PARIZ, 18. svibnja (Hina) - Nakon teških pregovora i izlaska na ulice više od milijun Francuza prošlog utorka, u petak je potpisan sporazum između francuske vlade i sindikalnih konfederacija o reformi mirovinskog sustava.
PARIZ, 18. svibnja (Hina) - Nakon teških pregovora i izlaska na
ulice više od milijun Francuza prošlog utorka, u petak je potpisan
sporazum između francuske vlade i sindikalnih konfederacija o
reformi mirovinskog sustava.#L#
Ovaj po svojim dimenzijama zapadnoeuropski problem - o čemu
svjedoči i veliko socijalno nezadovoljstvo u Njemačkoj i Italiji,
gdje se vode pregovori sindikata, vlade i poslodavaca, kao i
generalni štrajk u Austriji početkom mjeseca, prvi u posljednjih
pola stoljeća - objašnjava se istom nepovoljnom demografskom
strukturom, "starenjem Europe", i teškim ekonomskim problemima;
nezaposlenošću, javnim deficitom i niskom ili čak negativnom
stopom rasta.
Krivulja aktivnog dijela stanovništva naglo će se početi spuštati
počevši od 2006. kad se očekuje da se broj dodatnih umirovljenika u
Francuskoj poveća 50 posto - sa 500 na 750 tisuća godišnje - uslijed
odlaska u mirovinu, s navršenih 60 godina života, prvih
poslijeratnih baby-boom naraštaja.
Slični negativni učinak ima i kontinuirani porast prosječne
životne dobi po stopi od tri mjeseca godišnje.
Novim zakonskim projektom, nazvanim "Fillonov zakon" po Francoisu
Fillonu, ministru za socijalna pitanja, a koji bi trebao stupiti na
snagu 2008., predviđa se produljenje radnog vijeka i
izjednačavanje uvjeta između privatnog i javnog sektora: svi
zaposleni odlaze u punu mirovinu s navršenih 40 godina kotizacije,
s tendencijom porasta broja godina kotizacije: 41 - počev od 2012. i
42 godine - počev od 2020.
Nijedna mirovina ne smije biti manja od 85 posto "zajamčenog
minimalnog dohotka" (SMIC) koji iznosi oko 1150 eura - vlada je,
međutim, predlagala 75 posto - a promijenjeni su i načini
kotizacije i uvjeti odlaska u mirovinu s nedovoljnim brojem godina
radnoga staža.
Nakon što je postignut dogovor s dvije sindikalne centrale,
"Fillonov prijedlog" odlazi sada pred ministarsko vijeće, 28.
svibnja, da bi se već 10. lipnja našao pred zastupnicima u
Nacionalnoj skupštini.
Glavni tajnik sindikata CFDT, Francios Chereque, ocjenjuje da bi za
Francusku "najgora stvar bila da uopće nije došlo do reforme
mirovinskog sustava" i da predložene promjene jamče da će Francuska
sačuvati "najbolji sustav mirovinskog osiguranja u Europi".
U želji da olakša put do sporazuma i iz straha od moguće blokade
prometnica u Parizu i unutrašnjosti, vlada je pristupila "salama
metodi", to jest, podjelila je "jedinstvenu socijalnu frontu" i iz
reforme mirovinskog sustava izdvojila zaposlene u velikim javnim
ustanovama, kao što su Francuske željeznice (SNCF) ili Pariški
gradski promet (RATP), koji će i dalje uživati "specijalne
režime".
Dvije velike sindikalne konfederacije, CGT i FO, nisu potpisale
sporazum te su za iduću nedjelju, 25. svibnja, najavile novu
nacionalnu manifestaciju.
Nakon reforme mirovinskog sustava, na redu je, prema vladinu
kalendaru, i reforma socijalnog osiguranja, najavljena za ovu
jesen, koja će donijeti nove glavobolje, dok se stanje u prosvjeti
iz dana u dan pogoršava, s prijetnjom da već idućeg tjedna
eksplodira na ulici. Prosvjetari odbacuju izjednačavanje godina
kotizacije sa zaposlenima u privatnom sektoru uz objašnjenje da
zbog višegodišnjeg školovanja kasnije stupaju u radni odnos.
Sve to u situaciji hodanja po rubu ekonomske recesije.
(Hina) fc dv