MUENCHEN, 21. svibnja (Hina) - Deseti po redu sastanak na vrhu zemalja srednje Europe održat će se u četvrtak i petak u Salzburgu, uz sudjelovanje hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića.
MUENCHEN, 21. svibnja (Hina) - Deseti po redu sastanak na vrhu
zemalja srednje Europe održat će se u četvrtak i petak u Salzburgu,
uz sudjelovanje hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića.#L#
Predsjednici 17 zemalja srednje Europe (Albanija, Austrija, BiH,
Bugarska, Češka, Hrvatska, Italija, Mađarska, Makedonija,
Moldavija, Njemačka, Poljska, Rumunjska, SiCG, Slovačka,
Slovenija, Ukrajina) u Salzburgu će razgovarati na temu "Nakon
proširenja - budućnost srednje Europe u većoj Europi".
Prvi dio plenarne sjednice 17 predsjednika na navedenu temu održat
će se u četvrtak poslijepodne, a drugi u petak ujutro.
Predsjednici će, dakle, razgovarati o regionalnim perspektivama
nakon proširenja EU, ulozi postojećih i budućih članica Unije u
pružanju pomoći ostalim zemljama srednje Europe u ostvarenju
njihovih europskih perspektiva, ali i o svojim vizijama europske
budućnosti u svjetskoj politici.
Predsjednik Mesića je početkom svibnja izjavio da bi na marginama
skupa u Salzburgu, Hrvatska, BiH i SiCG mogle potpisati zajedničku
deklaraciju o načelima povratka izbjeglica. Uoči početka summita
Zagreb, Sarajevo i Beograd još su usuglašavali tekst izjave, ali se
iz neslužbenih izvora doznaje da stajališta vjerojatno neće biti
usaglašena na vrijeme i da deklaracija ipak neće biti potpisana u
Salzburgu. Međutim, sasvim je izvjesno održavanje trojnog sastanka
predsjednika Hrvatske, SiCG i predsjedavajućeg BiH o tom problemu.
Zamišljeno je da bi tim dokumentom vlade triju zemalja bile pozvane
da što brže uklone sve probleme koji koče povratak izbjeglica i
njihove imovine. Inicijator deklaracije je predsjednik Mesić, koji
želi da se sve razine izvršne vlasti obvežu na rješavanje problema u
realnim rokovima, ali i da se međunarodnoj zajednici jasno ukaže u
kojem dijelu, a to se posebice odnosi na financijski, i ona može
pomoći.
Prvi srednjoeuropski summit održan je 1994. godine u Češkoj. Na
sastanku su bila sedmorica predsjednika (Češke, Mađarske,
Austrije, Njemačke, Poljske, Slovenije i Slovačke), a ostale su
upamćene riječi domaćina Vaclava Havela: "Predsjednici su u
drugačijoj poziciji nego vlade. Vlade se svakodnevno moraju baviti
bezbrojnim specifičnim političkim, ekonomskim i ostalim
pitanjima. Ustavni položaj predsjednika je drugačiji i omogućava
im da određene zadaće sagledavaju dugoročnije i iz drugačije
perspektive. Čini mi se da je jedna od tih predsjedničkih zadaća,
iako ne i jedina, stvoriti povoljnu međunarodnu klimu u kojoj vlade
mogu bolje djelovati".
Predsjednik Italije na summitu se prvi puta pojavio 1995., Ukrajine
1996., a predsjednici Rumunjske i Bugarske 1998. Hrvatska se kao
12. zemlja uključila na susrete srednjoeuropskih predsjednika
2000. godine u Mađarskoj. Predstavljao ju je predsjednik Mesić,
tada svega dva mjeseca na funkciji. U posljednje dvije godine na
predsjedničke skupove počinju stizati i čelnici SR Jugoslavije
(sada SiCG), Makedonije, BiH i Moldavije, a ove će im se godine po
prvi puta priključiti i predsjednik Albanije.
Iako je još uključenjem Rumunjske i Bugarske skup prestao
odgovarati geografskim granicama srednje Europe i sada obuhvaća
trećinu kontinenta, summit je zadržao službeni naziv pod kojim je i
krenuo, a i karakter mu je znatno formalniji nego što je bio u prvim
godinama.
(Hina) dj dv