DNEVNI PREGLED, PONEDJELJAK, 12. 05. 2003.

ZAGREB, 12. svibnja (Hina) - Hrvatska ======== The Independent/London - Hrvati su u nedjelju tugovali na dva odvojena mjesta Hrvati su u nedjelju tugovali na dva odvojena mjesta - uz spomen- obilježje u Jasenovcu i u blizini Bleiburga u Austriji, piše britanski The Independent. Prvi je puta jedan hrvatski predsjednik zajedno s nekadašnjim zatočenicima jasenovačkog koncentracijskog logora komemorirao pokušaj bijega iz 1945. g., ističe list, navodeći da je predsjednik Mesić izrazio "najdublje žaljenje zbog nevinih žrtava, stradalih od ruku onih koji su ukaljali ime Hrvatske". Istodobno su se tisuće Hrvata tradicionalno okupile u blizini Bleiburga "kako bi obilježili jedan od zločina iz posljednjih mjeseci rata, koji je izvan granica Hrvatske gotovo potonuo u zaborav", piše list. "Priča o tom zločinu trebala bi biti dobro poznata i u Britaniji jer su se strašni događaji zbili dobrim dijelom i zahvaljujući britanskoj politici", podsjeća The Independent. Der Standard/Beč - Po Buseku će prijem Hrvatske u EU ovisiti o ostala dva kandidata "Europljani moraju što prije preuzeti odgovornost na Kosovu", zahtijeva u razgovoru za austrijski Der Standard Erhard Busek, posebni koordinator EU za Pakt za stabilnost jugoistočne Europe. Upozorivši u osvrtu na incident u Prištini da ekstremističke skupine na Balkanu koriste razlike u stavovima između UN-a i SAD-a, Busek naglašava da je stanje na Balkanu trenutno teško. Objasnivši da ga posebno zabrinjava Makedonija zbog prisutnih težnji promjeni granica, Busek se osvrće i na pitanje prijema Hrvatske. Hoće li Hrvatska u dogledno vrijeme biti primljena u Europsku uniju ovisit će po njegovu mišljenju o tome u kojoj će mjeri odgovarajući procesi u Bugarskoj i Rumunjskoj proteći bez većih problema. Hrvatska mora postići napredak u privatizaciji a njezina perspektiva u EU povezana je i s političkom situacijom, ističe Busek, "aludirajući time na predstojeće izbore, na kojima bi na vlast ponovno mogao doći nacionalistički HDZ", ocjenjuje list, napominjući da Busek traži i jasnije odnose unutar EU i formiranje europske vlade. APA/Beč - Hrvatski predsjednik u posjetu Sloveniji Hrvatski će predsjednik Stjepan Mesić od utorka provesti tri dana u susjednoj Sloveniji, što je prvi službeni posjet iz Hrvatske na najvišoj razini otkako Slovenija ima novog šefa države, najavljuje u ponedjeljak agencija APA. Agencija napominje da će se razgovori vrtjeti oko "tradicionalnih" tema, pitanja granice u Piranskom zaljevu koje je "zamrznuto", zatim pitanja oko 150 milijuna eura duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama, kao i hrvatskih prometnih planova u smjeru Zapada. "Slovenija mora izgraditi priključak Phyrnskoj autocesti, završiti autocestu Zagreb - Ljubljana i dati na raspolaganje izravnu cestovnu vezu između Rijeke i Trsta. Ali slovenska prometna politika ima druge prioritete", piše APA. Agencija naglašava i da se ne smiju podcijeniti gospodarska pitanja, jer je "Hrvatska treći slovenski trgovački partner po veličini (poslije Njemačke i Italije), ali je trgovačka bilanca opterećena milijunskim deficitom, čime će se baviti slovensko- hrvatska poslovna konferencija na kojoj će govoriti Mesić", izvješćuje agencija. Regija/Europa ============= The Observer/London - Tužitelji suda UN-a podnijeli izravne dokaze protiv Miloševića Nakon 17 mjeseci nezadovoljstva tužitelji haaškog suda prošlog su tjedna iznijeli prve izravne dokaze da je bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević zapovijedao da se počine ratni zločini, piše The Observer (po BBC-ju). Tužiteljima suda vidno je laknulo, prenosi list. Naime, od početka suđenja u veljači prošle godine oni su iznijeli iscrpne dokaze o zločinima u Bosni, Hrvatskoj i na Kosovu tijekom devedesetih godina, ali ni jedan koji bi Miloševića povezao s tim zbivanjima, primjećuje The Observer. Ključni trenutak bilo je ubojstvo reformatorskog srpskog premijera Zorana Đinđića prije dva mjeseca, kada je očigledan pokušaj prevrata pokrenuo "masovna uhićenja gospodara rata, kriminalaca i pripadnika tajne policije". Tim je uhićenjima razbijen krug Miloševiću odanih ljudi "koji su zastrašivali svjedoke", tumači Observer. Le Monde/Pariz - Nova podjela EU na velike i na male zemlje neće biti trajna Može li Europska unija, zajednica država različitih veličina, poštovati demokratsko načelo prema kojemu zemlje s najvećim brojem stanovnika trebaju imati veći utjecaj, a da se zemlje s manjim brojem stanovnika ne osjete oštećene, pita Thomas Ferenczi u "Le Mondeu". To se pitanje ponovno postavlja u raspravama o budućem europskom Ustavu i potiče novu podjelu u ionako podijeljenoj Europi, ističe Ferenczi. Ugovor iz Nizze poremetio je ravnotežu na štetu "velikih" zemalja jer je, s jedne strane, potvrdio pravo svake zemlje da ima svog povjerenika, a s druge predvidio da se odluke u Vijeću donose na temelju glasova većine država, čime su "male" i "srednje" zemlje dobile mogućnost blokade, piše novinar, pozivajući se na mišljenje europskog zastupnika Jeana-Louisa Bourlangesa (UDF). Ipak, ta podjela neće biti trajna, drži novinar, pozivajući se na mišljenje bliskih suradnika Valeryja Giscarda d'Estainga u Konventu, koji misle da "male" zemlje ne čine jedinstvenu skupinu i da se njihova stajališta o mnogim temama razlikuju. Le Monde/Pariz - "Jak" euro trebao bi zabrinuti Europsku uniju Dok je politika "jakog franka" u Francuskoj dugi niz godina bila tema rasprave, "jaki" euro danas ne izaziva tako veliku zabrinutost francuskih vlasti, piše u uvodniku subotnji "Le Monde". Možda je ta ravnodušnost i razumljiva, ističe list, budući da je Europska središnja banka (ESB) sada neovisna i sama vodi europsku monetarnu politiku, premda su ugovorom iz Maastrichta jasno utvrđene njezine i obveze europske političke vlasti. "Problem je što s onu stranu Atlantika Sjedinjene Države, unatoč pobijanju iz Bijele kuće, na vrlo profinjen način provode politiku 'slabog' dolara, dok s druge - strašne li asimetrije - 'jak' euro počinje jako loše utjecati na gospodarstvo, ali nema nikog da pozove na uzbunu", piše list i zaključuje da jačanje zajedničke europske valute potvrđuje kako ne postoji nikakva gospodarska politika u pitanju eura. CSM/Boston - Propao francuski pokušaj produbljivanja transatlantskog jaza Čini se da Berlin odustaje od ideje o europskom konkuriranju Sjedinjenim Državama u svjetskoj politici, primjećuje Christian Science Monitor (po VOA-i). List piše o posljedicama europskih nesuglasica oko rata u Iraku. Čini se da Njemačka odustaje od ideje da bi Europa mogla postati suparnica Sjedinjenih Država u svjetskoj politici i da bi se mogla suprotstaviti američkoj hegenomiji a to znači, piše list, "da je propao francuski pokušaj produbljivanja transatlantskog jaza". Poljska se nameće kao posrednik između europskih država koje se zalažu za bliskije odnose s Washingtonom i zemalja koje žele parirati Sjedinjenim Državama, a s druge strane sve je više znakova da Njemačka želi ponovno preuzeti tu ulogu, bilježi list. Poljska je, podsjeća bostonski dnevnik, čak dobila zadaću da upravlja jednim od sektora u Iraku, a njemački kancelar Gerhard Schroeder je u međuvremenu počeo sve češće pokazivati spremnost na pomirenje s Washingtonom. "Međutim čak i njegovi bliski suradnici privatno priznaju da su odnosi između Schroedera i predsjednika Busha trajno narušeni", piše CSM. La Stampa/Torino - Eksplozivnih šest mjeseci predsjedavanja EU-om Talijansko predsjedavanje EU-om dolazi u trenutku koji nije uobičajen u životu Unije, a ni međunarodne zajednice, te će Italija morati upravljati krajnje osjetljivim pa i "eksplozivnim" stanjem, piše Enzo Bettiza u La Stampi od ponedjeljka. Britanski "Economist" je napisao da je u tom šestomjesečnom razdoblju upravo stoga potrebna velika dalekovidnost i diplomatičnost, piše Bettiza, i napominje da se slaže s tom ocjenom. "Postoji veliki rizik, nastao svrstavanjima za i protiv Amerike, stvaranja suprotstavljenih Europa, stjeranih u vještačku Uniju, odnosno, jasne propasti federativne integracije", ocjenjuje Bettiza. Bettiza, međutim, osporava ocjenu "Economista" da "Italija Silvia Berlusconija", radi unutarnjih političkih afera, nije prikladan predsjedavatelj. Britanski list, piše Bettiza, zapravo sugerira Italiji promjenu vlasti, te posljedično stvaranje praznine u vlasti EU-a. Uz to, primjećuje Bettiza ističući utjecaj Economista i izvan Britanije, taj list sustavno daje negativne ocjene o talijanskim političarima, od Andreottija do Prodija, te bi se, po Bettizi, moglo postaviti pitanje na gaji li Economist "negativne predrasude o Italiji kao takvoj". Tema dana: Bliski istok ======================= DPA/Hamburg - Na Bliskom istoku ništa nije moguće postići Bez Arafata Izrael i Sjedinjene Države nisu uspjeli isključiti Jasera Arafata iz bliskoistočnog mirovnog procesa, konstatira njemačka agencija DPA. Kao "vrhovni zapovjednik nacionalnih obrambenih snaga", Arafat ima na raspolaganju ukupno 20 tisuća ljudi u sastavu pet neregularnih postrojbi a nadzire i najvažniju obavještajnu službu autonomne palestinske uprave te veliku većinu zastupnika u palestinskom parlamentu, podsjeća DPA. Osim toga, Arafat je nadležan i za pregovore s Izraelom pa "ga nije moguće zaobići sve dok je živ", prenosi njemačka agencija riječi jednog vodećeg europskog diplomata. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 50 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za naruždbe javite na telefon 4808-692). Haaretz/Tel Aviv - Povratak palestinskih izbjeglica Što će po Powellovom mirovnom planu Izrael dobiti za priznavanje nove palestinske države, osim privremenog prestanka nasilja, pita se list Haaretz u uvodniku od ponedjeljka. Očekivanja da će dvije strane postići sporazum koji će do 2005. godine okončati nasilje više izgleda kao "utopija nego kao ozbiljan politički plan", piše list i predviđa da će se uskoro pokazati kako "itinerar" ne rješava sporove između strana. List u uvodniku predviđa da se palestinska strana neće odreći prava na istočni Jeruzalem, ni napustiti svoje mase izbjeglica koje su 1948. otišle iz sadašnjeg Izraela. Sharonov zahtjev da se Palestinci na početku pregovora odreknu prava na povratak izbjeglica opravdan je jer je tako predsjednik izraelske vlade postavio pitanje trajnog rješavanja tog problema, ocjenjuje se u uvodniku, ali se i upozorava da će Sharon morati pokazati spremnost na kompromise u drugim pitanjima. DPA/Hamburg - Powell među Palestincima "Američki ministar vanjskih poslova Colin Powell za posjeta Izraelu i palestinskim područjima postigao je tek malo uspjeha", izvješćuje agencija DPA u ponedjeljak. Pred Powellov dolazak ubijen je jedan Izraelac, a u vezi s tim list Jediot Achronot napisao je; "Powell je došao s osjećajem da je američka pobjeda u Iraku promijenila lice Bliskog istoka. Ipak je na licu mjesta morao iskusiti koliko se malo promijenilo", izvješćuje agencija. "Ne čudi što Sharon svoje najavljene 'bolne ustupke' nije želio 'potrošiti' na Powella, nego ih želi obznaniti poslije sastanka s njegovim šefom", piše agencija te napominje da je prema izraelskim novinskim izvješćima Powell "izrazio skepsu u Abbasovu sposobnost obuzdavanja palestinskih ekstremističkih skupina". "Među Izraelcima je zavladalo nepovjerenje a među Palestincima razočaranje", stoji u članku. The Jerusalem Post/Jerusalem - Krajnje odredište mirovnog "itinerara" nejasno za Izrael Colin Powell traži da se krene "itinerarom" mirovnog plana za Bliski istok koji jasno vodi stvaraju palestinske države, no Izraelci se mogu pitati zašto krenuti kada je njihovo odredište nejasno, piše Jerusalem Post od ponedjeljka. Mirovni je plan neuravnotežen dok se Palestinci ne odreknu prava na povratak u Izrael, ocjenjuje se u uvodniku. U tom smislu izraelski zahtjev u mirovnom procesu zapravo glasi: "Spremni smo vam vjerovati da se radi o stvaranju vaše države, a ne o rušenju naše, no sada trebamo više dokaza", stoji u uvodniku. Dok Palestinci ustrajavaju na tom pravu oni niječu pravo na postojanje države Izrael, piše list. "Palestinci se moraju priviknuti na ideju da ne mogu tražiti i Palestinu i Izrael istovremeno, pretvarajući se da su za rješenje kojim bi se stvorilo dvije države. Oni ne mogu kazati da žele da se svaki Izraelac istjera s njihovog teritorija, a zadržati pravo da usele u Izrael", piše list i ocjenjuje da je to pitanje koje se mora riješiti prije početka realizacije mirovnog plana. AFP/Pariz - Powellov posjet potvrdio sumnje u budućnost mirovnog plana "Posjet američkog državnog tajnika Colina Powella Izraelu i palestinskom području nije potaknuo provedbu najnovijeg međunarodnog mirovnog plana, tzv. voznog reda, već je potvrdio sumnje u njegovu budućnost", piše AFP. "Powell je uzalud opetovao da su se stekli uvjeti za provedbu mirovnog plana, činilo se da su njegove riječi daleko od stvarnosti", prenosi agencija. "Čini se da sudbina tog plana više no ikad ovisi o Sjedinjenim Državama i o spremnosti predsjednika Busha, koji će sljedećeg tjedna primiti Ariela Sharona, da poduzme korake kojima će oba tabora prisiliti na provedbu plana", dodaje dalje AFP. "Da bi uspio, Abu Mazen, palestinski premijer, mora znati dokle će ići Amerikanci u usmjeravnaju pritiska na Izraelce kako bi ovi ispunili svoje obveze", piše agencija navodeći riječi palestinskog analitičara Mahdija Abdula Hadija, koji drži da Bush "ima za to šest do sedam mjeseci", sve dok ne počne predizbornu utrku za Bijelu kuću. Die Presse/Beč - SAD i Bliski istok "Otkako je američka vojska prije godinu i pol rastjerala božje ratnike iz Kabula, zemlja je tiho nestala s međunarodnog radara", piše komentator lista Die Presse u ponedjeljak. SAD se izvukao odgovornosti za Afganistan, naglašava autor i dodaje da je takav scenarij "skeptičnima prema planu Washingtona za Bliski istok utjerao strah", jer se postavlja pitanje što ako zbog velikih otpora SAD od danas na sutra izgubi zanimanje za demokratizaciju regije, ako se Bush u jesen posveti svojoj predizbornoj borbi a time i unutarnjim i gospodarsko-političkim temama. "Irački su rat i privremeno isključenje Arafata doista stvorili priliku: arapske su zemlje, dijelom zastrašene američkim ratobornim prijetnjama, gotovo paralizirane, Bush je mirovnim planom i najavom slobodne trgovačke zone izazvao velika očekivanja a Izrael mora napraviti nešto za uzvrat", piše autor te zaključuje: "Ako se Colin Powell konačno jače angažira u bliskoistočnom sukobu, barem će pokazati odlučnost Bushove vlade da riješi problem, ali morat će obaviti jak pritisak". Le Monde/Pariz - Šef palestinske diplomacije traži ravnotežu u kvartetu Jedan od problema bliskoistočnog mirovnog procesa jest neravnoteža među članicama "kvarteta", ističe u razgovoru za subotnji "Le Monde" palestinski ministar vanjskih poslova Nabil Chaath, koji se u Parizu sastao s francuskim kolegom Dominiqueom de Villepinom. Izraelci žele potkopati mirovni plan na tri načina, kaže palestinski ministar: pogoršanjem stanja na terenu, čime palestinsku vladu dovode u slijepu ulicu; otezanjem i posredovanjem izraelskog lobija u Sjedinjenim Državama kako bi izmijenili mirovni plan i, na koncu, isticanjem palestinskog sigurnosnog pitanja u tumačenju dokumenta. Chaath dalje pita zašto SAD koji je u kratko vrijeme zauzeo Afganistan i Irak, a podvrgava pritisku i Siriju, Libanon, Saudijsku Arabiju, Egipat, ukratko čitav svijet, ne može Izraelcima nametnuti poštovanje mirovnog procesa, dodajući da problema ne bi bilo kada bi postojala ravnoteža između uloge Amerike i drugih triju članica "kvarteta". The Independent/London - Bush bi se trebao osobno angažirati u bliskoistočnoj krizi Američki bi se predsjednik Bush trebao osobno angažirati u bliskoistočnoj krizi, piše The Independent (po BBC-ju). List u uvodniku primjećuje da su prve reakcije Izraelaca i Palestinaca na mirovni sporazum "nisu bile negativne" i da rezultat mirovne inicijative sada ovisi o stupnju osobnog angažmana američkog predsjednika. "Zato bi, ako je bio iskren kada je rekao da će se posvetiti rješavanju izraelsko-palestinskog sukoba, predsjednik Bush trebao što prije posjetiti regiju i sastati se s novim palestinskim premijerom Mahmutom Abasom", zaključuje The Independent. Frankfurter Rundschau - Powell je postigao napredak na Bliskom istoku Ovaj put Colin Powell ipak nije otišao s Bliskog Istoka praznih ruku - i palestinski i izraelski premijer pristali su na određene ustupke, konstatira njemački Frankfurter Rundschau. "Događaji su krenuli tim smjerom između ostalog i zato što je Washington u posljednje vrijeme izričito jasno davao do znanja da 'mirovni itinerar' smatra prioritetom. Zato su obje sukobljene strane u odgovarajućoj mjeri svjesne da će im čak i dobro maskirana politika opstrukcije naškoditi. Tko se ne ponaša konstruktivno, izlaže se opasnosti da na međunarodnoj pozornici bude raskrinkan kao kočničar mira. Šef PLO- a Arafat nikada nije shvatio tu jednostavnu političku psihologiju - za razliku od Sharona - usprkos brojnim primjedbama na aktualni plan pregovora - i Abasa. Time teške sporne točke poput uklanjanja doseljeničkih naselja, razoružanja militanata i povratka izbjeglica nisu izgubile na eksplozivnosti ali bi klima u izraelsko-palestinskim odnosima mogla profitirati", zaključuje list. VOA/Washington - Rusija i Francuska neće blokirati prijedlog rezolucije UN-a Američki vanjskopolitički analitičari predviđaju da najglasnije protivnice američke intervencije u Iraku u Vijeću sigurnosti, Francuska i Rusija, najvjerojatnije neće blokirati američki prijedlog rezolucije UN-a o ukidanju sankcija Iraku, prenosi VOA. Iako Pariz i Moskva u Iraku imaju znatne financijske interese u Iraku, profesor međunarodnih odnosa sa Sveučilišta Boston Michael Corgan drži da je i Francuskoj i Rusiji "u interesu da rezolucija prođe", izvješćuje postaja. "Europljani, posebno Francuzi i Nijemci ali i Rusi, su svjesni da su sami sebe marginalizirali protivljenjem Washingtonu". Događaji su ih pretekli, sve se dogodilo bez njihova utjecaja, a "ako žele da se to ne ponovi, morat će u budućnosti surađivati", tvrdi Corgan. IHT/Pariz - Ekstremizam je prijetnja za zapad ali i za Iran Vrijeme je da se pod okriljem Ujedinjenih naroda utanači sigurnosna arhitektura Bliskog Istoka, ističe u prilogu za International Herald Tribune iranski veleposlanik pri UN Džavad Zarif. Iran želi spriječiti novu utrku u naoružanju, posebno onom nekonvencionalnom, ističe Zarif, napominjući da je Teheran svjestan da mu razvoj nuklearnog i ostalog oružja za masovno uništenje neće zajamčiti sigurnost. "Jačanje ekstremizma u regiji predstavlja prijetnju za Zapad ali i za Iran", tvrdi Zarif, upozoravajući ipak da njegova zemlja ne može prihvatiti određene taktičke poteze SAD, budući da primjena gole sile na dulji rok zapravo stvara plodno tlo za terorizam. "Sve članice međunarodne zajednice moraju pomoći u procesu stabilizacije i obnove (Iraka) ali nijedna zemlja u regiji ni izvan nje ne može i ne treba nametati svoju predodžbu demokratskog i mirnog Iraka", upozorava na kraju priloga iranski veleposlanik. The Guardian/London - Trgovina je za SAD alternativni oblik projekcije moći U vezi s prošlotjednom Bushovom ponudom za stvaranje zone slobodne trgovine s bliskoistočnim zemljama "pravedniji" bi sustav razmjene dobara svakako pomogao zemljama regije, ali postavlja se pitanje iskrenosti Bijele kuće, piše The Guardian (po BBC-ju). Pod naslovom "Gospodarstvo imperije", list piše da je u novijoj povijesti Bushov kabinet pokazao da trgovinu drži "alternativnim oblikom projekcije moći, a ne oružjem za masovno spašavanje". Amerikanci se ponašaju kao trgovačka sila koja štiti svoju industriju dok u ostatku svijeta ustrajava na slobodnoj trgovini, odnosno na ukidanju ograničenja za kretanje kapitala, prenosi list, zaključujući da je - kao i u politici - "unilateralizam opasan i štetan i u gospodarstvu". Le Monde/Pariz - UN bi u Iraku trebao biti lišen političke uloge Iračko se pitanje vraća u Ujedinjene narode u obliku prijedloga rezolucije koji su iznijeli Washington, London i Madrid, premda bi neki savjetnici američkog predsjednika najradije zaobišli tu organizaciju, piše u uvodniku francuski "Le Monde". Vraćanje iračkog pitanja u New York "nosi znak američke odluke da treba poduzeti sve kako bi se smanjila politička uloga UN-a", ističe list. "Za razliku od Afganistana, Kosova i Timora, primjerice, UN-ov izaslanik neće, ni simbolično, obnašati dužnost šefa 'uprave'", piše uvodničar, upozoravajući da je UN lišen političke uloge i da su njegove ovlasti ograničene samo na humanitarna pitanja. Iračka je kriza razotkrila stajalište američke uprave u međunarodnoj politici i njezinu želju za neograničenom vlašću uime tragedije iz 2001. i vojne prevlasti, zaključuje list. LAT/Los Angeles - Washington mora jasno definirati svoje ciljeve u Iraku Bush je donekle ublažio sukobe ministarstva vanjskih poslova i ministarstva obrane, imenujući čelnim civilnim savjetnikom za Irak diplomatskog veterana Paula Bremena III, koji uživa potporu oba ministarstva, konstatira Los Angeles Times u uvodniku od petka. Sukobi između State Departmenta i Pentagona snažno utječu na svaki aspekt poslijeratne obnove Iraka, od sastavljanja nove iračke vlade do eventualnog angažmana UN-a i europskih saveznika, upozorava američki list, sugerirajući američkoj vladi da što prije jasno definira svoje ciljeve u Iraku. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 50 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). (Hina) akoz