VLADINI IZVORI O PROBLEMU DUGA LJUBLJANSKE BANKE PREMA HRVATSKIM ŠTEDIŠAMA

ZAGREB, 16. svibnja (Hina) - Dug Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama i dalje je sporno pitanje u odnosima Ljubljane i Zagreba, a u hrvatskoj Vladi izražavaju nadu da će dvije strane započeti razgovore o rješavanju toga problema, doznaje se danas u Banskim dvorima. #L# Hrvatski je stav oko problema duga Ljubljanske banke jasan - prioritetno treba riješiti pitanje duga prema hrvatskim štedišama, što je iznos od oko 150 milijuna eura, a o potraživanjima prenesenim na hrvatsku državu može se razgovarati, ako treba još godinama, kažu izvori bliski Vladi. U Banskim dvorima drže neprihvatljivim slovenske prijedloge da se u Hrvatskoj otvori račun Ljubljanske banke na koji bi hrvatske tvrtke koje imaju obveze prema toj banci uplaćivale ta dugovanja, a taj bi se novac koristio za isplatu duga štedišama. Prema dostupnim podatcima, ukupna su dugovanja Ljubljanske banke prema hrvatskoj strani oko 400 milijuna eura. Od toga je pak još oko 150 milijuna eura dugovanja prema štedišama, dok je ostali dio preuzela hrvatska država u javni dug (to je iznos koji su štediše Ljubljanske banke prenijele u hrvatske banke, a ta je stara devizna štednja prenijeta u javni dug). Računice pokazuju da bi se od ukupno 150 milijuna eura dugovanja prema hrvatskim štedišama, a prema slovenskom prijedlogu riješilo tek oko 15 milijuna eura dugovanja. Potvrdio je to na jučerašnjoj Vladinoj sjednici i potpredsjednik Slavko Linić kazavši da slovenski prijedlog nije prihvatljivo rješenje, jer bi se time isplatilo samo 10 posto duga prema štedišama. U Vladi se danas doznaje da prema sudskim presudama, od kojih sve nisu izvršne i neke su prvostupanjske, potraživanja Ljubljanske banke od hrvatskih tvrtki iznose oko 15 milijuna eura. Takav je primjer i slučaj IPK Osijek, koji na suđenje nije slao svoga pravnika ili odvjetnika, spor je izgubio i sudskom bi odlukom dugovanja prema Ljubljanskoj banci trebao uplatiti na račun odvjetnika. No, izvori iz Banskih dvora upozoravaju i na apsurdnost takvih sudskih odluka, jer se presuđuje u korist pravne osobe koja ne postoji u Hrvatskoj, nema žiro računa i ta bi se sredstva trebala uplatiti na račun odvjetnika. (Hina) bn ds