DNEVNI PREGLED, ČETVRTAK, 15. 05. 2003.

ZAGREB, 15. svibnja (Hina)- Regija/Europa ============= The Guardian/London - Britanija treba ponuditi Poljskoj pomoć u europskom kontekstu Britanija bi trebala pomoći Poljskoj pri održavanju ravnoteže između Bruxellesa i Washingtona koji nudi Varšavi mandat za upravu nad jednom okupacijskom zonom u Iraku, slijedeći geslo "podijeli pa vladaj", upozorava The Guardian. "Zato Blair ne bi trebao ponuditi Poljskoj pomoć u vidu poziva da se pridruži anglo-američkom savezu već bi to trebao učiniti u europskom kontekstu. Mogao bi popričati sa svojim prijateljem Joseom Mariom Aznarom da nakon izbora u Španjolskoj, zakazanih za 25. svibnja, možda ipak prebaci nekoliko vojnika iz britanske u poljsku zonu u Iraku. Mogao bi porazgovarati i sa svojim prijateljem Schroederom i nagovoriti ga da i Nijemci ipak dođu u Irak - kada i ako bude usvojen mandat UN-a koji bi im bio prihvatljiv. Blair bi mogao popričati i s Dancima koji su blisko surađivali s Poljacima u okviru njemačko-poljsko-danskog korpusa. S vremenom bi britanska i poljska zona trebale postati euro-zonama pod nadzorom NATO-vih mirovnih snaga i pod međunarodnom, legalnom, multilateralnom upravom kakvu Europljani priželjkuju", ističe The Guardian. L'Express/Pariz - Poljska traži zaštitnika Osim što želi nagraditi Poljsku za sudjelovanje u ratu protiv Iraka, dajući joj na upravu jednu iračku pokrajinu, Amerika želi potvrditi dobre odnose s Poljskom i promaknuti je u čin međunarodnog čimbenika, piše u tjedniku "L'Express' Bernard Guetta. No, zašto Poljska, koja teško izlazi na kraj s vlastitim problemima, preuzima na svoja leđa brigu za trećinu Iraka, pita Guetta. Glavni je razlog potreba za zaštitnikom koji će jamčiti njezinu sigurnost budući da je kroz povijest uvijek bila ugrožena, napominje autor i dodaje: "Zahvaljujući nacionalnom ponosu koji joj je pomogao da nadživi sva carstva, Poljska misli da će priklanjajući se SAD-u imati veći ugled u Europi i potvrditi se kao područna sila. Na jugu vidi sebe kao prirodnog vođu srednje Europe, a na sjeveru želi biti ravnopravna sa Švedskom, prisjećajući se da joj je na nekadašnjem sovjetskom prostoru bila pripojena Litva te da je i zapadna Ukrajina nekad bila Poljska." The Times/London - Pitanje britanskog pristupa euro-zoni geostrateške je prirode Pitanje pristupa euro-zoni uvelike nadmašuje sferu ekonomije i odredit će buduću geostratešku poziciju Britanije, upozorava u The Timesu od srijede povjerenik EU za vanjsku politiku Chris Patten. Upozorivši da britanska vlada ne smije tretirati pitanje pristupa euro-zoni kao privatnu stvar o kojoj će zajednički odlučiti premijer Blair i ministar financija Brown, Patten upozorava da se odgodom tog poteza London odriče utjecaja na pitanja u vezi s europskom financijskom politikom, koja će utjecati i na budućnost Britanije. London se silno trudi oko "tradicionalno preuveličavanog" utjecaja na Washington a istodobno s podsmijehom tretira utjecaj na susjedstvo, konstatira Patten, upozoravajući da Blair trpi veliku štetu zbog dojma da je "očigledno spremniji prihvatiti rizik kako bi ostvario ciljeve američkog predsjednika nego da ostvari svoje vlastite". Tema dana: Trgovački spor EU-a i SAD-a ====================================== SZ/Muenchen - SAD kreće u trgovački ratni pohod na Europsku uniju SAD je izabrao neobičan trenutak za svoj napad na zabranu prodaje GM-proizvoda u EU budući da je Bruxelles nakon višegodišnje zabrane počeo razmatrati mogućnost njezina ukidanja, ističe njemački Sueddeutsche Zeitung. "Sukob izbija u lošem trenutku za globalnu privredu. Naime, Europljani posebno željno očekuju oporavak konjunkture na svojim tržištima. Ministarski sastanak na razini WTO-a, zakazan u rujnu ove godine, obećaje potrebne impulse. Uspjeh će biti postignut samo ako i Amerika i EU budu spremne otvoriti svoja tržišta - usprkos otporu seljaka i tekstilnih radnika na obje strane. Taj će težak poduhvat imati to manje izgleda za uspjeh što veće bude nepovjerenje između dva velika trgovinska bloka. Na kocki je ni manje ni više nego proces gospodarske integracije, od kojeg obje strane jako dobro žive. Zvuči nevjerojatno da bi ijedna od njih mogla samo pomišljati na vraćanje kotača globalizacije unatrag. No, javljaju se signali koji upućuju na oprez", ističe list. La Repubblica/Rim - Trgovački sukob civilizacija oko genetski modificirane hrane Sljedeći "sukob civilizacije" dogodit će se oko genetski modificiranih organizama. Europa je zaustavila njihov uvoz, a to pitanje za SAD ima veliku stratešku važnost, piše rimska La Repubblica od četvrtka. Genetski modificirane biljke imaju veliki udio u američkoj poljoprivrednoj proizvodnji, američke tvrtke drže većinu prava na njihov uzgoj, te je SAD uložio žalbu WTO-u, piše list. Premda europski moratorij sam po sebi istječe krajem godine, riječ je o "preventivnom napadu" pred druge trgovačke ratove, a istovremeno se tako Europljane želi odvratiti od produljenja embarga na uvoz stoji u članku. U pozadini tog slučaja odvija se i jedna druga isto toliko važna igra, odnosno širenje tih proizvoda i u zemljama u razvoju koje se pridružuju optužbama EU-a za prikriveni protekcionizam, piše list no napominje da su neprijatelj tih zemalja i američke multinacionalne tvrtke koje skupo prodaju svoje licence na genetski modificiranu hranu. Reuters/London - EU i SAD vjerojatno će riješiti nesuglasice oko GM-proizvoda Američki napad na europsku zabranu genetski modificirane hrane zadao je novi udarac ionako narušenim transatlantskim odnosima, analizira Reuters. Agencija ocjenjuje da je Washington izabrao osjetljiv trenutak za svoj napad budući da će za nekoliko tjedana u Evianu biti održan sastanak na vrhu skupine G-8 na kojem će se Bush i Chirac prvi puta sastati nakon gorkog razilaženja mišljenja oko rata u Iraku. Francuska je posebno osjetljiva na pitanja vezana za poljoprivredu budući da francuski seljaci primaju najveće subvencije iz Bruxellesa dok američki seljaci smatraju EU potencijalnim unosnim tržištem za svoje genetski modificirane prehrambene proizvode, usmjeravajući preko moćnog seljačkog lobbyja i Kongresa pritisak na Bushov kabinet da se suprotstavi europskoj zabrani, napominje Reuters. Suradnja EU i SAD-a ključna je pak za uspjeh pregovora o svjetskoj trgovini unutar WTO-a budući da je transatlantsko gospodarsko partnerstvo vrijedno oko 2,5 bilijuna dolara, napominje britanska agencija, prenoseći ocjenu stručnjaka da će SAD i EU vjerojatno ipak premostiti svoje nesuglasice. FT/London - Na pomolu je spor EU-a i SAD-a oko genetski modificiranih biljaka Amerika i Europska unija na pragu su novog velikog sukoba u Svjetskoj trgovačkoj organizaciji - ovaj puta oko genetski modificiranih biljaka, piše The Financial Times (po BBC-ju). Europa i dalje zabranjuje uporabu i uvoz genetski modificiranih organizama koji su u Americi normalno prihvaćeni. Sada Washington gubi strpljenje čekajući bruxellesku odluku na ukidanje moratorija na uvoz i namjerava ovaj problem iznijeti pred Svjetsku trgovačku organizaciju, primjećuje list. Americi nije toliko zanimljivo europsko tržište, koliko joj smeta utjecaj europske odluke na druge zemlje u svijetu budući da im sugerira da se klone modificirane soje ili pamuka, naglašava list. Ukidanjem moratorija na uvoz tih organizama SAD-u bi se otvorila mnoga tržišta, naglašava list. U ovom se sukobu ne nazire nikakav kompromis, te je "na pomolu dugotrajna i iscrpljujuća pravna bitka SAD-a i Europe", prenosi BBC pisanje The Financial Timesa. Tema dana: Teroristička prijetnja ================================= IHT/Pariz - SAD igra sporednu ulogu u internoj drami terorista SAD zapravo igra sporednu ulogu u internoj političkoj drami terorista, ljutih što njihova vlada sklapa saveze s nemuslimanskim zapadnim državama, tumači International Herald Tribune. "Bushov kabinet nada se da će tu priču zamijeniti novom koja će se usredotočiti na demokraciju, gospodarske mogućnosti i slobodu. Započela bi novim dobom u Iraku, mirovnim itinerarom u Izraelu i višim stupnjem demokracije u ostalim arapskim zemljama. Taj se put trenutno čini opasnim s obzirom na kaos u Bagdadu i odugovlačenje Izraela. No, on trenutno predstavlja najbolju priliku za izlazak iz sadašnjih nevolja prema budućnosti u kojoj muslimani širom svijeta neće smatrati samoubilačke napade na nevine civile oblikom političkog prosvjeda već čistim ludilom", zaključuje International Herald Tribune. NZZ/Zuerich - Alžir ipak nije brana islamističkom teroru Alžirski režim dugo se hvalio ulogom brane islamističkom terorizmu ali oslobađanje talaca na jugu Alžira zasjenjuju naznake o međusobnoj povezanosti alžirskih obavještajnih službi i terorista, tvrdi Neue Zuercher Zeitung. "Otmica turista na jugu Alžira pokazuje da pustinja nije prirodna prepreka nasilju terorista. Sigurnosne snage vjerojatno će biti prisiljene poduzeti dodatne mjere radi zaštite postrojenja naftne i industrije zemnog plina koja su smještena u Sahari i do sada su smatrana sigurnima. Vjerojatno se pogrešno pretpostavljalo da terorističke skupine mogu preživjeti samo pod prirodnim okriljem makije na sjeveru zemlje. Sljedeća posljedica tiče se ponajprije stanovnika gradova smještenih u oazama južnog Alžira, koji se uz krijumčarenje bave i pojedinačnim turizmom a sada se moraju pripremiti za smanjenje broja posjetitelja", zaključuje švicarski list. Le Temps/Ženeva - Saudijski čelnici moraju birati između saudijske kuće i bin Ladena Nakon atentata u Rijadu mnogi će saudijski čelnici morati izabrati između kraljevske obitelji i Osame bin Ladena, kaže u razgovoru za švicarski "Le Temps" Antoine Basbous, direktor pariškog Opservatorija za arapske zemlje. Monarhija više neće dopuštati, tvrdi Basbous, da policajci i vojnici nakon radnog vremena rade za islamističku miliciju, pa će tako o ishodu bitke koja je u ponedjeljak počela između snaga vjernih monarhiji i onih koje su se nakon rata u Afganistanu otele nadzoru političkih vlasti, ovisiti i promjene u društvu koje bi moglo ići u pravcu liberalnijeg sustava, tj. ustavne monarhije, napominje Basbous. Le Courrier International/Pariz - Irački se sukob nastavlja na medijskom planu Premda je sukob u Iraku službeno završen, nastavlja se na drugom, medijskom planu, gdje Amerikanci i dalje žele nadzirati glasila, piše Claude Leblanc u tjedniku "Le Courrier International". Na nedavnom susretu u Maroku, Međunarodni novinarski savez (FIJ) i Savez arapskih novinara istaknuli su da u Iraku treba stvoriti novi medijski poredak koji će "odražavati pluralizam u najširem smislu te riječi, slobodu tiska i uredničku slobodu", podsjeća Leblanc. Pozivajući se na mišljenje nekih promatrača, autor upozorava da bi informaciju "made in Pentagon" Iračani mogli shvatiti kao novi oblik državne propagande kakvoj su bili izloženi za vladavine Sadama Huseina, iako je to možda tek prijelazna faza u kojoj će Iračani s vremenom naučiti razlikovati glasila i okrenuti se onima koja će se baviti njihovim problemima, a ne američkim ili britanskim, dodaje Leblanc. DPA/Hamburg - Kaos u Iraku i teror u Rijadu Za američku su politiku napadi u Rijadu i politički težak udarac, ocjenjuje agencija DPA u četvrtak. "Američki vladini službenici izražavaju bojazan da bi napadi u Saudijskoj Arabiji mogli biti tek uvod u niz terorističkih akcija", piše agencija. Među neugodnim pitanjima koja Bushu postavljaju članovi kongresa, još je "najbezazlenije zašto napadi nisu spriječeni, iako su tajne službe predočile više naznaka za moguće terorističke akcije", stoji u članku. DPA podsjeća da su protivnici iračkoga rata tvrdili kako je "bolje da se američka vlada usredotoči na svoj pohod protiv terorizma nego da bagdadski režim uklanja vojnom silom", te zaključuje da je "Bush ponovno u situaciji kad u Iraku vlada poslijeratni kaos, a u susjedstvu bjesni terorizam, što je voda na mlin demokratima koji tvrde da je Bush zapostavio protuterorističku borbu". Die Zeit/Hamburg - Džihad za demokraciju Svemoćni američki lijek za ozdravljenje Bliskog istoka zove se "demokratizacija", a nju se može ostvariti kroz suradnju s islamistima, piše tjednik Die Zeit. Za demokratizaciju "umjereni su islamisti manja prepreka nego čelnici moćnih obitelji", mada umjereni islamisti izbjegavaju redovite kontakte sa zapadnim organizacijama za što je kriva i nezainteresiranost Zapada, drži autor članka. "Amerikanci neće izbjeći razgovore s islamistima o pravnoj državi, o zapadnom i islamskom putu u demokraciju, a demokracija znači napor, nastojanje, stegu, za što muslimani imaju svoju riječ: džihad", piše list i zaključuje: "Za razliku od oružane borbe, džihad za demokraciju može računati na većinu". Der Standard/Beč - Vojska pokazuje da je demokratizacija Alžira opasan poduhvat Odluka alžirske vlade o uključivanju vojske u potragu za otetim turistima u Sahari više je povezana s unutrašnjom politikom nego s eventualnim teškoćama koje ta akcija može donijeti sa sobom, ocjenjuje austrijski "Der Standard". "U Alžiru će uskoro biti održani izbori. Bouteflika želi ostati na predsjedničkoj dužnosti za što mu je - između ostalog - potrebna blagonaklonost vojske. Trzavice u njihovim odnosima izaziva pak nastavak višegodišnje krvave borbe protiv islamizma: predsjednik je militantne muslimane proglasio pobijeđenima a vojni dužnosnici pokazuju oslobađanjem talaca upravo suprotno. U srijedu je glavni stožer sam istupio u javnosti, pripisujući odgovornost za otmicu terorističkoj skupini GSPC. Drugim riječima, Bouteflikin pokušaj oprezne demokratizacije Alžira na račun utjecaja vojske očigledno je opasan posao", tumači Der Standard. Die Presse/Beč - Treba očekivati još napada "Od Saudijske Arabije do Alžira, teroristička organizacija Al Kaida jednako je aktivna kao i prije 11. rujna, ali djeluje decentralizirano", piše Die Presse u četvrtak. "Nade da je teroristička organizacija Osame bin Ladena poslije afganistanskog rata uništena, nestale su u ponedjeljak s eksplozijom prve od triju bomba u Rijadu", piše list i naglašava da i u buduće treba stalno očekivati napade. Uspoređujući vodstvo Al Kaide s Hidrom, list piše da se Al Kaida organizirala decentralizirano, a da su tajne službe otkrile njezine dijelove u Aziji, Africi, na Bliskom istoku, na Kavkazu, na Balkanu koji su povezani s drugim terorističkim organizacijama u Indoneziji, na Filipinima pa i sa salafistima u Alžiru. Die Presse prenosi izjavu istražitelja FBI-a objavljenu u Washington Postu: "Neposredno poslije 11. rujna imali smo jasnog neprijatelja u Afganistanu, sada ih imamo na stotine malih u cijelom svijetu". CSM/Boston - Teroristi bi SAD mogli napasti i s mora Teroristi Al Kaide do sada su za svoje napada koristili kamione i zrakoplove, a sada se američke vlasti brinu da bi mogli uporabiti i brodove, piše Christian Science Monitor od četvrtka. Izvješća američkih obavještajnih službi upućuju da je Al Kaida možda stvorila neku vrstu mornarice, te da je u posjedu oko 15 teretnih brodova, piše list i napominje da je većinom ipak riječ o manjim brodovima koji se nalaze uz obalu Arapskog poluotoka i istočne Afrike. Nagađa se da bi ti brodovi mogli biti uporabljeni na više načina, od krijumčarenja, dizanja u zrak tankera u luci ili drugih usidrenih brodova, pa i za uništavanje mostova i blokiranje prolaza za brodove, stoji u članku. Veliki dio rasprava o pomorskoj sigurnosti SAD-a nakon 11. rujna bavio se brodskim kontejnerima, piše list i ukazuje da se od oko 6 milijuna kontejnera, koliko godišnje dođe u američke luke, pregleda samo njih 3 posto, što sigurnosni sustav čini vrlo propusnim. L'Express/Pariz - Pax americana za Bliski istok nije ostvariv Najgora je stvar u politici misliti da je vojna sila roba za široku potrošnju: ona se ne može očitovati kroz gospodarski, politički i diplomatski utjecaj, kaže u razgovoru za tjednik "L'Express' Ghassan Salame, profesor političkih znanosti u Parizu i u Beirutu. Amerikanci nemaju Marshallov plan za Irak i zato američki utjecaj neće rasti, već samo padati, predviđa Salame. Pax americana na Bliskom Istoku teško će se ostvariti, drži profesor, budući da George W. Bush neće podvrgnuti pritisku Ariela Sharona, jer je njegova uprava najbliža izraelskoj desnici u čitavoj povijesti SAD-a. Uz to, bliže se i predsjednički izbori, podsjeća Salame, upozoravajući da će američki predsjednik, čim naiđe na prvu zapreku, odustati od pokušaja da provede mirovni plan. AFP/Pariz - Al Kaida prenosi džihad na Arapski poluotok Trostrukim atentatom u Rijadu teroristička mreža Osame bin Ladena vraća se u središte pozornosti, prenoseći džihad u Saudijsku Arabiju, tlo pogodno za njezin sveti rat, priopćili su islamistički analitičari a prenosi agencija AFP. "Rat je prenesen na arapsko tlo, napose u Saudijsku Arabiju gdje djeluje velik broj boraca koji su se ideološki i vojno obučavali u Afganistanu, što je neka vrsta bombe s kasnim paljenjem", navodi agencija mišljenje Jasera Al Sirrija, direktora Islamskog opservatorija sa sjedištem u Londonu. "Nova strategija Al Qaide je u izvođenju munjevitih napada u Zaljevu kako bi se zbunile službe sigurnosti. Zatim će Al Qaida udariti na točno određene ciljeve", navodi AFP elektronsku poruku koju saudijski tjednik al Majalla pripisuje jednom dužnosniku Al Qaide. Le Figaro/Pariz - Napad u Rijadu označava početak postsadamovog doba Atentati u Rijadu svjedoče da Sjedinjene Države "nisu satrle glavu zmiji terorizma", piše u uvodniku "Le Figaroa" piše Georges Suffert. Za mjesto atentata izabrana je Saudijska Arabija, budući da je u toj zemlji lako vrbovati nove pristaše, podsjeća uvodničar: oporba režimu i mržnja prema Americi čine pogodno tlo. Američka je diplomacija pripremila teren za obnovu Iraka, za uspostavu razmjerno demokratske vlade u Bagdadu, za obnovu diplomatskih odnosa s Teheranom i uspostavu gospodarskih veza sa zemljom ajatolaha, pa Al Qaidi i drugim terorističkim organizacijama ne preostaje drugo doli da se pritaje ili da upotrijebe oružje terora, ističe list. Europa ne smije biti pasivna pred tom prijetnjom, upozorava Suffert, ocjenjujući da atentatom u Rijadu započinje novo razdoblje nakon pada režima Sadama Huseina. Newsday/New York - Bush je na Bliskom istoku pokrenuo radikalne eksperimente Američki predsjednik pokrenuo je na Bliskom Istoku tri radikalna eksperimenta, piše u Newsday-u od srijede komentator James A. Pinkerton. Prvi je Bushov eksperiment obnova Iraka, ali mjesec dana nakon pokretanja Bushove doktrine na ulicama Bagdada vlada kaos, primjećuje Pinkerton. Mirovni "itinerar" za Izrael i Palestince drugi je Bushov eksperiment, ali čini se da Palestinci nisu spremni obustaviti napade na Izraelce, a izraelski premijer nije sklon činiti ustupke koji bi ugrozili sigurnost Izraela. Treći eksperiment je stvaranje slobodne trgovinske zone između SAD-a i Bliskog istoka, pa bi se Arapi mogli suočiti s proturječnostima "globalizacije", piše Pinkerton, upozoravajući da uspješno sudjelovanje u svjetskoj trgovini ne čini nužno zemlje poput Kine manjom prijetnjom za njihove rivale. Uspije li Bush provesti u djelo svoje planove, dobit će Nobelovu nagradu; ne uspije li, pridružit će se ostalim "odvažnim vizionarima koji su gradili kule u zraku ali su se mučili sa stvarnim građevinama", ocjenjuje Pinkerton. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 70 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). APA/Beč - Turska vojska ne želi se povući iz političkog života "Vladajuća stranka Turske predložila je u parlamentu ukidanje nedjelje i prebacivanje tjednog neradnog dana na petak, što su već učinili Iran i druge islamske zemlje", izvješćuje agencija APA. Taj je prijedlog u sekularnim krugovima u kojima i inače vlada "duboko nepovjerenje prema Erdoganovoj vladi" izazvao nezadovoljstvo, izvješćuje agencija. Uz to, vojska blokira važne reforme budući da ne vjeruje Erdoganu i svoju moć ne želi ispustiti iz ruku", dodaje APA. "Časnici se konkretno opiru ukidanju utjecaja vojske na tijelo koje nadzire radio i televiziju i na državno tijelo za nadzor kinematografa, jer bi ona time izgubila mogućnost diskretne cenzure", piše APA, naglašavajući da je temeljno pitanje odnos vojske prema reformama koje zahtijeva EU jer "Bruxelles ustraje na općenitom ukidanju vojnog utjecaja na politiku u Turskoj". "Borba za promjene u Turskoj tek je počela", zaključuje agencija. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 70 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). DPA/Hamburg - Amerikanci ne znaju što je socijalna država SAD ne smanjuje socijalna prava zato što je njihova razina tako ništa da ih gotovo i nije moguće smanjiti, napominje njemačka agencija DPA. Navodeći rezultate jedne studije MMF-a po kojoj bi euro-zona dugoročno ostvarila 10 posto veći gospodarski rast kada bi tržišta rada bila deregulirana a konkurencija pooštrena po uzoru na američki model, agencija ističe da socijalna prava u Sjedinjenim Državama čine grubi kontrast u odnosu na "duboko ukorijenjenu protestantsku radnu etiku". Naime, u središtu pozornosti nije zbrinjavajuća funkcija države već obveza građana da osigura protuvrijednost za pomoć koja se financira porezima", napominje agencija, ističući da g. 1998. između 21 i 31 milijun Amerikanaca uopće nije imalo zdravstveno osiguranje. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 60 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). (Hina) akoz