ZAGREB, 20. svibnja (Hina) - Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora na današnjoj je tematskoj sjednici raspravljao o Prijedlogu nacrta zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju što je, smatra akademik
Ivo Šlaus, najvažniji zakon koji Hrvatski sabor treba donijeti.
ZAGREB, 20. svibnja (Hina) - Odbor za obrazovanje, znanost i
kulturu Hrvatskoga sabora na današnjoj je tematskoj sjednici
raspravljao o Prijedlogu nacrta zakona o znanstvenoj djelatnosti i
visokom obrazovanju što je, smatra akademik Ivo Šlaus, najvažniji
zakon koji Hrvatski sabor treba donijeti. #L#
Akademik Šlaus, predsjednik saborskog pododbora za znanost, svoje
stajalište o važnosti toga zakona koji, kako je rekao, nije na
popisu onih koje Hrvatski sabor treba nužno donijeti ove godine,
obrazložio je time što zakon regulira način na koji Hrvatska ulazi u
društvo znanja.
Taj prijedlog zakona, kako je dodao, bolji je od svih dosadašnjih
nacrta jer se može odmah primijeniti.
Predsjednica Rektorskoga zbora hrvatskih sveučilišta Helena Jasna
Mencer taj zakonski prijedlog smatra optimalnim s obzirom na
mogućnosti realizacije. Istaknula je da ga rektori hrvatskih
sveučilišta smatraju dobrim pravnim okvirom koji će u provedbi
dokazati da su promjene moguće.
Nakon što je sudionike tematske sjednice podsjetio na okvire i
motive za izradu zakonskoga prijedloga, ministar znanosti i
tehnologije Gvozden Flego istaknuo je da bi prva predviđena velika
promjena u načinu financiranja sveučilišta u smislu financiranja
sveučilišnih programa trebala nastupiti početkom sljedeće
kalendarske godine. To će pak biti moguće, ustvrdio je, samo onda
ako Hrvatski sabor donese zakon do 15. srpnja kako bi se do kraja
godine mogli donijeti normativni akti.
Kad je pak riječ o funkcionalnoj integriranosti sveučilišta - temi
o kojoj se najviše raspravljalo u javnosti, Flego smatra da se puno
pozornosti posvetilo zapravo razmjerno nevažnom pitanju - pravnoj
osobnosti fakulteta.
Po njegovim riječima fakulteti bi do daljnjega trebali zadržati
pravnu osobnost, dok je krajnji rok za prenošenje prvne osobnosti
fakulteta na sveučilište 2008. Prijedlog zakona daje prijelazne
odredbe pa je zato petogodišnje razdoblje optimalan rok, smatra
Flego.
Podsjetio je kako je "vijek" trajanja sličnih zakona u razvijenim
europskim zemljama 4 do 5 godina. Zato je pozvao članove Odbora i
saborske zastupnike da u raspravi svojim prijedlozima "poprave"
zakonski prijedlog koliko je god to moguće jer, zaključio je, to je
privremeno ili prijelazno rješenje u skladu s europskim
standardima za područje koje je toliko dinamično da zakonska
regulativa za njima najčešće zaostaje.
Predsjednik Odbora Hrvoje Kraljević smatra pak da zakonski
prijedlog nije dovoljno dobra podloga za konačno rješenje glavnoga
problema - rascjepkanosti sveučilišta. Za razliku od ministra,
Kraljević drži nužnim da se pravna osobnost s fakulteta na
sveučilišta prenese već u roku od godine dana. Jer, ustvrdio je,
funkcionalna je integriranost sveučilišta bez pravne
protuustavna.
Pravna integriranost sveučilišta bitna je i za predsjednika
Glavnoga vijeća Sindikata znanosti i visokoga školstva Vilima
Ribića. Sindikat zagovara, dodao je, ukidanje pravne osobnosti
fakulteta. Što se pak tiče zakonskoga prijedloga, Ribić smatra da
će on omogućiti integriranost sveučilišta samo onda ako za to bude
postojala politička volja.
Ozren Bečić, predstavnik Studentskoga zbora hrvatskih
sveučilišta, rekao je da bi studenti trebali imati puno više udjela
u sveučilišnim odlukama te da bi se u skladu s europskim iskustvima
trebalo tražiti i mišljenje studenata kod napredovanja
nastavnika.
(Hina) ip mc