ZAGREB, 20. svibnja (Hina) - Vladin konačni tekst zakona o deviznom poslovanju danas su u Saboru podržali svi parlamentarni klubovi, ističući da će predviđena liberalizacija kapitalnih transakcija omogućiti hrvatskim građanima i
poduzećima bolje uvjete poslovanja s inozemstvom.
ZAGREB, 20. svibnja (Hina) - Vladin konačni tekst zakona o deviznom
poslovanju danas su u Saboru podržali svi parlamentarni klubovi,
ističući da će predviđena liberalizacija kapitalnih transakcija
omogućiti hrvatskim građanima i poduzećima bolje uvjete poslovanja
s inozemstvom.#L#
Potpisivanjem Sporazuma o pridruživanju EU Hrvatska se obvezala na
liberalizaciju pojedinih dijelova kapitalnog računa (dugoročni
krediti) u razdoblju od četiri godine nakon stupanja na snagu tog
sporazuma, dok se potpuna liberalizacija kapitalnih transakcija
(kratkoročni krediti) mora omogućiti najkasnije do postizanja
punopravnog članstva u EU, izjavio je zamjenik ministra financija
Damir Kuštrak.
Kapitalni poslovi podijeljeni su na izravna i ulaganja u
nekretnine, poslove s vrijednosnim papirima na tržištu kapitala i
novca, poslove s udjelima u investicijskim fondovima, kreditne i
depozitne poslove, te plaćanja na osnovi životnog i kreditnog
osiguranja.
U raspravi je Klub SDP-a posebno podržao "opreznost u zakonu
usmjerenu na budućnost" koja je, kako je rečeno, dobro došla s
obzirom na probleme s deficitom platne bilance s inozemstvom.
Predloženi zakon, zajedno s ostalim zakonima (o HNB-u, bankama,
platnom prometu) zaokružuje jedno područje djelovanja hrvatskog
gospodarstva, istaknuo je Klub HSS-a, dodavši da je i dalje nužno
usuglašavanje hrvatskih s propisima EU.
Da je predloženi zakon "smislen i dobro uređen" čulo se i od Kluba
HDZ-a, dok je Klub HSLS-a, uz podršku zakonu, istaknuo da je važno
riješiti problem koji je ostao otvoren, a odnosi se na pitanje
nadzora banaka od strane HNB-a.
HSLS je podsjetio na bankarske krize u Hrvatskoj, koje su,
istaknuto je, nanijele sedam milijardi dolara štete, dok HNB ni u
jednom slučaju nije 'detektirala' da će neka od 33 banke propasti.
Glavna novina u zakonskom prijedlogu je mogućnost da hrvatski
građani mogu izravno ulagati novac u inozemstvu, pa i radi
stjecanja nekretnina ako podmire zakonom propisane obveze.
Također, mogli bi ulagati i u vrijednosne papire u inozemstvu,
izdavati, uvrštavati i prodavati strane vrijednosne papire u
Hrvatskoj, te hrvatske vrijednosne papire u inozemstvu, kao i
ulagati u strane kratkoročne vrijednosne papire uz obvezu
izvješćivanja nadležnih tijela.
Hrvatske tvrtke više ne bi bile obvezne naplaćivati iznos izvezenih
roba ili usluga u određenom roku, a posebni oblici namirenja obveza
i potraživanja u odnosu s inozemstvom (cesije, asignacije,
preuzimanje duga) moći će se obavljati bez odobrenja HNB-a.
Kao i prema važećim propisima, hrvatski građani i tvrtke, osim u
specifičnim slučajevima, neće moći imati račune u inozemstvu, jer
će se depozitni poslovi liberalizirati tek primitkom Hrvatske u
EU.
Novina u zakonu je i odredba po kojoj bi HNB mogao obavljati platni
promet s inozemstvom za potrebe Hrvatske, kao i odredba po kojoj
zlato više nema monetarnu funkciju i postaje roba kao svaka druga.
(Hina) tr/daju jn