SARAJEVO, 16. svibnja (Hina) - Zbornici radova o istaknutim franjevcima Pavlu Posiloviću i Tomi Babiću, koji su nastali kao rezultat istraživačkog rada pod okriljem Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, predstavljeni su u četvrtak
u Sarajevu u organizaciji hrvatskog veleposlanstva u Bosni i Hercegovini te Samostana Svetog Ante.
SARAJEVO, 16. svibnja (Hina) - Zbornici radova o istaknutim
franjevcima Pavlu Posiloviću i Tomi Babiću, koji su nastali kao
rezultat istraživačkog rada pod okriljem Hrvatskih studija
Sveučilišta u Zagrebu, predstavljeni su u četvrtak u Sarajevu u
organizaciji hrvatskog veleposlanstva u Bosni i Hercegovini te
Samostana Svetog Ante.#L#
Zbornike su u ime Hrvatskih studija predstavili akademik Radoslav
Katičić i dr. Pavao Knezović te dr. Marko Karamatić, profesor
Franjevačke teologije u Sarajevu.
Akademik Katičić kazao je ovom prigodom kako su Posilović i Babić
zapravo dva nosiva stupa franjevačke književnosti iz vremena
osmanlijske vladavine na prostoru Balkana. "Oni su veliki
predstavnici zanemarene hrvatske književnosti koja se nalazi na
rubu školskih programa a zapravo joj pripada središnje mjesto i po
opsegu i po povijesnoj ulozi i po mjestu nastanka", kazao je Katičić
koji je i sam posvetio veliku pozornost istraživanju djela Pavla
Posilovića.
Kao redovnici Bosne Srebrene kakva je bila u 17. i 18. stoljeću i
Posilović i Babić svoje su djelovanje vezali kako za prostor
današnje BiH tako i Hrvatske pa sve do Budima. Njihova je uloga bila
prije svega pastoralna a nju su obavljali na iznimno zapažen način -
Posilović će tako polovicom 17. stoljeća postati i skradinskim
biskupom - no oni su učinili iznimno mnogo i na širenju hrvatske
duhovnosti i kulture na ovim prostorima.
Akademik Katičić je ocijenio kako se bez franjevačke književnosti
čiji su baštinici Posilović i Babić cjelina hrvatske kulture uopće
ne može razumjeti.
Marko Karamatić je istaknuo kako su Posilović i Babić svojim
djelovanjem nedvojbeno sudjelovali u polaganju temelja
cjelovitosti hrvatskog naroda ali i hrvatskoga jezika kakvoga ga
danas poznajemo.
Pavao Knezović podsjetio je kako je Babić učinio neprocjenjivu
uslugu hrvatskoj kulturnoj baštini svojim predanim radom na obradi
i prikupljanju srednjovjekovne i renesansne poezije koja je bez
njegova zalaganja lako mogla potonuti u zaborav.
Radoslav Katičić najavio je u Sarajevu kako će Hrvatski studiji
nastaviti proučavati franjevačku baštinu pomenuvši kako će uskoro
po ugledu na simpozije o Posiloviću i Babiću sličan skup biti
posvećen i Petru Kneževiću.
(Hina) rm sb