FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DNEVNI PREGLED, ČETVRTAK, 22. 05. 2003.

ZAGREB, 22. svibnja (Hina) - Regija/Europa=============Delo/Ljubljana - Janša o Kučanovom svjedočenjuDelo od četvrtka donosi reagiranja istaknutih slovenskih političkih ličnosti na Kučanovo svjedočenje u Haagu.Među ostalima, predsjednik SDS-a Janez Janša izjavio je da je "to svjedočenje za tužiteljstvo vjerojatno bilo izgubljena prilika i da će na temelju takvih dokaza koji su bili predočeni, teško dokazati Miloševićevu krivnju", piše list. Janša kaže da u Kučanovu svjedočenju "nije bilo izravnih optužujućih dokaza protiv Miloševića osim nekoliko političkih akata koji u pravnom procesu vjerojatno nemaju težinu koju želi haaški sud". "Po mojem mišljenju Kučan o Miloševićevu djelovanju zna daleko više nego što je bio spreman reći. Obojica su izbjegavali govoriti o vremenu prije razlaza kad su još prilično kooperativno surađivali u bivšim saveznim partijskim i drugim tijelima", kazao je Janša za Delo.Delo/Ljubljana - Kučanovo svjedočenje u HaaguSvjedočenje Milana Kučana na suđenju Miloševiću nije donijelo novih elemenata, te se vrtilo u krugu već poznatih činjenica o raspadu Jugoslavije, piše Delo od četvrtka.
ZAGREB, 22. svibnja (Hina) - Regija/Europa ============= Delo/Ljubljana - Janša o Kučanovom svjedočenju Delo od četvrtka donosi reagiranja istaknutih slovenskih političkih ličnosti na Kučanovo svjedočenje u Haagu. Među ostalima, predsjednik SDS-a Janez Janša izjavio je da je "to svjedočenje za tužiteljstvo vjerojatno bilo izgubljena prilika i da će na temelju takvih dokaza koji su bili predočeni, teško dokazati Miloševićevu krivnju", piše list. Janša kaže da u Kučanovu svjedočenju "nije bilo izravnih optužujućih dokaza protiv Miloševića osim nekoliko političkih akata koji u pravnom procesu vjerojatno nemaju težinu koju želi haaški sud". "Po mojem mišljenju Kučan o Miloševićevu djelovanju zna daleko više nego što je bio spreman reći. Obojica su izbjegavali govoriti o vremenu prije razlaza kad su još prilično kooperativno surađivali u bivšim saveznim partijskim i drugim tijelima", kazao je Janša za Delo. Delo/Ljubljana - Kučanovo svjedočenje u Haagu Svjedočenje Milana Kučana na suđenju Miloševiću nije donijelo novih elemenata, te se vrtilo u krugu već poznatih činjenica o raspadu Jugoslavije, piše Delo od četvrtka. "Za razliku od dokaznog postupka za zločine na Kosovu, gdje Miloševićeva (su)krivnja nije sporna, zadaća tužiteljstva u drugoj polovici procesa za nedjela u BiH i Hrvatskoj, posve je drukčija i neusporedivo teža, jer treba dokazati da je optuženik iz pozadine vukao konce dvaju krvavih ratova", stoji u članku. "Tužiteljstvu očito nedostaju optužujući dokazi, možda još duboko zakopani u beogradskim arhivima, pa se stoga oslanja na televizijske snimke, govore, izvatke iz memoara, na koje optuženi odgovara dokumentima iste vrste", piše Delo. Suočavanje s Kučanom "bilo je manje zajedljivo od borbe riječima sa Stipom Mesićem, jer je Milošević tek nekoliko puta zašao na nesiguran teren osobnih obračuna koji neće pridonijeti djelotvornoj obrani", ocjenjuje se u komentaru. Dosadašnja metoda tužiteljstva i optuženoga još će manje približiti svršetak procesa koji poslije godinu dana po svoj prilici nije ni na trećini vjerojatnog trajanja", zaključuje list. Dnevni Avaz/Sarajevo - Hrvatski državljani s osobnom iskaznicom u BiH Hrvatski državljani će prema odluci Vijeća ministara BiH u susjednu državu moći ulaziti s osobnom iskaznicom, izvješćuje Dnevni Avaz. Vijeće ministara BiH usvojilo je Odluku o ulasku državljana Republike Hrvatske u BiH u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna s osobnim iskaznicama. Prema dogovoru Međudržavnog vijeća za suradnju dviju država, Vijeće ministara BiH očekuje da će istu odluku za bosanskohercegovačke građane donijeti i Vlada Republike Hrvatske, piše list. Dnevni Avaz/Sarajevo - Bosna mora akcijama pokazati želi li u EU Prijedlog Europske komisije o novom partnerstvu EU-a i zemalja zapadnog Balkana pokazuje da su "vrata EU-a otvorena zemljama zapadnog Balkana", prenosi Dnevni Avaz riječi šefa delegacije Europske komisije Michaela Hamphriza. Međutim, kazao je Hamphriz po pisanju lista, iako su vrata EU-a otvorena, kroz njih nije lako proći. Komentirajući sporazum SAD-a i BiH o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu, Hamphriz je rekao da Europska unija čeka kako bi vidjela hoće li državni parlament BiH ratificirati sporazum sa SAD-om i priznao da se BiH našla pred teškom odlukom. "Nije naša uloga da prisiljavamo BiH na određene postupke. Međutim BiH mora odlučiti kojim putem želi ići. Želi li krenuti putem europskih integracija, to mora pokazati djelima, a ne samo riječima", kazao je Hamphriz. RFE/Prag - Tajkuni drže Bosnu i Hercegovinu kao taoca Ekonomski moćnici u BiH obogatili su se u ratnoj anarhiji i poratnom mešetarenju, dok su dobre veze s vladajućim političkim strankama bile uvjet njihovog naglog bogaćenja, rekao je direktor organizacije Transparency International za BiH Boris Divjak u razgovoru za RFE. Međunarodna zajednica najavljuje ispitivanje porijekla imovine bosanskohercegovačkih bogataša, no Boris Divjak tvrdi da vladajuće nacionalne stranke neće dozvoliti jer je BiH "zarobljena država" čija "svaka razina vlasti i sve institucije duboko prožima korupcija". "Očekivati da će osobe izuzetno upitnog morala i vjerojatno povezane s ljudima protiv kojih bi trebali voditi istragu to učine bilo bi pomalo iluzorno", kaže on u razgovoru za RFE. RFE prenosi i ocjenu glavnog urednika Nezavisnih novina, Željka Kopanje, da Bosnom i Hercegovinom zapravo ne vladaju službene institucije, nego je moć koncentrirana u paralelnim institucijama, te da su "bogataši prava vlast u BiH". Vijesti/Podgorica - Državljani Hrvatske moći će u Crnu Goru s osobnom iskaznicom Vlade Crne Gore i Srbije uspjele su usuglasiti vizni režim, saznaju podgoričke Vijesti iz Vlade Crne Gore. List piše da je spor izbio zbog prve verzije akcijskog plana Srbije, koja je bez suglasnosti Podgorice željela ukinuti bezvizni režim za države koje nisu potpisnice Schengenskog sporazuma, ali su to crnogorski predstavnici ocijenili neprihvatljivim. Kako saznaje list, predstojećom odlukom dvije vlade i Savjeta ministara za 90-dnevni boravak viza neće biti potrebna državljanima 32 zemlje, među kojima su i Hrvati. Državljani BiH, Hrvatske, Slovenije i Makedonije moći će zbog turističkih posjeta ulaziti u Crnu Goru i s osobnom iskaznicom, a na graničnim prijelazima dobivat će turističke propusnice bez naplate pristojbi i s rokom važenja od 30 dana, prenosi list. Le Monde/Pariz - Balkanska gospodarska zajednica uvjet za približavanje EU-u? Europsko povjerenstvo izdalo je jučer priopćenje kojim najavljuje ubrzavanje procesa stabilizacije i pridruživanja balkanskih zemalja, predlažući napose da se on nadopuni "partnerstvom europske integracije", izvješćuje za "Le Monde" iz Bruxellesa Laurent Zecchini. "Taj se korak logično nadovezuje na izglede za prijam koje su Petnaestorica ponudila balkanskim državama (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Srbija i Crna Gora), napose na susretu na vrhu u Kopenhagenu u prosincu 2002., uz uvjet da ispune potrebne zahtjeve. Nedavni službeni zahtjev Hrvatske za prijam prvo je javno očitovanje tog novog koraka prema proširenju EU-a", piše Zecchini. "Petnaestorica su se trebala zadovoljiti zahtjevom da zemlje s područja bivše Jugoslavije prvo stvore 'veliko zajedničko tržište, pravu gospodarsku zajednicu', prije nego im ponude institucijske veze s Unijom", piše list pozivajući se na komentar visokog dužnosnika. Die Presse/Beč - Europski interesi moraju biti ispred nacionalnih Austrijska ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-Waldner izjavila je u parlamentu tijekom razgovora o Konventu EU-a da "možemo napredovati samo ako europske interese postavimo ispred nacionalnih", piše Die Presse u četvrtak. Istodobno je u pogledu zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU- a (GASP) naglasila da svaka država članica "mora predati svoju suverenost" te da je Austrija "spremna napraviti taj korak", stoji u članku. Zagovarajući zajedničkog ministra vanjskih poslova EU-a izjavila je da "ne smiju nastajati nove institucije i birokracija" i založila se za donošenje odluka u GASP-u "kvalificiranom većinom". Prijedloge predsjednika Konventa Giscarda d'Estainga nazvala je "sjajnim" ali je napomenula da bi neki ipak kvarili ravnotežu u EU-u, piše list. Tema dana: Odnosi Europe i SAD-a ================================ Abendzeitung/Muenchen - Washington pokazuje naklonost njemačkoj oporbi Premijer njemačke savezne zemlje Ronald Koch bolje je primljen u Americi od ministra gospodarstva Wolfganga Clementa, primjećuje muenchenski Abendzeitung (po DW-u). List se osvrće na posjet ministra gospodarstva Clementa Sjedinjenim Američkim Državama i susretom s dopredsjednikom Cheneyem te primjećuje da "Clementu može biti utjeha što ga Bijela kuća svrstava u istu kategoriju sa šeficom CDU-a Angelom Merkel". Prilikom susreta s Cheneyem fotografima nije bio dopušten pristup, primjećuje list. No i Merkel i Clement su stepenicu niže od premijera savezne zemlje Hessena Rolanda Kocha koji je dobio i fotografiju s dopredsjednikom, ali i "poseban desert - spontani susret s predsjednikom Bushom osobno", prenosi dnevnik. "Za Clementa je to prilično ponižavajuće - Cheney se fotografira s jednim pokrajinskim vođom, ali ne i sa saveznim ministrom gospodarstva. To je prilično smiješno, ali ide na račun Amerike, a ne Njemačke", komentira list. DPA/Hamburg - Chirac se priprema za osjetljivo balansiranje U kontekstu napetih odnosa s Washingtonom Chirac će summit u Evianu pokušati usredotočiti na socijalne aspekte globalizacije i pomoć zemljama u razvoju, napominje DPA. Organizirajući dan uoči summita G-8 skup šefova država i vlada 20 prijelaznih i zemalja u razvoju - uključujući Kinu i Brazil - francuski predsjednik okupit će u Evianu predstavnike "četiri petine svjetskog bogatstva i stanovništva", podsjeća agencija, napominjući da su kao moto tog skupa navedeni "odgovornost, solidarnost i dijalog". Budući pak da u dobu globalizacije navedene ciljeve nije moguće ostvariti bez odgovarajuće financijske potpore, summit će imati i osjetljivu zadaću "utvrđivanja smjernica koje će - nakon teških mjeseci - ponovno omogućiti gospodarski rast", navodi DPA Chiracove riječi, prenoseći i priznanje Pariza da među "opasnosti i turbulencije" u tom procesu nedvojbeno spadaju i "sasvim različiti interesi Amerikanaca i Europljana". L'Express/Pariz - Napetost između SAD-a i Francuske šteti interesima obje zemlje Mnogi su državnici, na sreću, shvatili da razvoj siromašnih zemalja nije isključivo pitanje ovisnosti o milosrđu drugih, već opći interes, rekao je predsjednik Svjetske banke James Wolfensohn u razgovoru za francuski tjednik "L'Express". "Napetost između Washingtona i Pariza stvarna je smetnja s obzirom na interese, veze i ulaganja između Europe i SAD-a", napominje Wolfensohn, podsjećajući da "trenutno nema konstruktivnog ozračja". "Neozbiljno je što jedna nacija troši devet milijarda dolara za ratovanje i za vojni proračun, dok istodobno pet milijarda ljudi za svoj razvoj dobiva pedeset milijarda dolara", kaže na kraju predsjednik Svjetske banke. Le Monde/Pariz - Francuzi su razapeti između dosljednosti i pragmatičnosti Na susretu na vrhu G-8 u Evianu francuski čelnici teško će u nazočnosti Georgea Busha odaslati razumljivu poruku i istodobno ostati vjerni svojim stavovima, pišu u "Le Mondeu" Babette Stern i Claire Trean. Francuska će u četvrtak u UN-u glasovati za američku rezoluciju o Iraku, što će susret u Evianu osloboditi te mučne teme, pišu autorice. U Elizejskoj palači ističu, kako piše list, da Francuska više nije u položaju da se može protiviti, kao što je činila jesenas, budući da više nije u pitanju rat i da se SAD ipak vraća u krilo UN-a. Drugi susret na vrhu G-8 kojim predsjeda Francuska bit će u znaku gospodarske odgovornosti, solidarnosti (sa zemljama u razvoju) i sigurnosti, dodaju Stern i Trean. Le Monde/Pariz - Vedrine predlaže reformu UN-a Pariz mora odlučno braniti francuske interese i istodobno nastojati obnoviti dijalog s Amerikancima, strpljivo obnavljati utjecaj, težeći samo savezu s Gerhardom Schroederom ali i nagodbi s Velikom Britanijom, tumači Vedrine u prilogu za pariški "Le Monde". Takvu politiku Francuska će lakše voditi ako se ne ograniči isključivo na zagovaranje sadašnjeg multilateralnog sustava koji po njemu ne može spriječiti američku "kontrarevoluciju". "Moramo to učiniti u ime reformiranog svijeta i novog UN-a", tvrdi Vedrine, predlažući proširenje Vijeća sigurnosti, promjenu člana VII Povelje UN-a kako bi se oružana sila mogla primijeniti i u slučaju zaštite ugroženog ili progonjenog puka, pa i u slučaju kada je progonitelj njihova vlastita vlada i nedržavni entiteti; dogovor Europljana o budućnosti EU-a i odnosa sa SAD-om; i na kraju stvaranje palestinske države na Bliskom Istoku, za što američki predsjednik mora podvrgnuti Izraelce snažnijem pritisku, upozorava Vedrine. DPA/Hamburg - Putin će posredovati među posvađanim članicama skupine G-8 Atmosferu uoči sastanka na vrhu skupine G-8 u Evianu obilježavaju duboke razlike u mišljenjima pojedinih članica kluba bogatih zemalja, konstatira njemačka agencija DPA. Istaknuvši da će ruski predsjednik Putin na proslavi 300. rođendana Sankt Peterburga možda dobiti priliku da prije samog summita u Evianu odigra ulogu posrednika između suprotstavljenih tabora protivnika i zagovornika rata u Iraku, agencija prenosi opću ocjenu da će "u slučaju Busha i Schroedera čak i rukovanje predstavljati napredak". Uoči summita u Evianu bit će upriličen i takozvani "dijalog sjevera i juga" u okviru kojeg će šefovi država članica skupine G-8 zajedno sa svojim kolegama iz Afrike te iz Brazila, Mexika i Indije raspravljati o temama poput otpisa dugova, borbe protiv tuberkuloze i AIDS-i i gospodarske pomoći. "Chirac želi raspravljati u prvom redu o tim problemima iako će Bush vjerojatno pokušati uz otvorena pitanja o Iraku gurnuti u središte pozornosti summita i prijetnju koju predstavlja terorizam i oružje za masovno uništenje", ocjenjuje DPA. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 60 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). Die Tageszeitung/Berlin - SAD krši tabu koji obavija atomsko oružje Neki američki političari i vojni dužnosnici nikada se nisu pomirili s ocjenom da najsnažnije oružje u njihovom arsenalu - atomska bomba - nije upotrebljivo, konstatira Die Tageszeitung. "Zato su se u SAD-u trudili prikazati bombu u manje strašnom svjetlu kako bi bar u svijesti javnosti stekla reputaciju normalnog oružja. Neprekidno dorađivane smjernice o primjeni i planovi za utvrđivanje zaštitnih mjera poput proturaketne obrane imali su samo jedan cilj: omogućiti atomski rat. Usprkos tim pokušajima atomske su bombe ostale tabu pa je tu etiketu zadržalo i širenje bombi u druge države, takozvana proliferacija. Dopuštajući razvoj takozvanih 'minijaturnih nuklearnih bombi' američki Kongres prekršit će taj tabu, koji obavija atomsko oružje. SAD je već u okviru vojne doktrine, usvojene prošle godine, predvidio upotrebu atomskih bombi i protiv država koje ih nemaju. Razvojem novog, navodno upotrebljivog atomskog oružja planeri u Pentagonu pokazuju sada da tu mogućnost shvaćaju ozbiljno", zaključuje TAZ. Der Standard/Beč - "Minijaturna bomba" ugrozila bi političku vjerodostojnost SAD-a Minijaturna nuklearna bomba imala bi minijaturnu vojnu vrijednost ali bi zato nanijela Sjedinjenim Državama ogromnu političku štetu, upozorava Der Standard. "Takva bi bomba dodatno potpirila sve predrasude o navodno snažno izraženom imperijalnom apetitu Amerikanaca. Nadalje, dodatno bi ugrozila ionako osjetno narušenu vjerodostojnost Washingtona u ulozi posrednika u međunarodnim sukobima. Kako će SAD - navedimo samo jedan primjer - nastupiti u ulozi posrednika između atomskih sila Indije i Pakistana ako istodobno i sam radi na dvojbenom projektu 'pripitomljene bombe'? Ili imate bombu i snosite pripadajuću odgovornost ili je kategorički odbijate: američki demokrati poput Teda Kennedyja opravdano se suprotstavljaju svim spekulacijama o mogućem 'srednjem putu' kada je u pitanju najstrašnije od svih oružja", zaključuje austrijski list. Tema dana: Terorizam u svijetu ============================== The Daily Telegraph/London - Bitka protiv Al Kaide mogla bi trajati desetljećima Al Kaida se brzo oporavlja nakon afganistanskog rata i niza uhićenja svojih članova, te je spremna za nove akcije, upozoravaju obavještajne službe, piše The Daily Telegraph (po BBC-ju). Zapadnim zemljama postaje sve jasnije da će trebati još dugo da bi se pobijedilo bin Ladenovu terorističku mrežu, a neki analitičari procjenjuju da bi bitka protiv Al Kaide mogla trajati desetljećima, piše list. Daily Telegraph prenosi i procjenu stručnjaka da je nakon vojne intervencije u Afganistanu članstvo Al Kaide smanjeno za dvije trećine i više nije sposobna za velike operacije poput onih od 11. rujna. "No istodobno je njeno najuže čelništvo ostalo nedirnuto, a nema teškoća ni s novačenjem novih članova, posebice među pripadnicima muslimanske zajednice čije je protuzapadno raspoloženje dodatno pojačano ratom u Iraku", piše list. Corriere della Sera/Milano - Saudijska Arabija je u središtu bin Ladenove strategije Osama bin Laden je pozvao teroriste na kažnjavanje supersile i njenih podložnika, a procjenjuje se da bi Saudijska Arabija mogla biti najizloženija ofenzivi Al Kaide, piše Corriere della Sera u četvrtak. Saudijska Arabija i njena nafta središnja je geoekonomska i geopolitička fronta strategije Bin Ladena koji je već najavio da će "nafta postati bogatstvo velike islamske sile koja se rađa", stoji u članku. Treba, dakle, imati na umu da džihad nije samo "sveti i politički rat", već i naftni i gospodarski, te će se na meti, prije ili kasnije, naći izvori nafte, naftovodi i tankeri, i posljedično "već slaba svjetska gospodarska konjunktura", piše list. Liberation/Pariz - Bush se nije obračunao s terorizmom Iako je središte Al Kaide razbijeno, iz nje je nastao velik broj manjih ispostava koje nisu međusobno povezane i za svoje širenje ne trebaju organizacijsko vodstvo, u "Liberationu" piše Jacques Amalric. U borbi protiv terorizma Bijela kuća se vratila na početak, piše Amalric: na jugu Afganistana jača talibanski pokret, Pakistan, službeni saveznik Sjedinjenih Država utočište je za brojne teroriste, Saudijska Arabija je u osjetljivom položaju jer nije povela računa o upozorenjima o mogućim napadima na američke državljane na njezinu tlu, a u Iraku bi umjesto demokracije mogao zavladati nered. Borba protiv islamističkog terorizma ne smije biti samo pokazivanje sile, već mora biti diplomatska, gospodarska i sigurnosna borba, zaključuje autor. La Libre Belgique/Bruxelles - Hoće li Amerika postati policijska država? Antiteroristički zakoni doneseni u Sjedinjenim Državama nakon 11. rujna, kao i prijedlozi koji se u ovom času proučavaju svjedoče da politika na tom području više ide u pravcu stvaranja policijske nego jačanja pravne države, piše u listu "La Libre Belgique" piše sociolog Jean-Claude Paye. Nakon terorističkih napada i donošenja "USA Patriotic Acta" izvršna je vlast dobila izvanredne ovlasti za neograničeno zadržavanje stranaca u pritvoru, kao i za ukidanje zabrane prisluškivanja telefonske i elektronske komunikacije, podsjeća autor. U tom smislu još dalje ide novi prijedlog antiterorističkog zakona "Domestic Security Enhacement Act of 2003." poznatiji pod nazivom "Patriot II", prema kojemu derogacija postaje pravilo, upozorava sociolog i dodaje da će, ukoliko se izglasa, ozakoniti uspostavu policijske države. Newsday/New York - SAD ne uspijeva pridobiti Iračane Mnogi Amerikanci možda još ne vide paralelu između Zapadne obale i Gaze, gdje Izraelci pokušavaju umiriti 4 milijuna Arapa, i Iraka, gdje Amerikanci pokušavaju pacificirati 24 milijuna Iračana, piše u Newsdayu od srijede James P. Pinkerton, komentator lista. Izrael svoju borbu protiv terorista vodi desetljećima, a sada se može postaviti pitanje hoće li SAD na možebitne terorističke napade u Iraku reagirati izraelskom taktikom i kako bi na nju reagiralo američko javno mišljenje, piše Pinkerton. Bush je svoj predsjednički mandat uložio na "oslobađanje Iraka", te će Amerika tamo ostati duže vrijeme, procjenjuje Pinkerton. Međutim, "blago rečeno", stoji u komentaru, "teško uspijevamo uvjeriti Afganistance i Iračane da nas vole". Jednog će dana nacija ponovno razmotriti stanje i najvjerojatnije zatražiti okončanje "skupog vojnog avanturizma na mjestu za koje ne mari mnogo Amerikanaca", zaključuje Pinkerton. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 70 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). DPA/Hamburg - Izraelski političari traže progon Arafata Gotovo svi izraelski koalicijski političari ovih dana zahtijevaju progon 73-godišnjeg Arafata, javlja agencija DPA u srijedu. "Povod kampanji protiv Arafata bio je niz krvavih terorističkih napada na Izraelce početkom tjedna", piše DPA. Po mišljenju političkog vodstva, dobrim dijelom krivac za stanje u Izraelu je Jaser Arafat koji potkopava nakane novog premijera Abbasa i ohrabruje, čak i financijski, teror protiv Izraela, izvješćuje agencija. Izraelski vojni krugovi tvrde da imaju "dokaze da se iza najnovijeg vala terora krije upravo Arafat, ali ih dakako, nisu predočili", stoji u članku. "Premijer Ariel Sharon odbijao je zahtjeve za progon Arafata a svoje stajalište objašnjava strahom od nove eksplozije nasilja, dok većina komentatora drži da je razlog što, kad bi Arafata prognali, više ne bi imao koga okrivljavati za terorizam", piše DPA. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 67 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). Reuters/London - Maroko može suprotstaviti teroristima umjereni islamizam Marokanske vlasti mogle bi se suprotstaviti islamističkom radikalizmu ukidanjem zabrane političkog djelovanja umjerenih islamističkih skupina, prenosi Reuters mišljenja marokanskih analitičara. Muslimansko fundamentalističko udruženje Al Adl Wal Ihsane (Pravda i milosrđe) deklarira se kao umjerena islamistička skupina a u proteklih 30 godina bilo je glavni izvor javne oporbe marokanskoj monarhiji, uživajući široku potporu među studentima i građanima s nižim primanjima, navodi Reuters. Islamisti pak i salafisti pronalaze plodno tlo za svoje djelovanje u prvom redu među siromašnim, nezaposlenim mladim ljudima, podložnima indoktrinaciji radikala u ilegalnim džamijama, napominje britanska agencija, prenoseći zaključak političkog analitičara MuhamedaDarifa da bi otvaranjem prema islamistima vlasti "mogle ponovno pridobiti srca i glave onih koje su odmamili salafisti". (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 70 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). (Hina) akoz

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙