeno je iz Vladinog Ureda za odnose s javnošću. Uz potpredsjednika Linića, sastanku su bili nazočni ministar financija Mato Crkvenac, zamjenik ministra financija Damir Kuštrak i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski. MESIĆ U SUBOTU U ATENI NA EKONOMSKOM SUSRETU ZEMALJA JI EUROPE Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u subotu će u Ateni sudjelovati na ekonomskom susretu zemalja jugoistočne Europe koji se održava pod patronatom Svjetskog ekonomskog foruma (WEF). Ekonomski forum zemalja JI Europe održava se prvi puta i na jednom će mjestu okupiti brojne političare, ekonomske stručnjake, bankare i uspješne poduzetnike. Prema dosad potvrđenim prijavama, u Atenu će osim Mesića stići i predsjednik Makedonije Boris Trajkovski. Sloveniju, BiH, Rumunjsku, Srbiju i Crnu Goru (odvojeno) i Albaniju predstavljat će premijeri, a razni ministri Tursku, Bugarsku i Grčku. U Ateni bi trebao biti i koordinator Pakta o stabilnosti Erhard Busek i predsjednik Europskog parlamenta Pat Cox. Prema najavama, politički lideri bi trebali usvojiti i zajedničku izjavu o budućnosti područja u proširenoj EU. Taj bi se dokument zatim trebao naći na dnevnom redu summita EU u lipnju u Solunu. HRVATSKA, BIH I SICG ZA JAČANJE REGIONALNE SURADNJE I STABILNOSTI Hrvatska, BiH i SiCG izražavaju nadu da će zajednička Deklaracija o načelima povratka biti uskoro potpisana i predstavljena međunarodnoj zajednici kao doprinos triju zemalja regionalnoj suradnji i jačanju stabilnosti jugoistočne Europe, navodi se u zajedničkoj izjavi trojice predsjednika objavljenoj u četvrtak. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, predsjedavajući BiH Borislav Paravac i predsjednik SiCG Svetozar Marović tu su izjavu objavili nakon susreta u Salzburgu. Osim o zajedničkoj Deklaraciji o povratku, čije je potpisivanje prvo najavljeno za Salzburg, a zatim i odgođeno zbog još uvijek neusaglašenih stavova, trojica su predsjednika razgovarala o međusobnim odnosima i stanju u regiji. Predsjednik Mesić novinarima je još jednom ponovio da problem nepotpisivanje Deklaracije leži u pitanjima ukinutih stanarskih prava, čije će rješavanje biti prebačeno na pravne ekspertne skupine. "Mislim da i ova zajednička izjava pokazuje da zemlje u regiji idu u dobrom smjeru, da surađuju i rješavaju konkretna pitanja. I pitanje Deklaracije o povratku izbjeglica uskoro će biti riješeno. Sastanak u Salzburgu još je jedan dokaz da su navedene zemlje odlučne ubrzanim putem krenuti prema EU", rekao je novinarima Svetozar Marović. U zajedničkoj izjavi se navodi da međusobni odnosi triju zemalja idu uzlaznom linijom. Konstatirano je da će dalje jačanje odnosa biti olakšano liberalizacijom viznog režima, da će sve zemlje surađivati s Haaškim sudom i poduzimati sve napore kako bi se riješila sudbina nestalih osoba. DVODNEVNA RADIONICA O RURALNOM RAZVITKU HRVATSKE Strategija ruralnog razvitka Hrvatske pridonijet će približavanju hrvatske politike ruralnog razvitka istoj politici Europske unije (EU), a radna verzija strategije za javnu će raspravu biti spremna potkraj ljeta ove godine. Istaknuto je to u četvrtak na nacionalnoj radionici o strategiji razvitka Hrvatske, koja se u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i šumarstva (MPŠ) i UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) održala u Zagrebu. Ruralno financiranje, zaštita okoliša i održivi razvitak, obrazovanje, šumarstvo, poljoprivreda, turizam u seoskim područjima, regionalni razvitak i djelovanje lokalne samouprave samo su neka od najznačajnijih područja izdvojenih u osmišljavanju Strategije. Izrada Strategije povjerena je stručnjacima UN FAO, a cilj je projekta, rečeno je, izrada dobre strategije koja će jasno definirati uloge i zadatke MPŠ-a i drugih ustanova koje su značajne za razvoj ruralnog prostora. Naime, razvitku ruralnih područja Hrvatske u kojima živi nešto manje od polovice stanovništva nužno je dati sve veći značaj i to na svim razinama državne uprave i lokalne samouprave. SURADNJA ZV-A I UDRUŽENJA INDUSTRIJALACA I PODUZETNIKA SRBIJE I CRNE Zagrebački velesajam (ZV) i Udruženje industrijalaca i poduzetnika Srbije i Crne gore potpisali su u ponedjeljak Sporazum o poslovnoj suradnji koji obuhvaća suradnju u poticanju i razvoju poduzetništva i inovatorstva te jačanju kredibiliteta obje strane kod sadašnjih i budućih partnera u obje zemlje te u inozemstvu. Sporazum su potpisali direktor ZV-a Davorin Spevec i potpredsjednik Udruženja Sreten Karić. 6. SINDIKATI SINDIKALNI PREDSTAVNICI S RAČANOM O POLOŽAJU SINDIKATA Čelnici sindikalnih središnjica razgovarali su u utorak s predsjednikom Vlade Ivicom Račanom o položaju sindikata po novom Zakonu o radu (ZOR). Socijalni partneri razgovarali su o nepreciznostima u tekstu prijedloga ZOR-a u odredbama koje se odnose na prava sindikata. "Uklonili smo mogućnosti različita tumačenja odredaba o pravima sindikata, tako da će one biti sasvim usklađene sa smjernicama Europske unije", rekao je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Davor Jurić nakon sastanka. Socijalni partneri najavili su da će se u utorak, 27. svibnja, na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća raspravljati o konačnom prijedlogu izmjena ZOR-a, nakon čega će izmjene toga zakona biti dostavljene Vladi, a zatim i u drugo saborsko čitanje. Čelnici sindikalnih središnjica u četvrtak bi, 29. svibnja, trebali odlučiti o sindikalnom referendumu o izmjenama ZOR-a, koji bi bio održan u prvoj polovici lipnja. Novi zakon trebao bi biti prihvaćen do 1. srpnja, a Ministarstvo rada i socijalne skrbi predložit će Vladi da se smanjene otpremnine i skraćeni otkazni rokovi primjenjuju od 1. siječnja iduće godine. 7. UDRUGE PREMIJER RAČAN S PREDSTAVNICIMA HUP-A Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivica Račan primio je u utorak, u povodu 10. godišnjice utemeljenja i rada Hrvatske udruge poslodavaca, izaslanstvo HUP-a koje je predvodio predsjednik Izvršnog odbora HUP-a Ivica Mudrinić. Tom prigodom razgovaralo se o aktualnim gospodarskim i političkom temama, a posebice o podizanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i jačanju poduzetničke klime, priopćeno je iz Vladinog Ureda za odnose s javnošću. Predsjednik Izvršnog odbora HUP-a Ivica Mudrinić odao je priznanje na značajnim rezultatima koje je Vlada postigla u protekle tri i pol godine, te je pritom posebno istaknuo makroekonomsku stabilnost i vraćanje povjerenja u državu kao partnera. Hrvatska treba podizati konkurentnost, rekao je Mudrinić, te dodao da je Hrvatska udruga poslodavaca spremna sudjelovati u kreiranju nove razvojne paradigme, navodi se u priopćenju. MESIĆ U POVODU 10. GODIŠNJICE HRVATSKE UDRUGE POSLODAVACA Uloga menadžmenta u razvoju potencijala svake zemlje je nezamjenjiva, a Hrvatska je kroz proces privatizacije došla do modernog menadžmenta koji je ravnopravan onome u svijetu, izjavio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u ponedjeljak u povodu 10. godišnjice Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić ustvrdio je kako je ta udruga u posljednjih deset godina afirmirala hrvatsko poduzetništvo i zahvalio se Mesiću na pokroviteljstvu nad HUP-ovom proslavom u ime 50.000 članova HUP-a koji zapošljavaju ukupno 300.000 radnika. "Hrvatska se nalazi na razvojnoj prekretnici - kako pristupiti europskim integracijama i regionalnom razvoju, odnosno hoćemo li se pridružiti razvijenom svijetu ili ćemo ostati po strani", naglasio je Mudrinić. Dodao je kako je u tom smislu na Vladi i socijalnim partnerima velika odgovornost, pa je cilj HUP-a postati još aktivnijim partnerom vlastima, budući da se radi o presudnim trenucima Hrvatske. 8. POSEBAN PRILOG HRVATSKA TURISTIČKA PONUDA PREDSTAVLJENA U ČETIRI NJEMAČKA ČASOPISA U svibanjskim brojevima četiri specijalizirana njemačka časopisa - "Merien", "Boote", "Motorrad Reisen" i "Unterwasser" objavljene su ilustrirane reportaže o hrvatskoj turističkoj ponudi koje su, osim interesa njemačkih medija za Hrvatskom, značajne i zbog toga što je svibanj vrijeme kada većina Nijemaca razmišlja o odabiru destinacije za ljetne odmore. Po riječima je direktora Hrvatske turističke zajednice (HTZ) za Njemačku Zlatka Deželjina te su reportaže nastale kao rezultat posjeta novinara tih časopisa Hrvatskoj u različitim razdobljima kada su se upoznali i s hrvatskom turističkom ponudom. HRVATSKI TURIZAM NA SVJETSKOM TURISTIČKOM SKUPU U PORTUGALU Na 3. svjetskom turističkom skupu (The 3rd Global Travel&Tourism Summit) održanom u Portugalu svjetski su turistički stručnjaci kao poseban primjer uspješnog i relativno brzog oporavka i razvoja turizma nakon ratnih problema istaknuli Hrvatsku, a njen su ovogodišnji promotivni spot na američkoj TV postaji CNN ocijenili dobrim primjerom oglašavanja turističke ponude u svjetskim medijima. Izvijestila je o tome u ponedjeljak po povratku iz Portugala ministrica turizma Pave Župan Rusković, koja je sa više od 480 turističkih stručnjaka i predstavnika vlada iz cijeloga svijeta bila od 15. do 17. svibnja prisutna na 3. svjetskom turističkom summitu. HRVATSKA PREDSTAVLJENA NA GOSPODARSKOM SAJMU U BALTIMORU Gospodarska manifestacija Embassy day 2003. održana je u srijedu u američkom Baltimoru, na kojoj je svoje gospodarske mogućnosti predstavila i Hrvatska. Ova manifestacija turističko- gospodarskog karaktera, koja se ove godine održava po petnaesti put, okupila je regionalnu gospodarsku zajednicu američke savezne države Maryland i predstavnike veleposlanstava iz Washingtona kako bi se potaknuo interes za buduću gospodarsku suradnju.