ZAGREB, 11. svibnja (Hina) - Na Spomen području Jasenovac održana je danas komemoracija u povodu 58. obljetnice proboja logoraša iz jasenovačkog logora kada je u jednom danu njih 1100 izgubilo život, a bijegom se spasilo tek
stotinjak.
ZAGREB, 11. svibnja (Hina) - Na Spomen području Jasenovac održana
je danas komemoracija u povodu 58. obljetnice proboja logoraša iz
jasenovačkog logora kada je u jednom danu njih 1100 izgubilo život,
a bijegom se spasilo tek stotinjak. #L#
Pokrovitelj komemoracije, predsjednik Republike Stjepan Mesić
izrazio je svoje duboko žaljenje zbog "nevinih žrtava koje su pale
od onih koji su zloupotrijebili ideju hrvatske države kao pokriće",
a premijer Ivica Račan je, brzojavom koji je pročitan nazočnima,
poručio "neka našim budućim izborom nitko više ne bude žrtvom,
nitko više krvnikom".
O proboju i stradanju logoraša nazočnima je govorio preživjeli
logoraš i počasni predsjednik Savjeta Spomen područja Jasenovac
Branko Petrina.
Komemoraciji su prisustvovala izaslanstava Hrvatskog sabora i
Vlade, preživjelih logoraša i antifašističkih boraca iz Drugog
svjetskog rata, izaslanstvo Koordinacije Židovskih općina, član
Predsjedništva BiH Sulejman Tikić, veleposlanici akreditirani u
Hrvatskoj, rodbina i prijatelji stradalih logoraša, predstavnici
kulturnih i znanstvenih institucija, političkih stranaka udruga i
mnogi drugi.
"Danas i ovdje u Jasenovcu, kao predsjednik RH želim izraziti svoje
duboke žaljenje zbog nevinih žrtava koje su pale od onih, koji su
zloupotrijebili ideju hrvatske države kao pokriće za ubojstva,
pljačke i progone. Bilo kada i u bilo kojem kontekstu," istaknuo je
predsjednik Mesić obraćajući se nazočnima i dodajući kako tu poruku
upućuje hrvatskom narodu svim hrvatskim građanima i cijelome
svijetu.
Danas odajemo počast svima koji su se borili protiv fašizma i onima
koji su pali kao njegove žrtve u Jasenovcu, gdje je nekada bilo
najveće stratište u II. svjetskom ratu u državi koja je, rekao je
Mesić, bila zamišljena kao Hrvatska, ali nije doista takva bila.
Mesić je naglasio kako nema smisla ni potrebe licitirati brojem ili
nacionalnošću žrtava koje su bile su likvidirane na najbrutalniji
način.
Podsjećajući na povijesni kontekst stradanja u jasenovačkom
logoru, predsjednik Mesić je istaknuo da "današnja Hrvatska ni po
čemu nije sljednica državne tvorevine iz II. svjetskog rata koja je
nažalost imala hrvatsko ime".
"U Jasenovcu se, ali ne samo u njemu i ne samo tada, ubijalo u ime
ideje hrvatske države. Ideja vlastite države velika je i
veličanstvena ideja, Hrvati su je kroz duga stoljeća nosili u
svojim srcima. Sada napokon živimo u svojoj hrvatskoj državi,
slobodnoj i demokratskoj, koju smo obranili u nametnutom brutalnom
ratu", kazao je predsjednik.
"Znamo što se događalo, ne zatvaramo oči pred istinom, spremni smo
se suočiti s činjenicama i sve to pod geslom 'ne zaboravljamo i
nećemo dopustiti da se ponovi!' Hrvatski narod nije i ne smije biti
talac onih koji su svojim zločinima okaljali njegovo ime", naglasio
je predsjednik Mesić i upozorio da će, ako zločincima dopustimo
bijeg u anonimnost, hipoteka zločina prijeći na cijeli narod.
"U tome ne smiju uspjeti ni oni koji bi nas htjeli uvjeriti da je
većina hrvatskog naroda podržavala ustaški režim, što je povijesna
neistina, ni oni koji pokušavaju nametnutim zaboravom prekriti
zločine počinjene na hrvatskoj strani u vrijeme Domovinskog rata",
rekao je Mesić.
"Sukobi prošlih generacija nisu i ne smiju postati sukobima
današnjih, ali nove podjele na liniji sučeljavanja fašizma i
antifašizma mogli bi obnoviti upravo oni koji uporno i agresivno,
opet zloupotrebljavajući hrvatsko ime, nastoje rehabilitirati
kvislinški režim uspostavljen u Hrvatskoj 1941.", kazao je
predsjednik Mesić.
Poručio je kako nema i ne može biti rehabilitacije ustaštva i
fašizma. "Nema i ne može biti rehabilitacije onih koji su u
Jasenovcu ubijali nevine ljude samo što su bili Srbi, Židovi ili
Romi ili pak Hrvati koji su se usudili misliti drugačije od ustaškog
vodstva". Predsjednik je ponovio opredjeljenje hrvatskog naroda za
ulazak u ujedinjenu Europu stvorenu na antifašističkim
tvorevinama, zaštiti ljudskih prava i sloboda, demokraciji,
multinacionalnosti, multikulturalnosti i multikonfesionalnosti.
"Oni koji bi nas željeli vratiti u neprozirne krvave magle
prošlosti i naše mlade ljude pretvoriti u zarobljenike
falsificirane povijesti i kojima bi odgovaralo da se Hrvatska vrati
u izolaciju često su neugodno glasni i agresivni. Oni nisu bez
uticaja, ali su ipak manjina. Većina smo mi, tako jest i tako će
ostati", istaknuo je predsjednik Mesić i poručio kako se na
izborima mogu mijenjati stranke i ljudi, ali ne i temeljne
vrijednosti na kojima počiva RH.
Na komemoraciji je pročitan i brzojav premijera Ivice Račana u
kojem među ostalim stoji: "Pamtimo žrtve jasenovačkog logora i
pokušajmo spoznati ono što je teško ali neophodno razumjeti kako se
nikada više ne bi ponovile strahote koje je jedno ljudsko biće u
stanju učiniti drugome, ako samo povjeruje da je iz bilo kojeg
razloga bolje od njega...Neka svakim našim budućim izborom nitko
više ne bude žrtvom, nitko više krvnikom, nitko više nijemim
promatračem".
Preživjeli logoraš i počasni predsjednik Savjeta Spomen područja
Jasenovac Branko Petrina podsjetio je na zbivanja u travnju 1945.
kada su u jasenovačkom ustaškom logoru likvidirane sve logorašice
što je nagnalo ostale logoraše na proboj i bijeg u slobodu. Tog 22.
travnja 1945. život je izgubilo gotovo 1100 logoraša, a tek ih se
119 uspjelo spasiti, rekao je Petrina. Ne želim osvetu nego samo da
istinu saznaju svi naraštaji kako se takav zločin više nikada ne bi
ponovio rekao je Petrina. Dodaje je da su zločini počinjeni pod
fašističkom i nacističkom ideologijom te da je većina hrvatskog
naroda bila opredijeljena za antifašizam.
Na komemoraciji su također pročitani brzojavi Saveza
antifašističkih boraca i antifašista RH, Koordinacije židovskih
općina, Srpskog narodnog vijeća i drugih. Kod spomenika
"Jasenovački cvijet" autora Bogdana Bogdanovića koji je osobno
nazočio komemoraciji brojna su izaslanstva položila vijence i
odala počast svim stradalim logorašima jasenovačkog logora.
Na kraju komemoracije služene su i molitve za sve stradale
logoraše.
(Hina) dm jn