ZAGREB, 23. svibnja (Hina) - Više od jednoga stoljeća nakon smrti Ante Starčevića - Oca Domovine i jednoga od utemeljitelja moderne hrvatske državotvorne ideologije, može se sa sigurnošću govoriti o njegovu vizionarstvu, zaključak je
sudionika jednodnevnoga znanstvenog kolokvija priređenog u povodu 180. obljetnice Starčevićeva rođenja.
ZAGREB, 23. svibnja (Hina) - Više od jednoga stoljeća nakon smrti
Ante Starčevića - Oca Domovine i jednoga od utemeljitelja moderne
hrvatske državotvorne ideologije, može se sa sigurnošću govoriti o
njegovu vizionarstvu, zaključak je sudionika jednodnevnoga
znanstvenog kolokvija priređenog u povodu 180. obljetnice
Starčevićeva rođenja.#L#
Znanstveni kolokvij na kojemu se razgovaralo o Starčevićevu životu
i djelu organizirala je Hrvatska čista stranka prava (HČSP), a
održan je u Zlatnoj dvorani Hrvatskoga instituta za povijest.
Kad je pak riječ o ocjeni da je Starčević nesporno vizionar, više
sudionika je u raspravi iznijelo mišljenje da aktualnost problema
na koje je upozoravao Starčević nikako ne može "ići u prilog"
hrvatskom narodu. Jer, rečeno je, to potvrđuje da brojne generacije
rođene nakon Oca Domovine, još i danas nisu našle rješenje problema
na koje je upozoravao taj velikan hrvatske povijesti.
U devet održanih predavanja sažeto je političko djelovanje,
odgojne i životne vrijednosti te društveni nauk toga političara,
filozofa i književnika rođenoga na današnji dan prije 180 godina u
Žitniku pokraj Gospića.
Po riječima političkoga tajnika HČSP-a Ivana Gabelice, zbog tako
sveobuhvatnoga sagledavanja života i djela Ante Starčevića, može
se reći da je time u glavnim crtama dan i politički program HČSP-a,
stranke koja je, ustvrdio je, obnovila Starčevićevu političku
misao.
Sam Gabelica održao je predavanje pod naslovom "Društvovni nauk dr.
Ante Starčevića" u kojemu je, među ostalim, istaknuo da je
Starčević bio nedvojbeni zagovornik pravne države, ali i
nacionalne države. Dodao je da se Starčević borio za slobodu
hrvatskoga naroda, ali i za slobodu svakoga pojedinca unutar
hrvatskoga naroda. Osim toga, rekao je Gabelica, Starčević je bio
izrazito protiv progona za javno izrečenu misao, a jednako su mu
bile svete sve religije i narodi.
Ante Starčević, podsjetila je dr. Marija Bratanić iz Hrvatskoga
instituta za povijest, izazivao je divljenje, ali i odgovornost
suvremenika zbog svoje predanosti općem dobru. Pri tomu je, dodala
je, upozoravao na odgovornost svakoga pojedinca za opće dobro, ali
na način da "za popravak drugoga treba da svatko samoga sebe
popravi".
(Hina) ip mć