ZAGREB, 22. svibnja (Hina) - Regija/Europa=============Delo/Ljubljana - Janša o Kučanovom svjedočenjuDelo od četvrtka donosi reagiranja istaknutih slovenskih političkih ličnosti na Kučanovo svjedočenje u Haagu.Među ostalima,
predsjednik SDS-a Janez Janša izjavio je da je "to svjedočenje za tužiteljstvo vjerojatno bilo izgubljena prilika i da će na temelju takvih dokaza koji su bili predočeni, teško dokazati Miloševićevu krivnju", piše list. Janša kaže da u Kučanovu svjedočenju "nije bilo izravnih optužujućih dokaza protiv Miloševića osim nekoliko političkih akata koji u pravnom procesu vjerojatno nemaju težinu koju želi haaški sud". "Po mojem mišljenju Kučan o Miloševićevu djelovanju zna daleko više nego što je bio spreman reći. Obojica su izbjegavali govoriti o vremenu prije razlaza kad su još prilično kooperativno surađivali u bivšim saveznim partijskim i drugim tijelima", kazao je Janša za Delo.Delo/Ljubljana - Kučanovo svjedočenje u HaaguSvjedočenje Milana Kučana na suđenju Miloševiću nije donijelo novih elemenata, te se vrtilo u krugu već poznatih činjenica o raspadu Jugoslavije, piše Delo od četvrtka.
ZAGREB, 22. svibnja (Hina) -
Regija/Europa
=============
Delo/Ljubljana - Janša o Kučanovom svjedočenju
Delo od četvrtka donosi reagiranja istaknutih slovenskih
političkih ličnosti na Kučanovo svjedočenje u Haagu.
Među ostalima, predsjednik SDS-a Janez Janša izjavio je da je "to
svjedočenje za tužiteljstvo vjerojatno bilo izgubljena prilika i
da će na temelju takvih dokaza koji su bili predočeni, teško
dokazati Miloševićevu krivnju", piše list. Janša kaže da u Kučanovu
svjedočenju "nije bilo izravnih optužujućih dokaza protiv
Miloševića osim nekoliko političkih akata koji u pravnom procesu
vjerojatno nemaju težinu koju želi haaški sud". "Po mojem mišljenju
Kučan o Miloševićevu djelovanju zna daleko više nego što je bio
spreman reći. Obojica su izbjegavali govoriti o vremenu prije
razlaza kad su još prilično kooperativno surađivali u bivšim
saveznim partijskim i drugim tijelima", kazao je Janša za Delo.
Delo/Ljubljana - Kučanovo svjedočenje u Haagu
Svjedočenje Milana Kučana na suđenju Miloševiću nije donijelo
novih elemenata, te se vrtilo u krugu već poznatih činjenica o
raspadu Jugoslavije, piše Delo od četvrtka.
"Za razliku od dokaznog postupka za zločine na Kosovu, gdje
Miloševićeva (su)krivnja nije sporna, zadaća tužiteljstva u drugoj
polovici procesa za nedjela u BiH i Hrvatskoj, posve je drukčija i
neusporedivo teža, jer treba dokazati da je optuženik iz pozadine
vukao konce dvaju krvavih ratova", stoji u članku. "Tužiteljstvu
očito nedostaju optužujući dokazi, možda još duboko zakopani u
beogradskim arhivima, pa se stoga oslanja na televizijske snimke,
govore, izvatke iz memoara, na koje optuženi odgovara dokumentima
iste vrste", piše Delo. Suočavanje s Kučanom "bilo je manje
zajedljivo od borbe riječima sa Stipom Mesićem, jer je Milošević
tek nekoliko puta zašao na nesiguran teren osobnih obračuna koji
neće pridonijeti djelotvornoj obrani", ocjenjuje se u komentaru.
Dosadašnja metoda tužiteljstva i optuženoga još će manje
približiti svršetak procesa koji poslije godinu dana po svoj
prilici nije ni na trećini vjerojatnog trajanja", zaključuje
list.
Dnevni Avaz/Sarajevo - Hrvatski državljani s osobnom iskaznicom u
BiH
Hrvatski državljani će prema odluci Vijeća ministara BiH u susjednu
državu moći ulaziti s osobnom iskaznicom, izvješćuje Dnevni Avaz.
Vijeće ministara BiH usvojilo je Odluku o ulasku državljana
Republike Hrvatske u BiH u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna s
osobnim iskaznicama. Prema dogovoru Međudržavnog vijeća za
suradnju dviju država, Vijeće ministara BiH očekuje da će istu
odluku za bosanskohercegovačke građane donijeti i Vlada Republike
Hrvatske, piše list.
Dnevni Avaz/Sarajevo - Bosna mora akcijama pokazati želi li u EU
Prijedlog Europske komisije o novom partnerstvu EU-a i zemalja
zapadnog Balkana pokazuje da su "vrata EU-a otvorena zemljama
zapadnog Balkana", prenosi Dnevni Avaz riječi šefa delegacije
Europske komisije Michaela Hamphriza.
Međutim, kazao je Hamphriz po pisanju lista, iako su vrata EU-a
otvorena, kroz njih nije lako proći. Komentirajući sporazum SAD-a i
BiH o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom kaznenom
sudu, Hamphriz je rekao da Europska unija čeka kako bi vidjela hoće
li državni parlament BiH ratificirati sporazum sa SAD-om i priznao
da se BiH našla pred teškom odlukom. "Nije naša uloga da
prisiljavamo BiH na određene postupke. Međutim BiH mora odlučiti
kojim putem želi ići. Želi li krenuti putem europskih integracija,
to mora pokazati djelima, a ne samo riječima", kazao je Hamphriz.
RFE/Prag - Tajkuni drže Bosnu i Hercegovinu kao taoca
Ekonomski moćnici u BiH obogatili su se u ratnoj anarhiji i poratnom
mešetarenju, dok su dobre veze s vladajućim političkim strankama
bile uvjet njihovog naglog bogaćenja, rekao je direktor
organizacije Transparency International za BiH Boris Divjak u
razgovoru za RFE.
Međunarodna zajednica najavljuje ispitivanje porijekla imovine
bosanskohercegovačkih bogataša, no Boris Divjak tvrdi da vladajuće
nacionalne stranke neće dozvoliti jer je BiH "zarobljena država"
čija "svaka razina vlasti i sve institucije duboko prožima
korupcija". "Očekivati da će osobe izuzetno upitnog morala i
vjerojatno povezane s ljudima protiv kojih bi trebali voditi
istragu to učine bilo bi pomalo iluzorno", kaže on u razgovoru za
RFE.
RFE prenosi i ocjenu glavnog urednika Nezavisnih novina, Željka
Kopanje, da Bosnom i Hercegovinom zapravo ne vladaju službene
institucije, nego je moć koncentrirana u paralelnim institucijama,
te da su "bogataši prava vlast u BiH".
Vijesti/Podgorica - Državljani Hrvatske moći će u Crnu Goru s
osobnom iskaznicom
Vlade Crne Gore i Srbije uspjele su usuglasiti vizni režim, saznaju
podgoričke Vijesti iz Vlade Crne Gore.
List piše da je spor izbio zbog prve verzije akcijskog plana Srbije,
koja je bez suglasnosti Podgorice željela ukinuti bezvizni režim za
države koje nisu potpisnice Schengenskog sporazuma, ali su to
crnogorski predstavnici ocijenili neprihvatljivim.
Kako saznaje list, predstojećom odlukom dvije vlade i Savjeta
ministara za 90-dnevni boravak viza neće biti potrebna
državljanima 32 zemlje, među kojima su i Hrvati. Državljani BiH,
Hrvatske, Slovenije i Makedonije moći će zbog turističkih posjeta
ulaziti u Crnu Goru i s osobnom iskaznicom, a na graničnim
prijelazima dobivat će turističke propusnice bez naplate pristojbi
i s rokom važenja od 30 dana, prenosi list.
Le Monde/Pariz - Balkanska gospodarska zajednica uvjet za
približavanje EU-u?
Europsko povjerenstvo izdalo je jučer priopćenje kojim najavljuje
ubrzavanje procesa stabilizacije i pridruživanja balkanskih
zemalja, predlažući napose da se on nadopuni "partnerstvom
europske integracije", izvješćuje za "Le Monde" iz Bruxellesa
Laurent Zecchini.
"Taj se korak logično nadovezuje na izglede za prijam koje su
Petnaestorica ponudila balkanskim državama (Albanija, Bosna i
Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Srbija i Crna Gora), napose na
susretu na vrhu u Kopenhagenu u prosincu 2002., uz uvjet da ispune
potrebne zahtjeve. Nedavni službeni zahtjev Hrvatske za prijam
prvo je javno očitovanje tog novog koraka prema proširenju EU-a",
piše Zecchini.
"Petnaestorica su se trebala zadovoljiti zahtjevom da zemlje s
područja bivše Jugoslavije prvo stvore 'veliko zajedničko tržište,
pravu gospodarsku zajednicu', prije nego im ponude institucijske
veze s Unijom", piše list pozivajući se na komentar visokog
dužnosnika.
Die Presse/Beč - Europski interesi moraju biti ispred nacionalnih
Austrijska ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-Waldner
izjavila je u parlamentu tijekom razgovora o Konventu EU-a da
"možemo napredovati samo ako europske interese postavimo ispred
nacionalnih", piše Die Presse u četvrtak.
Istodobno je u pogledu zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-
a (GASP) naglasila da svaka država članica "mora predati svoju
suverenost" te da je Austrija "spremna napraviti taj korak", stoji
u članku. Zagovarajući zajedničkog ministra vanjskih poslova EU-a
izjavila je da "ne smiju nastajati nove institucije i birokracija"
i založila se za donošenje odluka u GASP-u "kvalificiranom
većinom". Prijedloge predsjednika Konventa Giscarda d'Estainga
nazvala je "sjajnim" ali je napomenula da bi neki ipak kvarili
ravnotežu u EU-u, piše list.
Tema dana: Odnosi Europe i SAD-a
================================
Abendzeitung/Muenchen - Washington pokazuje naklonost njemačkoj
oporbi
Premijer njemačke savezne zemlje Ronald Koch bolje je primljen u
Americi od ministra gospodarstva Wolfganga Clementa, primjećuje
muenchenski Abendzeitung (po DW-u).
List se osvrće na posjet ministra gospodarstva Clementa
Sjedinjenim Američkim Državama i susretom s dopredsjednikom
Cheneyem te primjećuje da "Clementu može biti utjeha što ga Bijela
kuća svrstava u istu kategoriju sa šeficom CDU-a Angelom Merkel".
Prilikom susreta s Cheneyem fotografima nije bio dopušten pristup,
primjećuje list. No i Merkel i Clement su stepenicu niže od
premijera savezne zemlje Hessena Rolanda Kocha koji je dobio i
fotografiju s dopredsjednikom, ali i "poseban desert - spontani
susret s predsjednikom Bushom osobno", prenosi dnevnik. "Za
Clementa je to prilično ponižavajuće - Cheney se fotografira s
jednim pokrajinskim vođom, ali ne i sa saveznim ministrom
gospodarstva. To je prilično smiješno, ali ide na račun Amerike, a
ne Njemačke", komentira list.
DPA/Hamburg - Chirac se priprema za osjetljivo balansiranje
U kontekstu napetih odnosa s Washingtonom Chirac će summit u Evianu
pokušati usredotočiti na socijalne aspekte globalizacije i pomoć
zemljama u razvoju, napominje DPA.
Organizirajući dan uoči summita G-8 skup šefova država i vlada 20
prijelaznih i zemalja u razvoju - uključujući Kinu i Brazil -
francuski predsjednik okupit će u Evianu predstavnike "četiri
petine svjetskog bogatstva i stanovništva", podsjeća agencija,
napominjući da su kao moto tog skupa navedeni "odgovornost,
solidarnost i dijalog".
Budući pak da u dobu globalizacije navedene ciljeve nije moguće
ostvariti bez odgovarajuće financijske potpore, summit će imati i
osjetljivu zadaću "utvrđivanja smjernica koje će - nakon teških
mjeseci - ponovno omogućiti gospodarski rast", navodi DPA
Chiracove riječi, prenoseći i priznanje Pariza da među "opasnosti i
turbulencije" u tom procesu nedvojbeno spadaju i "sasvim različiti
interesi Amerikanaca i Europljana".
L'Express/Pariz - Napetost između SAD-a i Francuske šteti
interesima obje zemlje
Mnogi su državnici, na sreću, shvatili da razvoj siromašnih zemalja
nije isključivo pitanje ovisnosti o milosrđu drugih, već opći
interes, rekao je predsjednik Svjetske banke James Wolfensohn u
razgovoru za francuski tjednik "L'Express".
"Napetost između Washingtona i Pariza stvarna je smetnja s obzirom
na interese, veze i ulaganja između Europe i SAD-a", napominje
Wolfensohn, podsjećajući da "trenutno nema konstruktivnog
ozračja".
"Neozbiljno je što jedna nacija troši devet milijarda dolara za
ratovanje i za vojni proračun, dok istodobno pet milijarda ljudi za
svoj razvoj dobiva pedeset milijarda dolara", kaže na kraju
predsjednik Svjetske banke.
Le Monde/Pariz - Francuzi su razapeti između dosljednosti i
pragmatičnosti
Na susretu na vrhu G-8 u Evianu francuski čelnici teško će u
nazočnosti Georgea Busha odaslati razumljivu poruku i istodobno
ostati vjerni svojim stavovima, pišu u "Le Mondeu" Babette Stern i
Claire Trean.
Francuska će u četvrtak u UN-u glasovati za američku rezoluciju o
Iraku, što će susret u Evianu osloboditi te mučne teme, pišu
autorice.
U Elizejskoj palači ističu, kako piše list, da Francuska više nije u
položaju da se može protiviti, kao što je činila jesenas, budući da
više nije u pitanju rat i da se SAD ipak vraća u krilo UN-a.
Drugi susret na vrhu G-8 kojim predsjeda Francuska bit će u znaku
gospodarske odgovornosti, solidarnosti (sa zemljama u razvoju) i
sigurnosti, dodaju Stern i Trean.
Le Monde/Pariz - Vedrine predlaže reformu UN-a
Pariz mora odlučno braniti francuske interese i istodobno
nastojati obnoviti dijalog s Amerikancima, strpljivo obnavljati
utjecaj, težeći samo savezu s Gerhardom Schroederom ali i nagodbi s
Velikom Britanijom, tumači Vedrine u prilogu za pariški "Le
Monde".
Takvu politiku Francuska će lakše voditi ako se ne ograniči
isključivo na zagovaranje sadašnjeg multilateralnog sustava koji
po njemu ne može spriječiti američku "kontrarevoluciju". "Moramo
to učiniti u ime reformiranog svijeta i novog UN-a", tvrdi Vedrine,
predlažući proširenje Vijeća sigurnosti, promjenu člana VII
Povelje UN-a kako bi se oružana sila mogla primijeniti i u slučaju
zaštite ugroženog ili progonjenog puka, pa i u slučaju kada je
progonitelj njihova vlastita vlada i nedržavni entiteti; dogovor
Europljana o budućnosti EU-a i odnosa sa SAD-om; i na kraju
stvaranje palestinske države na Bliskom Istoku, za što američki
predsjednik mora podvrgnuti Izraelce snažnijem pritisku,
upozorava Vedrine.
DPA/Hamburg - Putin će posredovati među posvađanim članicama
skupine G-8
Atmosferu uoči sastanka na vrhu skupine G-8 u Evianu obilježavaju
duboke razlike u mišljenjima pojedinih članica kluba bogatih
zemalja, konstatira njemačka agencija DPA.
Istaknuvši da će ruski predsjednik Putin na proslavi 300. rođendana
Sankt Peterburga možda dobiti priliku da prije samog summita u
Evianu odigra ulogu posrednika između suprotstavljenih tabora
protivnika i zagovornika rata u Iraku, agencija prenosi opću ocjenu
da će "u slučaju Busha i Schroedera čak i rukovanje predstavljati
napredak".
Uoči summita u Evianu bit će upriličen i takozvani "dijalog sjevera
i juga" u okviru kojeg će šefovi država članica skupine G-8 zajedno
sa svojim kolegama iz Afrike te iz Brazila, Mexika i Indije
raspravljati o temama poput otpisa dugova, borbe protiv
tuberkuloze i AIDS-i i gospodarske pomoći.
"Chirac želi raspravljati u prvom redu o tim problemima iako će Bush
vjerojatno pokušati uz otvorena pitanja o Iraku gurnuti u središte
pozornosti summita i prijetnju koju predstavlja terorizam i oružje
za masovno uništenje", ocjenjuje DPA.
(Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 60 redaka
za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite
na telefon 4808-692).
Die Tageszeitung/Berlin - SAD krši tabu koji obavija atomsko
oružje
Neki američki političari i vojni dužnosnici nikada se nisu pomirili
s ocjenom da najsnažnije oružje u njihovom arsenalu - atomska bomba
- nije upotrebljivo, konstatira Die Tageszeitung.
"Zato su se u SAD-u trudili prikazati bombu u manje strašnom svjetlu
kako bi bar u svijesti javnosti stekla reputaciju normalnog oružja.
Neprekidno dorađivane smjernice o primjeni i planovi za
utvrđivanje zaštitnih mjera poput proturaketne obrane imali su
samo jedan cilj: omogućiti atomski rat. Usprkos tim pokušajima
atomske su bombe ostale tabu pa je tu etiketu zadržalo i širenje
bombi u druge države, takozvana proliferacija.
Dopuštajući razvoj takozvanih 'minijaturnih nuklearnih bombi'
američki Kongres prekršit će taj tabu, koji obavija atomsko oružje.
SAD je već u okviru vojne doktrine, usvojene prošle godine,
predvidio upotrebu atomskih bombi i protiv država koje ih nemaju.
Razvojem novog, navodno upotrebljivog atomskog oružja planeri u
Pentagonu pokazuju sada da tu mogućnost shvaćaju ozbiljno",
zaključuje TAZ.
Der Standard/Beč - "Minijaturna bomba" ugrozila bi političku
vjerodostojnost SAD-a
Minijaturna nuklearna bomba imala bi minijaturnu vojnu vrijednost
ali bi zato nanijela Sjedinjenim Državama ogromnu političku štetu,
upozorava Der Standard.
"Takva bi bomba dodatno potpirila sve predrasude o navodno snažno
izraženom imperijalnom apetitu Amerikanaca. Nadalje, dodatno bi
ugrozila ionako osjetno narušenu vjerodostojnost Washingtona u
ulozi posrednika u međunarodnim sukobima. Kako će SAD - navedimo
samo jedan primjer - nastupiti u ulozi posrednika između atomskih
sila Indije i Pakistana ako istodobno i sam radi na dvojbenom
projektu 'pripitomljene bombe'? Ili imate bombu i snosite
pripadajuću odgovornost ili je kategorički odbijate: američki
demokrati poput Teda Kennedyja opravdano se suprotstavljaju svim
spekulacijama o mogućem 'srednjem putu' kada je u pitanju
najstrašnije od svih oružja", zaključuje austrijski list.
Tema dana: Terorizam u svijetu
==============================
The Daily Telegraph/London - Bitka protiv Al Kaide mogla bi trajati
desetljećima
Al Kaida se brzo oporavlja nakon afganistanskog rata i niza
uhićenja svojih članova, te je spremna za nove akcije, upozoravaju
obavještajne službe, piše The Daily Telegraph (po BBC-ju).
Zapadnim zemljama postaje sve jasnije da će trebati još dugo da bi
se pobijedilo bin Ladenovu terorističku mrežu, a neki analitičari
procjenjuju da bi bitka protiv Al Kaide mogla trajati desetljećima,
piše list.
Daily Telegraph prenosi i procjenu stručnjaka da je nakon vojne
intervencije u Afganistanu članstvo Al Kaide smanjeno za dvije
trećine i više nije sposobna za velike operacije poput onih od 11.
rujna. "No istodobno je njeno najuže čelništvo ostalo nedirnuto, a
nema teškoća ni s novačenjem novih članova, posebice među
pripadnicima muslimanske zajednice čije je protuzapadno
raspoloženje dodatno pojačano ratom u Iraku", piše list.
Corriere della Sera/Milano - Saudijska Arabija je u središtu bin
Ladenove strategije
Osama bin Laden je pozvao teroriste na kažnjavanje supersile i
njenih podložnika, a procjenjuje se da bi Saudijska Arabija mogla
biti najizloženija ofenzivi Al Kaide, piše Corriere della Sera u
četvrtak.
Saudijska Arabija i njena nafta središnja je geoekonomska i
geopolitička fronta strategije Bin Ladena koji je već najavio da će
"nafta postati bogatstvo velike islamske sile koja se rađa", stoji
u članku. Treba, dakle, imati na umu da džihad nije samo "sveti i
politički rat", već i naftni i gospodarski, te će se na meti, prije
ili kasnije, naći izvori nafte, naftovodi i tankeri, i posljedično
"već slaba svjetska gospodarska konjunktura", piše list.
Liberation/Pariz - Bush se nije obračunao s terorizmom
Iako je središte Al Kaide razbijeno, iz nje je nastao velik broj
manjih ispostava koje nisu međusobno povezane i za svoje širenje ne
trebaju organizacijsko vodstvo, u "Liberationu" piše Jacques
Amalric.
U borbi protiv terorizma Bijela kuća se vratila na početak, piše
Amalric: na jugu Afganistana jača talibanski pokret, Pakistan,
službeni saveznik Sjedinjenih Država utočište je za brojne
teroriste, Saudijska Arabija je u osjetljivom položaju jer nije
povela računa o upozorenjima o mogućim napadima na američke
državljane na njezinu tlu, a u Iraku bi umjesto demokracije mogao
zavladati nered. Borba protiv islamističkog terorizma ne smije
biti samo pokazivanje sile, već mora biti diplomatska, gospodarska
i sigurnosna borba, zaključuje autor.
La Libre Belgique/Bruxelles - Hoće li Amerika postati policijska
država?
Antiteroristički zakoni doneseni u Sjedinjenim Državama nakon 11.
rujna, kao i prijedlozi koji se u ovom času proučavaju svjedoče da
politika na tom području više ide u pravcu stvaranja policijske
nego jačanja pravne države, piše u listu "La Libre Belgique" piše
sociolog Jean-Claude Paye.
Nakon terorističkih napada i donošenja "USA Patriotic Acta"
izvršna je vlast dobila izvanredne ovlasti za neograničeno
zadržavanje stranaca u pritvoru, kao i za ukidanje zabrane
prisluškivanja telefonske i elektronske komunikacije, podsjeća
autor.
U tom smislu još dalje ide novi prijedlog antiterorističkog zakona
"Domestic Security Enhacement Act of 2003." poznatiji pod nazivom
"Patriot II", prema kojemu derogacija postaje pravilo, upozorava
sociolog i dodaje da će, ukoliko se izglasa, ozakoniti uspostavu
policijske države.
Newsday/New York - SAD ne uspijeva pridobiti Iračane
Mnogi Amerikanci možda još ne vide paralelu između Zapadne obale i
Gaze, gdje Izraelci pokušavaju umiriti 4 milijuna Arapa, i Iraka,
gdje Amerikanci pokušavaju pacificirati 24 milijuna Iračana, piše
u Newsdayu od srijede James P. Pinkerton, komentator lista.
Izrael svoju borbu protiv terorista vodi desetljećima, a sada se
može postaviti pitanje hoće li SAD na možebitne terorističke napade
u Iraku reagirati izraelskom taktikom i kako bi na nju reagiralo
američko javno mišljenje, piše Pinkerton. Bush je svoj
predsjednički mandat uložio na "oslobađanje Iraka", te će Amerika
tamo ostati duže vrijeme, procjenjuje Pinkerton. Međutim, "blago
rečeno", stoji u komentaru, "teško uspijevamo uvjeriti
Afganistance i Iračane da nas vole". Jednog će dana nacija ponovno
razmotriti stanje i najvjerojatnije zatražiti okončanje "skupog
vojnog avanturizma na mjestu za koje ne mari mnogo Amerikanaca",
zaključuje Pinkerton.
(Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 70 redaka
za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite
na telefon 4808-692).
DPA/Hamburg - Izraelski političari traže progon Arafata
Gotovo svi izraelski koalicijski političari ovih dana zahtijevaju
progon 73-godišnjeg Arafata, javlja agencija DPA u srijedu.
"Povod kampanji protiv Arafata bio je niz krvavih terorističkih
napada na Izraelce početkom tjedna", piše DPA. Po mišljenju
političkog vodstva, dobrim dijelom krivac za stanje u Izraelu je
Jaser Arafat koji potkopava nakane novog premijera Abbasa i
ohrabruje, čak i financijski, teror protiv Izraela, izvješćuje
agencija. Izraelski vojni krugovi tvrde da imaju "dokaze da se iza
najnovijeg vala terora krije upravo Arafat, ali ih dakako, nisu
predočili", stoji u članku.
"Premijer Ariel Sharon odbijao je zahtjeve za progon Arafata a
svoje stajalište objašnjava strahom od nove eksplozije nasilja,
dok većina komentatora drži da je razlog što, kad bi Arafata
prognali, više ne bi imao koga okrivljavati za terorizam", piše
DPA.
(Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 67 redaka
za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite
na telefon 4808-692).
Reuters/London - Maroko može suprotstaviti teroristima umjereni
islamizam
Marokanske vlasti mogle bi se suprotstaviti islamističkom
radikalizmu ukidanjem zabrane političkog djelovanja umjerenih
islamističkih skupina, prenosi Reuters mišljenja marokanskih
analitičara.
Muslimansko fundamentalističko udruženje Al Adl Wal Ihsane (Pravda
i milosrđe) deklarira se kao umjerena islamistička skupina a u
proteklih 30 godina bilo je glavni izvor javne oporbe marokanskoj
monarhiji, uživajući široku potporu među studentima i građanima s
nižim primanjima, navodi Reuters.
Islamisti pak i salafisti pronalaze plodno tlo za svoje djelovanje
u prvom redu među siromašnim, nezaposlenim mladim ljudima,
podložnima indoktrinaciji radikala u ilegalnim džamijama,
napominje britanska agencija, prenoseći zaključak političkog
analitičara MuhamedaDarifa da bi otvaranjem prema islamistima
vlasti "mogle ponovno pridobiti srca i glave onih koje su odmamili
salafisti".
(Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 70 redaka
za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite
na telefon 4808-692).
(Hina) akoz