DNEVNI PREGLED, PETAK, 09. 05. 2003.

ovi-Terorizam ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - Hrvatska ======== ANSA/Rim - Gospodarska suradnja Hrvatske i Italije na Jadranu Talijanski doministar za proizvodne djelatnosti Adolfo Urso na skupu, posvećenom mogućnostima poslovanja i ulaganja u Hrvatskoj, održanom u gradu Reggio Emilia, predstavio je projekt iskorištavanja turističkih potencijala Jadrana, izvješćuje u petak agencija ANSA. Italija je prvi "trgovački i proizvodni partner" Hrvatske istaknuo je Urso i dodao da je Italija "u određenoj mjeri" i prvi partner "s političkog gledišta, s obzirom da tu zemlju podržavamo u njenom približavanju Europi u uvjerenju da je to dobro za sve". "Drugi smo partner po stranim ulaganjima u Hrvatskoj i možemo učiniti još i više počevši od turističkog sektora. Razgovaramo s hrvatskom vladom kako bi je zainteresirali da zajedno stvorimo jadransko turističko more kojega bi ponudili svijetu, integrirano more koje bi uzimalo u obzir posebnosti dvaju obala, koje može omogućiti da one zajedno rastu", prenosi agencija Ursovu izjavu. Skupu je nazočio i hrvatski veleposlanik u Italiji Drago Kraljević, javlja ANSA. Regija i Europa =============== APA/Beč - Jugoistočna Europa predvodnik rasta Nakon političkih promjena posljednjih godina, jugoistočna je Europa na najboljem putu da postane regija rasta unutar istočnoeuropskih tržišta rasta, zaključak je analize Bank Austria Creditanstalta, izvješćuje agencija APA u petak. "Regija jugoistočne Europe obuhvaća Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Makedoniju, Srbiju i Crnu Goru te dva kandidata za pristup u EU 2007. godine, Bugarsku i Rumunjsku", navodi agencija te ističe da "stabilnost valutnog tečaja i razvidno niža inflacija sve više jačaju povjerenje ulagača". "Međunarodnim povezivanjem regije u Europu, i političkim i gospodarskim, treba računati na visoku dinamiku rasta", piše APA. Prema analizi, gospodarstvo je osim zbog problema u transformaciji, trpjelo i zbog ratova, a "negativan je utjecaj imala i dioba bivše Jugoslavije povezana s raspadom jedinstvenog tržišta". Prosječni bruto domaći proizvod u istočnoeuropskoj je regiji 2100 eura, što je tek 35 posto od razine kandidata za pristup EU-u, prenosi agencija. "Osim Hrvatske, čiji je BDP 5270 eura, dakle više nego dvostruko veći od rumunjskog koja je druga po vrijednosti BDP-a, razina BDP-a u regiji uglavnom je izjednačena i kreće se od 1300 (Srbija i Crna Gora) do 2100 eura (Rumunjska)", stoji u članku. VOA/Washington - Budućnost bosanskih "ne-nacionalističkih" stranaka Najnoviji izborni uspjesi nacionalnih stranaka u Bosni su vjerojatno i njihovi posljednji uspjesi ? smatra Jim O?Brien, bivši izaslanik američkog predsjednika Clintona za Balkan, i jedan od tvoraca mirovnog procesa u Bosni i Hercegovini, izvješćuje VOA. Radikalne stranke nemaju dugoročne izglede u BiH jer ne rješavaju probleme nezapošljavanja, školstva ili gospodarskog razvitka, već manipuliranjem domoljubnim osjećajima žele samo vlastitu financijsku dobit, kazao je O?Brien na raspravi u američkom Institutu za mir pod nazivom "Imaju li nenacionalisti budućnost u bosanskohercegovačkoj politici", izvješćuje VOA. O'Brien je između ostaloga upozorio da bi reformski političari, ne samo u BiH već i u Srbiji i Hrvatskoj, trebali glasnije ukazivati na uspjehe svoje politike i uspoređivati stanje nakon provedenih reformi sa stanjem od prije šest, sedam godina. U Bosni su postignuti značajni uspjesi a o njima trebaju govoriti bosanskohercegovački političari, "a ne da o tome govorimo isključivo mi u Americi", kazao je O'Brien. APA/Beč - Ključ budućnosti Kosova U četvrtak je voditelj UN-ove uprave na Kosovu Michael Steiner izjavio da je "unutarnja integracija ključ za integraciju južne srpske pokrajine u Europu", izvješćuje agencija APA. Kao ciljeve transformacije Kosova Steiner je naveo ubrzavanje povratka Srba, borbu protiv organiziranog kriminala "koji truje Balkan i ugrožava Europu", stvaranje pravnog poretka i temelja tržišnog gospodarstva, navodi APA. "Fizički je Kosovo u Europi, ali politički i gospodarski zbog nerazvijene kakvoće institucija i javnoga života, igra u nekoj drugoj ligi", izjavio je Steiner prema pisanju agencije. O radu UNMIK-a na Kosovu, Steiner je rekao: "Presuda povijesti, a i europska sigurnost, ovise o tomu što ćemo ostaviti kad napustimo Kosovo", prenosi APA. La Stampa/Torino - Utvrđivanje odnosa snaga u Wroclawu Već redoviti sastanak čelnika Francuske, Njemačke i Poljske u Wroclawu trebao je biti rutinski no ovoga će puta raspoloženja biti drugačija, ocjenjuje La Stampa od petka. Ne treba očekivati da će u Wroclawu razgovori biti konstruktivni jer se trenutak pomirbe između predvodnica stare Europe i prvog kandidata novih zemalja EU-a još uvijek čini dalekim, piše list. "Mogu li Francuska i Njemačka doista staviti veto na ulazak Poljske u EU", pita novinar lista. U Wroclawu će se ipak raditi samo o utvrđivanju odnosa snaga i čimbenika ravnoteže u velikoj Europi s 25 članica, procjenjuje list. Njemačka namjerava Poljsku pitati kako namjerava financirati svoju misiju u Iraku i misli li da ima infrastrukturu dostatnu za ulazak u EU, dok će pak Francuska podsjećati na obvezu saniranja proračuna ako Poljska doista misli ući u EU, stoji u članku. Oni će tako možda Poljskoj sugerirati da bi možda bolje bilo da pusti na stranu "želju za pustolovinama" u Iraku i misli na moguće posljedice ako bi se u širenje ušlo u lošem ozračju, stoji u članku. SZ/Muenchen - Poljska i EU "U iračkom ratu Poljska je bila tako odlučno uz Ameriku kao malo koja druga zemlja, a Njemačka i Francuska isticale su se na čelu protivnika rata kao Rusija", piše u uvodniku lista Sueddeutsche Zeitung u petak. "U odnosu Njemačke i Poljske propušteni su nužni pomirbeni rituali i sada je mnogima jasno da je zajednički nazivnik manji nego što se mislilo", piše list te naglašava da je to "najočitije u različitom odnosu prema Americi". "Nijemci i Francuzi žele Europu koja se ujedinjenim snagama može mjeriti s SAD-om, a Poljaci također žele ujedinjenu Europu ali žele biti na strani SAD-a", drži uvodničar i dodaje da se "utjecaj u Europi ne može trajno stjecati preko Washingtona i da Poljska, ako želi biti jedan od stupova novoga EU- a, mora odvagati svoje prioritete i prići Nijemcima i Francuzima". Die Welt/Berlin - Istočnija Europa "Većina, uključujući i političare, još uvijek vjeruje da je Europa u biti stari klub šestorice, na čelu s Njemačkom i Francuskom koje će se već nekako složiti s 'malima'", piše u petak uvodničar lista Die Welt. "Europa, to smo mi, takvo je njemačko i francusko shvaćanje i samo se na taj način može protumačiti povika na nezahvalne Slavene koji nam toliko toga duguju pa ipak su na strani Amerike", stoji u članku. Ponajprije Poljska, "država na granici EU-a, računa na Europu ali svoju sigurnost u potpunosti veže s Amerikom i neumorno naglašava da je SAD europska sila koju treba čuvati u vlastitom interesu", piše list i zaključuje da se "statika Europe mijenja, Europa postaje istočnija i jače će nego do sada računati na nacionalne države, što znači da za sada treba odustati od želje za zajedničkom vanjskom politikom koja se ne može ostvariti i novoj Europi samo nanosi štetu". VOA/Washington - Bush pozdravio sedam kandidata za ulazak u NATO Misija se NATO-a mijenja i zemlje iza "željezne zavjese" priključuju se savezu koji se okreće izazovima i izvan Europe, istaknuo je američki predsjednik George Bush nakon ratifikacije Sporazuma o proširenju NATO-a u američkom Senatu, prenosi VOA. Nakon ratifikacije sporazuma američki predsjednik Bush je u Bijeloj kući primio ministre vanjskih poslova sedam zemalja kandidatkinja za ulazak u savez u ovom proširenju, izvješćuje VOA. Ulazak novih zemalja u NATO učinit će ga jačim za sve poslove koji su pred njim, tom je prigodom kazao Bush, dodajući da treba "pomoći i narodima Balkana da postanu puni partneri u napretku Europe". "Pozdravljamo predanost Albanije, Hrvatske i Makedonije vrijednostima i načelima NATO i pomoći ćemo im u provođenju reformi", prenosi VOA Bushovu izjavu. AP/New York - Širenje NATO-a Pristupanjem novih sedam članica NATO-u, Atlantski savez sve manje izgleda kao vojni savez a sve više kao politički klub, piše agencija Associated Press u petak. Takav razvoj Sjedinjenim Državama sasvim odgovara, posebice kada treba naći naklonjene europske saveznike koji mogu, prema potrebama američke vanjske politike, dati i postrojbe, ocjenjuje se u članku. "Nema razloga sačuvati savez protiv prijetnje koja ne postoji, no postoji razlog da se proširi savez koji rješava prijetnje koje postoje. Nije pitanje u broju, već u članicama", a širenje ima pozitivan učinak na transatlantsku sigurnost jer potiče kandidate na prihvaćanje NATO-ovih načela i standarda, prenosi agencija ocjenu Anthonyija Cordesmana, stručnjaka u Centru za strateške i međunarodne studije. Još se čeka da 16 sadašnjih članica NATO-a odobri pristup Bugarske, Estonije, Latvije, Litve, Rumunjske, Slovačke i Slovenije, a te zemlje jasno su dale do znanja da žele da se "vrata ostave otvorenima i za druge kandidate, posebice Albaniju, Hrvatsku i Makedoniju", izvješćuje agencija. CSM/Boston - Poslovne posljedice protivljenja ratu Ostvarila su se strahovanja francuskih i njemačkih tvrtki da će ih proturatno stajalište njihovih vlada stajati ugovora u Iraku, piše Christian Science Monitor u petak. Dok se kancelar Schroeder suprotstavljao američkoj intervenciji njemačka je javnost stajala iza njega no vodeći poslovni ljudi upozoravali su ga treba omekšati ton, piše list. U prvim ugovorima za obnovu Iraka koje je sklapao USAID zaobiđene su njemačke tvrtke, dok je stanje sasvim drugačije u zemljama koje su poduprle američki napada na Irak, posebice u Velikoj Britaniji i Danskoj, stoji u članku. Unatoč svega, predstavnici njemačkih i francuskih udruga počinju iskazivati suzdržani optimizam, piše list i navodi izjavu Petera Kreutzbergera, čelnika lobističke organizacije za Bliski istok njemačkih industrija, koji procjenjuje da je obnova Iraka pothvat takvih razmjera da ga niti jedna država ne može sama obaviti. Tema dana: Ukidanje sankcija Iraku ================================== DPA/Hamburg - Prijeporne točke nove rezolucije o Iraku SAD je Vijeću sigurnosti predočio rezoluciju za ukidanje sankcija Iraku kojom zahtijeva mandat za široki nadzor nad tom zemljom najmanje na godinu dana no očekuje se da će i ovaj prijedlog izazvati sporove, izvješćuje agencija DPA. "Prema procjeni diplomata zemalja koje su pokušale spriječiti rat, glavna prijeporna točka prijedloga UN-ove rezolucije je nadzor nad iračkim crnim zlatom", piše DPA. Po zamislima SAD-a, prihodi od prodaje nafte trebali bi odlaziti u tzv. fond za potporu kojim ne upravlja UN nego SAD, a iz njega bi trebalo plaćati "ne samo uvoz za opskrbu stanovništva, nego i osuvremenjivanje naftnih crpilišta i cijelu obnovu gospodarstva, a do sada su narudžbe dobili uglavnom američki koncerni", izvješćuje agencija. "Među veleposlanicima u Vijeću sigurnosti slovi kao gotova stvar da je SAD spreman pregovarati nekoliko tjedana i napraviti nekoliko ustupaka, ali da će na kraju opet bez mandata međunarodne zajednice provesti svoje iračke planove", stoji u članku. The Times/London - Licemjerje proturatne osovine Kada se pomislilo da bi Francuska i Rusija konačno mogle ostaviti Irak na miru one su se ponovno vratile svojoj najdražoj zabavi - zagorčavanju života običnih Iračana, piše u The Timesu komentator Stephen Pollard. Francuskoj i Rusiji nije bilo dovoljno što su sprječavale koaliciju i činile sve kako bi Sadam Husein ostao na vlasti, već su sada našle nov način za nanošenje patnje Iračanima, drži Pollard. "One su sad svoju pozornost okrenule UN-ovim sankcijama protiv Iraka i bore se protiv anglo-američkog pokušaja njihovog ukidanja", stoji u komentaru. Pollard tvrdi kako ne postoje argumenti protiv ukidanja sankcija već da je to samo "istinski sramotna, licemjerna, samoživa" priredba proturatne osovine koja želi "kazniti irački narod za neuspjeh svojih vanjskih politika". DW/Berlin - Francuska i Njemačka trebaju se držati zajedno Njemačka i Francuska zadnjih dana pokazuju znakove spremnosti za ponovnom suradnjom sa Sjedinjenim Državama, no to neće biti jednostavno ostvariti, ocjenjuje Frankfurter Allgemeine Zeitung (po DW-u). Francuska i Njemačka i sada trebaju zajednički djelovati da ne bi nastala još veća šteta, drži FAZ. Donošenjem rezolucija u Vijeću sigurnosti o ukidanju sankcija Iraku testira se mogućnost popravljanja narušenih odnosa među saveznicima, a blokiranjem donošenja odluke, pravdajući je političkim i međunarodnopravnim razlozima, otvara se mogućnost prigovora da se vodi taktička bitka na štetu iračkog stanovništva, drži list. Uz to su Pariz i Berlin posljednjih dana signalizirali spremnost za obnovom suradnje sa zapadnom velesilom, a to neće biti lako ostvariti, drži FAZ. Washington još uvijek želi kažnjavati Pariz, a Berlin ne bi smio dozvoliti da mu drugi nameću odluke, smatra FAZ. BBC/London - SAD rezolucijom želi do nafte Prijedlog Britanije i Sjedinjenih Država po kojem bi Ujedinjeni narodi trebali u Iraku imati savjetničku ulogu, a prihodima od iračke nafte bi trebala upravljati zaklada pod kontrolom SAD-a i Britanije, dat je zemljama članicama UN-a na razmatranje, prenosi BBC. Analitičar Ujedinjenih naroda Ian Williams tvrdi da je rezolucija pokušaj Amerikanaca da preko UN-a opravdaju upravljanje iračkom naftom. On kaže da su u Bijeloj kući bili neugodno iznenađeni "kada su im prijatelji naftaši rekli da neće moći prodati naftu bez UN- ovog odobrenja". "Zato su Amerikanci sastavili ovakav paket, kojim žele dobiti naftu i novac od njene prodaje. I ova je rezolucija, kao i u mnoge koje dolaze iz Pentagona, puna rupa", rekao je Williams. BBC-jev dopisnik u UN-u tvrdi kako nije sigurno da će neke članice, poput Francuske i Rusije prihvatiti nacrt i kako bi pregovori o njemu mogli biti vrlo teški. U nacrtu se povratak inspektora za oružje ne spominje, prenosi britanska postaja. Neue Osnabruecker Zeitung/Osnabrueck - Europa u Iraku treba tražiti uključivanje NATO-a Ukoliko zemlje Europske unije žele od SAD-a dobiti ustupke za svoj pristanak na okončanje sankcija, poput značajnije uloge UN-a u Iraku, žurno moraju ujediniti svoja stajališta, primjećuje Neue Osnabruecker Zeitung (po DW-u). Za sada to još ne izgleda moguće, jer se, primjerice, njemački ministar obrane Peter Struck i njegov poljski kolega Jerzy Szmajdzinski svađaju poput djece tko je kome što prvi rekao, piše list. "Umjesto toga oni bi u Washingtonu trebali zajednički tražiti da se sadašnja okupacijska snaga iz Iraka što prije povuče i da na njeno mjesto dođu stabilizacijske snage NATO saveza. Na taj bi se način svi europski saveznici ponovo našli na istoj strani sa SAD-om", piše Neue Osnabruecker Zeitung. Neue Zuercher Zeitung/Zuerich - Želi li SAD obnoviti dijalog s Berlinom? Dok se u Iraku naslućuju politički obrisi doba poslije Sadama, u Europi su se odnosi nekih zemalja s SAD-om "dramatično promijenili", piše Neue Zuercher Zeitung u petak. List piše da bi se odbijanjem američke rezolucije o ukidanju sankcija Iraku Francuska i Rusija mogle izložiti prigovorima i "gubitku ugleda", dok "SAD ne bi pretrpio nikakvu štetu, jer si protiv Pariza i Moskve može dopustiti oštro držanje". Međutim, "čini se da s Berlinom Amerikanci žele ponovno uspostaviti dijalog", stoji u članku. "Pored Velike Britanije, Njemačka je najvažniji partner u Europi i još dugo je Poljska, Češka ili Mađarska neće moći zamijeniti, a Nijemci će uvidjeti da bez odnosa s Amerikom ništa ne ide, jer osovina Pariz-Berlin-Moskva nije dovoljno jaka", zaključuje list. Bliski istok ============ DW/Berlin - Novi odnosi snaga na Bliskom istoku Na Bliskom istoku nakon Sadamovog pada došlo je do promjena odnosa snaga, komentira DW. Predsjednik Bush izjavio je da će demokratizirani Irak postati "dramatičan i nadahnjujući primjer za ostvarenje slobode drugih nacija u regiji", a to je uznemirilo čelništva arapskih zemalja, kaže se u prilogu. Regija će se prestrukturirati, i SAD svoja stajališta jasno daju na znanje i Saudijskoj Arabiji, svojem najvažnijem partneru u regiji Saudijskoj Arabiji, iz koje će se povući američke postrojbe, prenosi postaja. Jasno da je svrgavanjem Sadama Huseina pokrenuta lavina promjena, ali ishod je neizvjestan, primjećuje DW. "Ukoliko uspostava demokratskog poretka ne uspije i propadnu pokušaji rješavanja izraelsko-palestinskog sukoba, radikalne će snage na Bliskom istoku znatno ojačati", komentira Deutsche Welle. SZ/Muenchen - Križari ne donose demokraciju "Povijest se ne ponavlja, ali je usporedba između američke politike u poslijeratnom Iraku danas i poslijeratnoj Njemačkoj prije 55 godina korisna", piše Sueddeutsche Zeitung u komentaru od četvrtka. "Pentagon tvrdi da je naposljetku ta politika uspjela iz vjernika u firera stvoriti demokrate, pa će uspjeti i iz Sadamovih podanika napraviti zagovornike parlamentarne pravne države", piše list. Međutim, u Iraku u "gospodarski uzlet koji obećava SAD, kad bi privatno poduzetništvo i pravo tržišno gospodarstvo ušlo u zemlju na dvije rijeke, nitko ne vjeruje, utoliko više, što Amerikanci malo poduzimaju da bi stvorili takvo povjerenje", stoji u članku. Dok su Nijemci sve nade polagali u Amerikance, mnogi muslimani drže da je "SAD u novom križarskom pohodu, a križari ne donose demokraciju", naglašava list. "Američki su koncerni spremni osigurati si najveći komad iračkog kolača, uprava luke Um Kasr već je prodana jednom američkom društvu za 4,8 milijuna dolara", piše list i zaključuje da "Bush i njegov namjesnik u Bagdadu moraju propasti iako će Paul Bremer dobiti na raspolaganje znatna sredstva. Ta će mrkva Iračanima biti jednako neukusna kao i Sirijcima, Jordancima i ostalima, jer povijest se, eto, ipak ne ponavlja". BBC/London - Povratak talibana uz pomoć Rusije, Irana I Pakistana Talibani su ponovno spremni za gerilski rat, piše Christian Science Monitor (po BBC-ju). Talibani se vraćaju na afganistansku pozornicu "pregrupirani, s novim oružjem i s dosta novaca i spremni su voditi gerilski rat sve dok ne protjeraju američke vojnike iz Afganistana", tvrdi bivši glavni sudac talibanskog Vrhovnog suda Abdul Salam koji je svojedobno izazvao šok objavljujući pravo na pogubljenje stranih humanitarnih djelatnika optuženih za pokušaj preobraćanja Afganistanaca na kršćanstvo, piše list. Talibani su utočište i potporu dobili od konzervativnih Paštuna na jugu Afganistana i postoje znaci njihovog povratka, objavljuje list, što potvrđuju i riječi stručnjaka za Afganistan s newyorškog sveučilišta Barnetta Rubina koji kaže da se Talibani trenutačno organiziraju za ofenzivu i još uvijek dobivaju pomoć susjednog Pakistana. Kao novi vojni zapovjednik navodi se Mullah Beradar, dok Abdul Salam kao "glavne pomagače talibana ističe Rusiju, Iran i Pakistan koji su zabrinuti da bi Sjedinjene Države mogle produžiti svoju nazočnost u ovoj regiji kroz duže vrijeme", prenosi list. AP/New York - Buđenje Al-Kaide Agencija Associated Press izvješćuje o interviewu, koji će biti objavljen u petak u listu Al Majalla, u kojem novi glasnogovornik Al-Kaide tvrdi da se ta teroristička mreža potpuno reorganizirala. List Al Majalla, stoji u izvješću, agenciji AP je dao interview na uvid. "Amerikanci imaju samo predviđanja i stare obavještajne podatke" izjavio je Tabet bin Kais, po AP-u. U razgovoru Bin Kais kaže kako je Al Kaida ispred "Amerikanaca i njihovih saveznika u obavještajnom ratu, a američke službe sigurnosti još ne znaju ništa o promjenama koje je čelništvo napravilo". Bin Kais je najavio udar na Ameriku razmjera onog od 11. rujna i kazao kako uhićenje ključnih ličnosti "nije imala velikog učinka na organizaciju jer su stare članove zamijenili novi", stoji u izvješću Associated Pressa. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 55 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). BBC/London - Povratak talibana uz pomoć Rusije, Irana I Pakistana Talibani su ponovno spremni za gerilski rat, piše Christian Science Monitor (po BBC-ju). Talibani se vraćaju na afganistansku pozornicu "pregrupirani, s novim oružjem i s dosta novaca i spremni su voditi gerilski rat sve dok ne protjeraju američke vojnike iz Afganistana", tvrdi bivši glavni sudac talibanskog Vrhovnog suda Abdul Salam koji je svojedobno izazvao šok objavljujući pravo na pogubljenje stranih humanitarnih djelatnika optuženih za pokušaj preobraćanja Afganistanaca na kršćanstvo, piše list. Talibani su utočište i potporu dobili od konzervativnih Paštuna na jugu Afganistana i postoje znaci njihovog povratka, objavljuje list, što potvrđuju i riječi stručnjaka za Afganistan s newyorškog sveučilišta Barnetta Rubina koji kaže da se Talibani trenutačno organiziraju za ofenzivu i još uvijek dobivaju pomoć susjednog Pakistana. Kao novi vojni zapovjednik navodi se Mullah Beradar, dok Abdul Salam kao "glavne pomagače talibana ističe Rusiju, Iran i Pakistan koji su zabrinuti da bi Sjedinjene Države mogle produžiti svoju nazočnost u ovoj regiji kroz duže vrijeme", prenosi list. Reuters/London - Stanje u Afganistanu izmiče nadzoru Nasilje je u porastu, mjesni ratne vođe moćniji su nego ikad, a međunarodna pozornost slabi, izvješćuje agencija Reuters o stanju u Afganistanu. "Ovaj proces ne napreduje. Potrebno nam je buđenje u slijedećih nekoliko mjeseci. Buđenje krajem godine bit će prekasno", prenosi agencija izjavu neimenovanog višeg diplomata u Kabulu. U središnjem dijelu zemlje s paštunskom većinom ne osjećaju se učinci akcija koje međunarodna zajednica poduzima na obnovi Afganistana, a vakuum u tom dijelu zemlje počinju ispunjavati fundamentalistički talibani koji u stotinama počinju dolaziti iz Pakistana, izvješćuje Reuters. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 85 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). (Hina) akoz