ZAGREB, 12. svibnja (Hina)- Ministar vanjskih poslova Tonino Picula sudjelovat će 14. i 15. svibnja na zasjedanju Ministarskog odbora Vijeća Europe u Strasbourgu na kojem će se raspravljati o budućoj ulozi te organizacije u Europi bez
crta podjele i osiguranju učinkovitosti Europskog suda za ljudska prava.
ZAGREB, 12. svibnja (Hina)- Ministar vanjskih poslova Tonino
Picula sudjelovat će 14. i 15. svibnja na zasjedanju Ministarskog
odbora Vijeća Europe u Strasbourgu na kojem će se raspravljati o
budućoj ulozi te organizacije u Europi bez crta podjele i
osiguranju učinkovitosti Europskog suda za ljudska prava.#L#
Ministri vanjskih poslova 45 država članica Vijeća Europe na svom
će 112. zasjedanju također raspravljati o održavanju trećeg
sastanka na vrhu Vijeća Europe, aktivnostima Vijeća u borbi protiv
trgovine ljudima, promicanju slobodnog kretanja ljudi u proširenoj
Europi i borbi protiv terorizma, najavilo je Ministarstvo vanjskih
poslova.
Okupljeni šefovi diplomacija u neformalnom dijelu sastanka
razgovarat će o implikacijama poslijeratne obnove Iraka za
međunarodnu zajednicu, uz sudjelovanje zamjenice glavnog tajnika
UN-a Louise Frechette i generalnog direktora Međunarodne
organizacije za migracije (IOM) Brunsona McKinleya, priopćeno je
iz tajništva Vijeća Europe.
Očekuje se da će ministar Picula na skupu potpisati Konvenciju o
kontaktima vezanima uz djecu te da će na marginama sastanka održati
nekoliko bilateralnih susreta, navodi se u priopćenju MVP-a.
Uz spomenutu konvenciju, na zasjedanju Ministarskog odbora bit će
otvorena za potpisivanje još dva pravna instrumenta Vijeća Europe -
Protokol o izmjenama Europske konvencije o suzbijanju terorizma i
dodatni protokol Konvencije kaznenog prava o korupciji.
Zasjedanje će se održati pod predsjedanjem malteškog ministra
vanjskih poslova Joea Borga, a na kraju skupa predsjedanje
Ministarskim odborom preuzet će njegov kolega iz Moldove Nicolae
Dudau, koji će predstaviti program za idućih šest mjeseci.
Vijeće Europe najstarija je europska politička organizacija
osnovana 1949. s ciljem obrane ljudskih prava, parlamentarne
demokracije i vladavine prava na Starom kontinentu.
Od njegovih 45 članica, 21 je bivša komunistička država srednje i
istočne Europe pa je od 1989. godine djelovanje Vijeća uglavnom
vezano uz pomoć i nadzor u provedbi i konsolidaciji političkih i
ustavnopravnih reformi u novim postkomunističkim demokracijama.
(Hina) dh rt