ZAGREB, 12. svibnja (Hina) - Miroslav Radman, molekularni biolog svjetskoga glasa i prvi Hrvat koji je u listopadu prošle godine postao redoviti član Francuske akademije znanosti, održao je večeras u Tehničkome muzeju predavanje "Mi i
naš DNA".
ZAGREB, 12. svibnja (Hina) - Miroslav Radman, molekularni biolog
svjetskoga glasa i prvi Hrvat koji je u listopadu prošle godine
postao redoviti član Francuske akademije znanosti, održao je
večeras u Tehničkome muzeju predavanje "Mi i naš DNA".#L#
Radman je gost Prvoga festivala znanosti u Hrvatskoj koji se
održava do 18. svibnja u Zagrebu, Rijeci i Varaždinu, a večeras je
svečano otvoren u zagrebačkome Tehničkom muzeju.
Za svoje večerašnje predavanje Radman je rekao da mu je u središtu
odnos koji ljudi imaju prema molekuli DNA (deoksiribonukleinskoj
kiselini). A to je, dodao je, doista "primadona" među molekulama
koja je zato što izgrađuje gene privukla najveću pozornost
znanstvenika.
Pred brojnom okupljenom publikom Radman je večeras postavio i
razmatrao pitanje - koliko je zapravo dobar ljudski genom s čije je
strukture nedavno potpuno "skinut i posljednji veo" pa se sada,
kako je objasnio, razmatra kakva će biti buduća istraživanja
ljudskoga genoma.
S tim u vezi, podsjetio je na nedavni skup u londonskome Royal
Society priređen u povodu 50. obljetnice razrješenja strukture
DNA. James Watson, koji je zajedno s Francisom Crickom za to otkriće
dobio 1962. Nobelovu nagradu, na tome je skupu postavio smjelo
pitanje - je li promjena germinalne linije DNA (one koja se nalazi u
reproduktivnim stanicama) legitiman ili zabranjen znanstveni
projekt. A kad je o tome riječ, sam Radman je večeras rekao da si
daje opasku na izjave od pred nekoliko godina da se germinalna
linija nikako ne smije dirati.
Kao podlogu za raspravu o toj temi, Radman je spomenuo istraživanja
gena p-53 koja se provode na miševima. Kad je taj gen u stanici
aktivan, podsjetio je, mala je šansa da stanica postane maligan
tumor, dok je u tumorskim stanicama p-53 inaktivan.
To pak znači, istaknuo je Radman, da bi se određenom korekcijom
germinalne linije DNA - "ubacivanjem" jednoga ili dva sintetička
gena p-53 osobama koje u stanicama imaju samo jedan gen p-53,
umjesto dva kolika je njegova "normalna" učestalost u stanicama,
kod njih bila znatno smanjena opasnost od kancerogenih oboljenja.
(Hina) ip ln