ZAGREB, 16. svibnja (Hina) - Hrvatski sabor današnje je zasjedanje počeo raspravom o Vladinu konačnom tekstu zakona o azilu, jednom iz paketa "europskih" zakona za koje se Hrvatska obvezala da će ih donijeti po Sporazumu o
stabilizaciji i pridruživanju EU.
ZAGREB, 16. svibnja (Hina) - Hrvatski sabor današnje je zasjedanje
počeo raspravom o Vladinu konačnom tekstu zakona o azilu, jednom iz
paketa "europskih" zakona za koje se Hrvatska obvezala da će ih
donijeti po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju EU.#L#
Zamjenik ministra unutarnjih poslova Josip Vresk zastupnike je
izvijestio da zakon predviđa poštivanje načela zabrane prisilna
udaljenja ili vraćanja stranaca u zemlju u kojoj bi njihov život ili
sloboda mogli biti ugroženi zbog rasne, vjerske ili nacionalne
pripadnosti te političke ideologije.
Azil mogu zatražiti samo strane osobe koje nisu kazneno gonjene
zbog kriminala, i to u sjedištu MUP-a, a drugostupanjsko tijelo
koje bi odobravalo azil bilo bi Vladino povjerenstvo.
Stranci koji zatraže azil imaju pravo na boravak, osnovno
obrazovanje, vjeroispovijed djece, hranu, zdravstvenu zaštitu,
novčanu pomoć, a obvezni su poštivati hrvatski Ustav i zakone, te
mjerodavna tijela.
Pri tomu se moraju držati svih naputaka MUP-a - odazivati se na
pozive, identifikaciju, držati se mjera ograničavanja kretanja
itd.
Privremena zaštita, kao međunarodna pomoć, strancima bi se pružala
u roku od šest mjeseci, uz mogućnost produljenja najviše do tri
godine.
Za potrebe azilanata Hrvatska je dužna izgraditi prihvatilišta i za
to osigurati novac. Vresk drži da bi za boravak azilanata u
Hrvatskoj trebalo osigurati oko četiri milijuna kuna na godinu, ali
da bi konačna svota ovisila o broju azilanata.
O navedenu zakonskom prijedlogu raspravljaju zastupnički
klubovi.
(Hina) tr/daju ln