BLEIBURG, 11. svibnja (Hina) - Danas se na Bleiburškom polju u Austriji obilježava Spomendan na bleiburške žrtve i žrtve križnog puta, u nazočnosti hrvatskih državnih dužnosnika i brojnih hodočasnika iz raznih dijelova Hrvatske, BiH i
inozemstva.
BLEIBURG, 11. svibnja (Hina) - Danas se na Bleiburškom polju u
Austriji obilježava Spomendan na bleiburške žrtve i žrtve križnog
puta, u nazočnosti hrvatskih državnih dužnosnika i brojnih
hodočasnika iz raznih dijelova Hrvatske, BiH i inozemstva. #L#
Svečana misa, središnji čin obilježavanja bleiburške tragedije,
počela je oko podne, a predvodi je predsjednik Vijeća Hrvatske
biskupske konferencije dubrovački biskup Želimir Puljić.
Komemoraciji za ubijene na tom mjestu i kasnije tijekom marševa
zadnjih dana Drugog svjetskog rata, nazočni su potpredsjednici
Hrvatskog sabora Ivica Kostović i Baltazar Jalšovec,
potpredsjednik hrvatske Vlade Ante Simonić te predstavnici nekih
političkih stranaka i brojnih domobranskih i udruga dragovoljaca
Domovinskog rata.
Potpredsjednici Sabora i Vlade položit će nakon mise vijence i
zapaliti svijeće na spomen obilježje na Bleiburškom polju.
Izaslanstvo Sabora položilo je prijepodne vijenac na spomenik
stradalima na mjesnom groblju u Bleiburgu, udaljenom nekoliko
stotina metara od mjesta u polju na kojem se služi misa.
Također prijepodne hrvatsko izaslanstvo koje vodi potpredsjednik
Sabora Baltazar Jalšovec položilo je vijenac kod spomenika i
grobnice žrtava poraća na groblju Dobrava kod Maribora.
Komemorativni prostor na Bleiburškom polju okružen je slikama
velikog formata umjetnika Branimira Ćilića s tematikom raspeća, a
na zapadnoj strani nalazi se oltar s natpisima "Bleiburg 1945. -
2003." i "Bože čuvaj Hrvatsku".
Posjetitelji su vrijeme prije mise proveli u molitvi za mrtve, a u
molitvenom prostoru vide se hrvatske zastave, zastave više
domobranskih i udruga dragovoljaca, ploče s natpisima mjesta iz
kojih su pristigli hodočasnici i razna druga obilježja koja su
povezana sa simbolima hrvatskih oružanih snaga iz II. svjetskog
rata, tj. Nezavisne države Hrvatske. Dio pristiglih je odjeven u
narodne nošnje iz Like, Hercegovine i Bosne.
Bleiburška tragedija dogodila se zadnjih dana rata u svibnju 1945.
Veći dio hrvatskih oružanih snaga (domobranske i ustaške postrojbe
NDH) i mnogi civili početkom svibnja 1945. počeli su se povlačiti
prema austrijskoj granici kako bi se predali savezničkim snagama.
Na putu preko Celja, Slovenj Gradeca i Dravograda pred Bleiburgom
ih je zaustavila britanska vojska, a zatim su ih okružile
partizanske jedinice te nakon nekog vremena i navodnog roka za
predaju na njih otvorile vatru.
Prema podacima koje navodi Hrvatska enciklopedija (LZ "Miroslav
Krleža" 2000.) pokraj Bleiburga se predalo oko 95 tisuća hrvatskih
vojnika, bez civila. Dio zarobljenika pobijen je blizu Dravograda,
Maribora i drugih slovenskih mjesta. Enciklopedija ne precizira
broj žrtava navodeći da se daju različite procjene. Najveći broj
preživjelih poveden je na duge "marševe smrti" poznate kao "križni
put", a oni koji su ih preživjeli, odvedeni su u logore.
(Hina) iluc jn