ZAGREB, 13. svibnja (Hina) - Ukupne štete uzrokovane sušom prema prvim procjenama iznose oko 1,4 milijarde kuna, od čega štete na poljoprivrednim kulturama pšenice, šećerne repe, stočnog i pivarskog ječma, uljane repice, raži, zobi,
krumpira i krmnog bilja oko 937,5 milijuna kuna, a kod soje, suncokreta i kukuruza 533,7 milijuna kuna.
ZAGREB, 13. svibnja (Hina) - Ukupne štete uzrokovane sušom prema
prvim procjenama iznose oko 1,4 milijarde kuna, od čega štete na
poljoprivrednim kulturama pšenice, šećerne repe, stočnog i
pivarskog ječma, uljane repice, raži, zobi, krumpira i krmnog bilja
oko 937,5 milijuna kuna, a kod soje, suncokreta i kukuruza 533,7
milijuna kuna.#L#
Istaknuo je to na današnjoj konferenciji za novinare ministar
poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić, dodavši kako je
stanje elementarne nepogode do sada proglašeno u deset županija.
Pankretić je rekao i kako su sukladno Zakonu o zaštiti od
elementarnih nepogoda županijska, gradska i općinska povjerenstva
dužna odmah, a najkasnije u roku od osam dana dostaviti prva
izvješća o opsegu štete, novčanom iznosu i posljedicama.
Konkretne mjere koje će Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva
predložiti Vladi, kazao je Pankretić, sastoje se od 11 točaka.
Između ostaloga se traži da se korisnike novčanih poticaja u
cijelosti oslobodi obveza predaja i dokazivanja minimalnog
prinosa, otpisivanje dijela potraživanja Vlade prema korisnicima
državnog poljoprivrednog zemljišta te poček od godine dana na
otplatu korisnicima kredita iz Fonda za razvoj te bez obračuna
redovnih kamata.
Također, predložit će se da društvo Hrvatske vode provede postupak
otpisa obveza za vodnu naknadu za ovu godinu, te da MPŠ u okviru
programa kreditiranja i kroz model kapitalnih ulaganja poseban
prioritet da nabavi opreme za navodnjavanje te opreme i sustava
protiv mraza i tuče.
Od Ministarstva financija zatražit će se da osigura 30 posto od
iznosa stvarnih šteta od suše te da hitno riješi pitanje plavog
diesel goriva. Predložit će se i da se izmjenama i dopunama Zakona o
novčanim potporama ublaži nastalu štetu. To se, pojasnio je
Pankretić, prvenstveno tiče nacionalnih kvota, gdje ukoliko se
odredi određena kvota može doći do smanjenja potpore. Primjerice,
ako je ove godine zasijano više kukuruza nego je to u nacionalnoj
kvoti koja se odredi, onda bi sam poticaj od 1.250 kuna mogao pasti.
Stoga želimo zadržati istu razinu, tj. nacionalna kvota bi bila
onolika koliko je zasijano određene kulture, kazao je Pankretić.
MPŠ će preporučiti nadzornim odborima i upravama poslovnih banaka
da reprogramom ili počekom u otplati kredita poljoprivrednim
proizvođačima također doprinesu ublažavanju nastalih šteta.
Pankretić se nada kako će predložene mjere biti usvojene na Vladi.
Upitan ne bi li državi bilo jeftinije završiti do kraja sustav
navodnjavanja i time dugoročno riješiti problem suše, ministar je
kazao kako je od 1998. do 2002. godine iz Fonda za prenamjenu
poljoprivrednog zemljišta iskorišteno oko 92 milijuna kuna za
melioraciju i uređenje zemljišta. No, problem je, pojasnio je
Pankretić, što su naša zemljišta rascjepkana i naši proizvođači
nemaju velike parcele na jednom već na više mjesta pa je
navodnjavanje neisplativo. I inače, rekao je Pankretić,
navodnjavanje je isplativo za vrlo intenzivne kulture i godišnje
nasade u povrtlarstvu. Navodnjavanje pak u tradicionalnim
kulturama (pšenica ili kukuruz) neisplativo je, a problem suše na
taj način teško je rješiv.
Pankretić je podsjetio i kako je MPŠ osnovalo Povjerenstvo za
otklanjanje posljedica od suše, a također je istaknuo kako je
predsjednik Vlade za sutra sazvao Krizni stožer.
(Hina) tp ds