DNEVNI PREGLED, SRIJEDA, 14. 05. 2003.

ZAGREB, 14. svibnja (Hina) - Hrvatska ======== Delo/Ljubljana - Rutinska diplomacija Jučerašnji posjet hrvatskog predsjednika bio je "klasičan diplomatski promet, kakav je povremeno potreban u bilateralnim odnosima" drži komentatorica Dela u rubrici Tema dana u srijedu. "Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u službeni posjet Ljubljani nije došao s nekim ambicijama", jer ih "u doba prije izbora ne može ni imati uslijed unutarnjih političkih odnosa u Hrvatskoj, gdje rasprava o odnosima sa Slovenijom u vladinoj koaliciji nije ni moguća", piše Saša Vidmajer. U odnosima dviju država "histerija je popustila, pa je čak i najteže pitanje, državna granica, poslije smirivanja ribarskih prijepora, rasterećeno, no rješavanje zamršenih pitanja je ostalo, ali to nije prepreka za općenitu suradnju", ocjenjuje komentatorica. Regija/Europa ============= Večernje Novosti/Beograd - Srbija će gravitirati SAD-u, a Hrvatska Njemačkoj U tijeku su pregovori o smještanju američkih postrojba na Balkanu, uključujući Srbiju, kaže Gregory Copley u razgovoru za beogradske Večernje Novosti od srijede. Gregory Copley, glavni urednik dnevnika Defence and Foreign Affairs, koji je namijenjen uskom krugu najviših svjetskih dužnosnika, objašnjava da su Balkan i Srbija ponovno postala sigurna mjesta i zato se ponovno nalaze u središtu američkog zanimanja, dok je Beogradu namijenjena uloga glavnog čvorišta za međunarodne investicije. Geopolitički značaj jugoistočne Europe povećava se istodobno s kretanjima američkih interesa prema istoku. Razmatra se da bi jedna vojna baza bila smještena blizu Kosova, a druga kraj Dunava, piše list. Copley u razgovoru tvrdi i da će Hrvatska gravitirati Njemačkoj, a Srbija SAD-u. Na pitanje hoće li uspostava tih granica predstavljati novu opasnost, odgovara da Hrvatska želi dobre odnose s SAD-om, i obrnuto, ali je, "Hrvatska jasno dala do znanja da ne želi američke baze, možda zbog njemačkih pritisaka", kaže on. Hrvatsko-njemački odnosi drugačiji su od odnosa Njemačke sa Srbijom, kaže, i dodaje da "Amerika želi da Hrvatska uđe u NATO i ne želi podjele", kaže Copley za beogradske Večernje Novosti. CSM/Boston - Povratak Poljske na europsku pozornicu Poljska je u posljednjih 14 godina prošla dug put iz komunističkog mrtvila do velike uloge u američkoj koaliciji za intervenciju u Iraku, ocjenjuje u uvodniku Christian Science Monitor od srijede. Poljska je izašla i kao pobjednica iz iračkog rata, no njena vlada ne može si dopustiti dugo spavanje na lovorikama jer joj u domovini pada popularnost, a nezaposlenost je 20 posto, piše list. Poljska računa da će članstvom u EU-u doći do blagostanja, no svojom je potporom SAD-u razljutila je dva najveća partnera u EU-u, Njemačku i Francusku, što je navelo Chiraca na "arogantno podučavanje" pristojnosti budućih članica Unije, dok je Njemačka glatko odbila poljsku ponudu za sudjelovanjem u njenim mirovnim snagama u Iraku. No, kako bilo, "Poljska se vratila. Sada se ostatak Europe, zajedno s Poljacima, mora priviknuti na novu realnost", zaključuje list. Le Figaro/Pariz - Uspješno gospodarstvo uvjet je uspješne europske politike Konvent o budućnosti Europe uspješno je svladao nekoliko važnih etapa i sprema se objaviti prvi prijedlog europskog Ustava, ali radna skupina o gospodarskoj vladi nije sposobna utvrditi zajedničko stajalište ni predložiti nova rješenja, piše u "Le Figarou" Pierre Lequiller, član Konventa. Dok je Europska središnja banka zadužena za monetarnu politiku, u Europskoj uniji nema ustanove koja bi bila zadužena za gospodarsku politiku, ističe autor i upozorava da EU-u danas treba neka vrsta gospodarske vlade. Lequiller stoga predlaže: prvo, jačanje uloge Europskog povjerenstva; drugo, skupina zemalja koje su uvele euro mora imati stalnog predsjednika i mogućnost odlučivanja o svim pitanjima u svezi sa zajedničkom valutom; treće, područje eura mora imati svog predstavnika kako bi imalo veći utjecaj u međunarodnim ustanovama, napose u MMF-u, smatra Lequiller. Bez boljeg gospodarskog usklađivanja nema snažnog i trajnog rasta, a bez ovog potonjeg nema ni političke Europe, zaključuje Lequiller. Tema dana: Teroristički napad u Rijadu ====================================== Le Soir/Bruxelles - Napadi u Rijadu pokazuju da sila ne donosi konačnu pobjedu Samoubilački napadi u Riyadu pokazuju da ni rat u Afganistanu ni rat u Iraku nisu uništili terorizam i Al Qaidu, kaže u razgovoru za belgijski "Le Soir" Pascal Boniface, geopolitičar i direktor Instituta za međunarodna i strateška istraživanja u Parizu. Bili su pravu oni koji su se protivili ratu u Iraku, tvrdeći da će on potaknuti terorizam, kaže Boniface i upozorava da je trebalo pronaći političko rješenje za probleme na tom području i da vojna sila ne donosi konačnu pobjedu. "Postoji mogućnost da će opijenost vojnom pobjedom u Iraku navesti dio američkih dužnosnika da zaključe kako se svaki politički problem može riješiti silom", kaže geopolitičar i predviđa nove napade takve vrste. SZ/Muenchen - Upravo je Saudijska Arabija - a ne Irak - izvor prijetnje u regiji Napadi u Riadu pokazuju da islamistički teror nije moguće pobijediti izvana, konstatira Sueddeutsche Zeitung. "Teror potječe iz Saudijske Arabije gdje je vahabitizam državna religija te će u Saudijskoj Arabiji morati biti i pobijeđen. U toj zemlji najbolje uspijeva mržnja prema Americi; upravo je Saudijska Arabija - a ne Irak - izvor najveće prijetnje u regiji. SAD nema političku strategiju za demontiranje te islamističke bombe. Saudijsko društvo čeka oslobođenje od autoritarne vladavine - kako bi se moglo okrenuti fundamentalizmu. Dakle, projekt demokratizacije Bliskog Istoka mora se iskazati u Riadu i Džidi žele li se Amerika i Zapad osloboditi najveće prijetnje", upozorava Sueddeutsche Zeitung. FT/London - Samo pravedna politika može uništiti Al Kaidu Samo sila može uništiti al Qa'idu ali njezina sve šira baza može biti potkopana samo politikom koju Arapi i muslimani smatraju pravednom, upozorava The Financial Times. "Takva bi politika podrazumijevala obnovu američke vjerodostojnosti u regiji kroz ravnopravan odnos prema Izraelcima i Palestincima te konačno ispunjenje američkog obećanja o povratu Iraka iračkim vlastima koje će izabrati sami Iračani. Želi li djelotvorno i uz potporu uvjerenih saveznika udariti na al Qa'idu, SAD treba takav legitimitet. Saudijska kraljevska obitelj također mora obnoviti svoj legitimitet - po mogućnosti reformama prema kojima je prijestolonasljednik Abudulah dosad gajio pretjerani oprez. Kraljevska kuća ne može i dalje nastojati kupovati mir u vlastitoj kući očuvanjem ustajale autokracije pod teokratskim pokroviteljstvom i istodobono financirati ekstremizam u inozemstvu", upozorava britanski list. Le Temps/Ženeva - Napad u Rijadu - nastavak napada od 11. rujna Samoubilački napadi na stambenu četvrt u saudijskoj prijestolnici Riyadu ne mogu se usporediti s napadom od 11. rujna 2001., ali se čine njegovim nastavkom, piše u uvodniku švicarskog "Le Tempsa" Louis Lema. "Napad znači povratak Al Qaide nakon iračke epizode i opominje Georgea Busha da 'križarski rat" njegovih postrojba u Bagdadu nije ništa riješio; naprotiv", upozorava list i ocjenjuje da "sama činjenica da su se napadi mogli dogoditi na tlu Saudijske Arabije, dovoljno svjedoči o njezinoj suradnji s islamističkim mrežama." Progonjena i oslabljena Al Qaida nije mogla udariti na Zapad, pa je za metu izabrala američke interese u Saudijskoj Arabiji, gdje nazočnost nekoliko desetaka tisuća američkih vojnika podjaruje snage koje je Bushova uprava i htjela iskorijeniti silom, zaključuje uvodničar. Der Standard/Beč - Al Kaida se vraća prvobitnom cilju - Saudijskoj Arabiji Napadi u Riadu podsjetili su svijet gdje je zapravo počela priča o Osami bin Ladenu i napadima od 11. rujna: riječ je o Saudijskoj Arabiji, podsjeća Der Standard. Neposredno nakon završetka rata u Iraku Washington je najavio povlačenje svojih vojnika iz Saudijske Arabije, signalizirajući Riadu da mu saudijska pomoć više nije bezuvjetno potrebna, konstatira list. Naime, jedan od najvažnijih razloga za rat u Iraku bila je "gorka spoznaja" Washingtona da će saudijska kraljevska kuća i dalje nastupati pomirljivo prema radikalnijim islamistima - "što je loše za SAD", napominje list. "Dakle, Saudijska je Arabija izložena strahovitom pritisku - koji je dodatno pojačan razornim nizom terorističkih napada u ponedjeljak navečer. Tri savršeno koordinirana napada u kojima su stradali deseci ljudi dovoljno rječito svjedoče o udarnoj moći Al- Qa'ide, čije se terorističke aktivnost očigledno vraćaju prvobitnom cilju - Saudijskoj Arabiji", zaključuje Der Standard. Die Welt/Berlin - Povratak terora "Još se ne zna tko stoji iza samoubilačkih napada, ali ubilačka profesionalnost ukazuje na Al Kaidu, ali ne samo na nju", piše u komentaru lista Die Welt od srijede. Poput svih ranijih terorističkih napada, i ovaj je usmjeren protiv Zapada općenito, osobito Amerikanaca, te se "sadašnji izazov sastoji u tome da 'našu naciju branimo od nepoznatog, neizvjesnog, nevidljivog i neočekivanog'", kako kaže američki ministar obrane, navodi komentator. To "za Zapad, pa i za Njemačku, znači borbu protiv terora i u najskrovitijim špiljama Hindukuša, sprječavanje razbojničkih država da surađuju s teroristima i poduzimanje svih mogućih mjera da oružje za masovno uništenje ne dospije u pogrešne ruke", stoji u komentaru. FAZ/Frankfurt - Borba kultura i terorizam "Vjerojatno počinitelje napada u Rijadu treba tražiti u vjersko- ideologijskom krugu terorističke organizacije Al Kaida", drži komentator lista Frankfurter Allgemeine Zeitung u srijedu. "Teror tih islamističkih ekstremista namijenjen je i vlastitim vođama, saudijskoj kraljevskoj kući", stoji u članku. Amerikanci su poslije napada 11. rujna i sami shvatili da je "vjersko- politički duh vahabitskog naftnog kraljevstva dio problema terorizma", piše komentator i podsjeća da Osama bin Laden pozvao na borbu sve dok 'nevjerni' Amerikanci ne napuste saudijsko-arapsko tlo i dok je "u Rijadu na vlasti vlada koja uopće ne odgovara islamističkim shvaćanjima vjere i politike". Terorizam u ime islama pokazuje da "između Zapada i Orijenta mnogo toga nije u redu, što se tek nepotpuno opisuje riječju 'nesporazum a odražava se u otuđenju koje mnoge pozapadnjene elite u regiji razdvaja od vlastitih naroda", zaključuje komentator. BBC/London - Saudijska Arabija morala bi građanima dati veća prava Saudijska Arabija nije ozbiljno shvaćala pitanje terorizma, a nakon terorističkih napada na New York i Washington jednostavno je zatvarala oči, naglašava u razgovoru za BBC bivši američki veleposlanik na Bliskom Istoku Martin Indik. Zapad treba surađivati sa Saudijskom Arabijom i otvoreno tražiti odlučne korake da se zaustavi financiranje Al Kaide i uhite njeni pripadnici, drži Martin Indik. Problem su također i ekstremni islamski vjerski čelnici koji iz džamija šire mržnju prema kraljevskoj porodici i prema Zapadu i Americi. Osama bin Laden ima znatnu potporu i među građanima kojima su zbog tradicionalnog autoritarnog režima uskraćena osnovna politička prava, objašnjava Indik. Žene su bez osnovnih prava, mlade zastarjeli obrazovni sustav upućuje na ekstremizam i vrlo teško dolaze do pristojnog posla, prenosi BBC, pa se tako se okreću protiv kraljevske obitelji i protiv Amerike jer je Washington podupire. "Zato Saudijska Arabija mora istodobno poduzeti odlučne korake prema Al Kaidi, ali i svojim građanima dati veća prava," ocjenjuje bivši američki diplomat Martin Indik. Il Piccolo/Trst - Atentat jača američke neokonzervativce Atentati u Rijadu imat će veliki utjecaj na Bliski istok jer neizravno govore u prilog stajališta američkih neokonzervativaca da je terorizam moguće iskorijeniti samo uspostavljanjem demokracija, piše u srijedu Il Piccolo. U američkim neokonzervativnim krugovima Saudijsku Arabiju smatra se prikrivenom "otpadničkom državom", a Bushova je administracija rat u Iraku smatrala i prigodom da se preispitaju odnosi s Rijadom, jer Irak nudi energetsku alternativu i alternativu za smještaj američkih postrojba, piše u komentaru. Napadi u Rijadu sada pred američku administraciju postavljaju i pitanje što učiniti sa Saudijskom Arabijom koju se optužuje da nije u stanju nadzirati vjerske krugove koji raznim kanalima financiraju radikalne islamiste. U tom smislu rijadski atentati snaže tezu američkih neokonzervativaca koji zagovaraju uspostavljanje i širenje demokracije na cijelom Bliskom istoku kao načina iskorjenjivanja terorizma, "što implicira širenje vojnog intervencionizma", piše Il Piccolo. The Independent/London - Odgovornost američkih čelnika i kraljevske obitelji Američki i britanski čelnici i kraljevska obitelj suodgovorni su za rijadske terorističke napade, objavljuje The Independent (po BBC- ju). Za terorističke napade u Rijadu novinar Robert Fisk stavlja odgovornost na američke i britanske političke čelnike i saudijsku kraljevsku porodicu. Teško je ignorirati činjenicu da se zemlji s najvećim rezervama nafte koješta tolerira; odsijecanje ruku i odrubljivanje glava i danas se provodi nad onima koji su se ogriješili o zakon, žene su obespravljene, a islamski fundamentalizam aktivno se financira, prenosi BBC. List to objašnjava tijesnim vezama zapadnog establishmenta s ogromnog kraljevskom porodicom koja ima 15 tisuća prinčeva i koja je "ogrezla u korupciji" i zemljom upravlja feudalno. Procjenjuje se da će ta potpora trajati dok je obitelj na vlasti, a ako će biti svrgnuta "Amerika više ne mora brinuti za svoje interese, odnosno može ih lako zaštiti iz svojih baza u susjednom Iraku", prenosi BBC. WP/Washington - Bushova administracija mora udvostručiti napore u ratu protiv terorizma Atentat u Rijadu pokazuje da Al Kaida nije poražena i baca sumnju Bushovu tvrdnju, koju je izrekao u svom pobjedničkom govoru nakon iračkog rata, da je došlo do "preokreta" u ratu protiv terorizma, piše Washington Post u srijedu. Intervencija u Iraku, koju je George Bush želio povezati s terorističkim napadima 11. rujna i Al Kaidom, vjerojatno je imala slab izravni učinak na tu skupinu, "mada je bila opravdana iz drugih razloga", ocjenjuje list. "Činjenica je da su Al Kaida i, vrlo vjerojatno, Osama bin Laden živi i u stanju nanijeti veliku štetu ovoj zemlji; i saudijsko čelništvo i Bushova administracija moraju prihvatiti tu stvarnost i udvostručiti napore da je promijene", zaključuje list. NYT/New York - Atentat u Rijadu opovrgava pretpostavke Bushove administracije "Mi smo na Bliskom istoku ostvarili svoju promjenu režima, a teroristi Al Kaide sada žele ostvariti i svoju", piše u komentaru New York Timesa od srijede. Al Kaida želi potkopati saudijsku monarhiju, te su atentati u Rijadu bili usmjereni i na Saudijsku Arabiju i na Sjedinjene Države. Teroristi su atentatom digli u zrak i neke temeljne pretpostavke Bushove administracije, odnosno da je Al Kaida na izdahu, da će se zauzimanjem Iraka postići i regionalna stabilnost, te da će pokazivanje američke "supersnage" zastrašiti teroriste, piše list. Daily Telegraph/London - U Saudijskoj Arabiji gerontokracija se sukobljava s teokracijom Vremensko poklapanje terorističkog napada s Powellovim posjetom dodatno će ojačati osjećaj nesigurnosti u toj zemlji, ističe Daily Telegraph. "No, najozbiljnije posljedice krvoprolića u Rijadu neće na svojoj koži osjetiti Zapad već saudijska kraljevska kuća. Posrijedi je izravan napad na saudijski prestiž i upozorenje da su ustupci Washingtonu neprihvatljivi. Kada je u pitanju islamski fundamentalizam, Saudijska je Arabija nalik Janusu. Naime, ta je zemlja sjedište vahabitske sljedbe, čija je vjera istodobno saudijska državna religija a osigurava i intelektualno opravdanje za al Qa'idu", napominje list. Saudijska kraljevska kuća pokušala je potkupiti Osamu bin Ladena, podsjeća Daily Telegraph, "ali nije moguće ispuniti konačni islamistički cilj - svrgavanje saudijskog kraljevstva i obnovu kalifata. Posrijedi je rat do istrebljenja između gerontokracije i teokracije", zaključuje list. DW/Berlin - Dvojaka uloga neće riješiti probleme Saudijske Arabije Saudijska Arabija želi igrati dvojaku ulogu vjerskog autoriteta i najvažnijeg vojnog i gospodarskog partnera "nevjernika" SAD-a, komentira Deutsche Welle. Nakon rata u Iraku činilo se da je napetostima u odnosima Rijada i Washingtona došao kraj: Washington je pristao povući svoje vojnike a Saudijska Arabija je obećala da će i dalje kupovati američko oružje. U tu je svrhu - unatoč sve praznijoj blagajni - potrošila više od 10 milijardi dolara, napominje DW. Postoji još jedan mogući razlog ovako mirnog rastanka, smatra komentator: "Amerika više ne ovisi samo o nafti iz Saudijske Arabije jer sada u potpunosti nadzire Irak". Međutim, u Saudijskoj Arabiji sve je više onih koji zbog ozbiljne gospodarske krize podržavaju terorista Osamu bin Ladena a i pripadnici kraljevske kuće često novčano pomažu širenje islama u Afganistanu, Somaliji, Indoneziji ili nekom drugom mjestu koje potonji događaji razotkrivaju kao stjecište terorista, napominje Deutsche Welle. DPA/Hamburg - Teroristi poručuju da im američko povlačenje nije dovoljno Napadima na strane civile ekstremisti poručuju da ih povlačenje američkih postrojba iz Saudijske Arabije ne zadovoljava te da će se i dalje boriti protiv SAD-a i njegovih saveznika, prenosi DPA u utorak mišljenje zapadnih promatrača. Prije samo nekoliko dana činilo se da su Washington i naftni monarsi u Perzijskom zaljevu napokon postigli dogovor koji će izmaknuti političko tlo pod nogama islamskih terorista poput Bin Ladena, ističe agencija, potkrepljujući tu ocjenu povlačenjem američkih postrojba iz Saudijske Arabije ali i obustavom aktivnosti saudijske humanitarne organizacije El Haramein u Pakistanu i Afganistanu. Najnoviji napad na riadske četvrti nastanjene pretežno Amerikancima pokazuje pak - između ostalog - da su skupine poput Al Kaide unatoč opsežnoj američkoj borbi protiv terorizma "još uvijek sposobne planirati i izvoditi veće terorističke napade", ističe na kraju priloga DPA. DPA/Hamburg - Irački rat nije umanjio opasnost od terorizma Po procjeni Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) u Londonu, terorizam usmjeren protiv Sjedinjenih Država nije oslabio, javlja agencija DPA. IISS je konstatirao da je "teroristička mreža Al Kaida i dalje sposobna silovito udariti, što je pokazao niz napada u Saudijskoj Arabiji", piše DPA. U izvješću IISS, između ostalog, opominje da je potrebna "uska i djelotvorna suradnja SAD-a i Europe u procjeni globalne terorističke prijetnje", prenosi agencija. IISS nadalje ukazuje da se u tom kontekstu kao "logičan instrument nudi NATO", koji bi mogao imati učinkovitu ulogu, prenosi agencija. Prema IISS-u "teroristička mreža Osame bin Ladena i dalje novači borce" a njezino 'krnje vodstvo" sastoji se od 20 do 30 utemeljitelja Al Kaide, navodi agencija, prenoseći na kraju procjenu IISS-a da će "možda proći 'cijeli naraštaj' prije no što Al Kaida konačno bude poražena", izvješćuje DPA. Reuters/London - Iranski je adut Europska unija Usprkos angažman na Bliskom Istoku zahtijeva izravne kontakte s Iranom, Washington nije pretjerano zainteresiran za obnovu političkih veza s političkim sustavom u Teheranu koji je navodno na umoru, konstatira Reuters. Najjača karta kojom trenutno raspolaže Iran jest Europska unija, smatraju analitičari. Naime, za razliku od Sjedinjenih Država Europljani pregovaraju s Iranom radi sporazuma o trgovini, inzistirajući u okviru tih razgovora i na promociji ljudskih prava u Iranu, transparentnosti nuklearnog programa i uskraćivanju potpore militantnim skupinama, analizira Reuters, napominjući da bi izostanak stvarnog napretka u tim pitanjima mogao rezultirati neuspjehom pregovora i kopnjenjem europskog strpljenja. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 70 redaka za eksluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). AFP/Pariz - Bushova vlada zadovoljna "slabim" dolarom Kabinet predsjednika Georgea W. Busha jako je zadovoljan zbog pada vrijednosti zelene novčanice, premda neumorno opetuje kako vjeruje u politiku "jakog dolara" koja se provodila u doba demokratskog predsjednika Billa Clintona, piše AFP. Po mišljenju stručnjaka i Bushove vlade, razmjerno nadziran pad dolara ima zasad samo pozitivan učinak na američko gospodarstvo koje još uvijek ima poteškoća s rastom. Naime, "slab dolar" potiče izvoz i smanjuje pogibao od deflacije, prenosi agencija. Politika "jakog" dolara koju je u drugoj polovici 90-ih zagovarala prethodna vlada Billa Clintona, provodila se u potpuno različitim gospodarskim prilikama, podsjeća agencija. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 50 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). WP/Washington - Bushova administracija nespremna za izazove u Iraku Čini se da će Bushova administracija uspjeti isključiti UN iz upravljanja poslijeratnim Irakom iako se njezina strategija čini sve upitnijom, piše Washington Post u uvodniku od utorka. Potporu svojim argumentima da vlast nad poslijeratnim Irakom mora biti koncentrirana u Pentagonu Washington nalazi u problemima s kojima su se suočile UN-ove operacije u Bosni i Kambodži, napominje list. No, prvih mjesec dana američke uprave nad Irakom sugerira da je Bushova administracija bila nespremna za iračke izazove, te da nije pokazala ni sposobnost ni spremnost za njihovo rješavanje, piše list, navodeći kao izraziti propust činjenicu da vojska SAD-a nije osigurala nadzor nad mjestima gdje se navodno nalazilo oružje za masovno uništenje, te je mnogo toga uništeno i opljačkano, uključujući čak i irački centar za nuklearna istraživanja. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 65 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). (Hina) akoz