POSLOVNI PREGLED BROJ 314

POSLOVNI PREGLED broj 314 03. - 9. svibnja 2003. SADRŽAJ: IDUĆIH DANA DOGOVOR O RADU DO KRAJA MANDATA POREZNE OLAKŠICE ZA ULAGANJA U ISTRAŽIVANJA I RAZVOJ RAČUN ZA 56 MILIJUNA DOLARA IZ SAD-A; TUŽIT ĆE LHB BANKU ODLUKE SA ZATVORENE SJEDNICE VLADE OD 2005. U HRVATSKOJ VIŠE ŽELJEZNIČKIH PRIJEVOZNIKA POTPISAN MEMORANDUM RH, SVJETSKE BANKE, USAID-A I EU PANKRETIĆ: ŠTETE OD SUŠE VIŠE OD 200 MILIJUNA KUNA CRKVENAC: HRVATSKA JE LIKVIDNA, SOLVENTNA I NIKAKO PREZADUŽENA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TELEKOMUNIKACIJAMA NA VLADI DO SREDINE SVIBNJA? U OŽUJKU BLAGI PORAST ZAPOSLENOSTI ZALIHE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U OŽUJKU POVEĆANE 3,9 POSTO IZVOZ U PRVOM TROMJESEČJU 1,4 MILIJARDE DOLARA, UVOZ 2,9 MILIJARDI U TRAVNJU CIJENE NA MALO NIŽE 0,4 POSTO, A TROŠKOVI ŽIVOTA PORASLI 0,2 POSTO U OŽUJKU AKTIVNO 44,4 POSTO POSLOVNIH SUBJEKATA D&B: REJTING RH POD POZITIVNIM UTJECAJEM RASTA BDP-A U 2002. GODINI CILJ HNB-A OGRANIČITI KREDITNU EKSPANZIJU TEMELJENU NA INOZADUŽIVANJU ROHATINSKI NIJE IZJAVIO DA ĆE DATI OSTAVKU PRIJE IZBORA U HNB RADIONICA ZA SUPERVIZORE IZ SREDNJE I ISTOČNE EUROPE FINA: PRISTIGLO 56,6 TISUĆA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA U RAIFFEISEN DOBROVOLJNOM MIROVINSKOM FONDU 2.500 ČLANOVA OBJAVLJEN PRELIMINARNI POZIV ZA TREĆEG KONCESIONARA MOBILNE TELEFONIJE INA GRUPA LANI OSTVARILA DOBIT 982 MILIJUNA KUNA, INA D.D. 854 MILIJUNA PLIVA U PRVOM TROMJESEČJU OSTVARILA NETO DOBIT OD 57 MILIJUNA DOLARA PLINACRO USPJEŠNO OSTVARUJE PLAN RAZVOJA PLINSKOG SUSTAVA STRATEGIJA DRVNOG SEKTORA: DO 2010. POVEĆATI PROIZVODNJU NAMJEŠTAJA 20 PUTA VIPNET PREDSTAVIO SVOJU PROBNU UMTS MREŽU HŽ ULAŽE OVE GODINE DVIJE MILIJARDE KUNA U KAPITALNE INVESTICIJE HEP I USAID POTPISALI MEMORADNUM O RAZUMIJEVANJU TEKSTILNA INDUSTRIJA: NUŽNO OJAČATI SURADNJU S MINISTARSTVOM GOSPODARSTVA SISAK: PROIZVODNJA U ŽELJEZARI PO PLANU SWING SOFTWARE DOBIO NAGRADU AMERIČKOG "E-PRO MAGAZINE-A" PIK VRBOVEC OSTAJE EKSKLUZIVNI DOBAVLJAČ ZA MCDONALD'S U HRVATSKOJ JAKOVČIĆ: VLADA UBRZO IZDAJE SUGLASNOST ZA TVRTKU "BRIJUNI- RIVIJERA" OPATIJSKA UPRAVA I LRH-I POTPISALI SPORAZUM O PRODAJI ČETIRI HOTELA GLAVNA SKUPŠTINA ACI-JA: GUBITAK ACI-A U 2001. GODINI 25,7 MILIJUNA KUNA HRVATSKO TRŽIŠTE ZA POHRANU PODATAKA LANI VRIJEDILO 29,36 MILIJUNA DOLARA HITACHI DATA SYSTEMS I HRVATSKI COMPUTECH SKLOPILI PARTNERSTVO 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA IDUĆIH DANA DOGOVOR O RADU DO KRAJA MANDATA Hrvatska Vlada će u nekoliko idućih dana na radnoj sjednici dogovoriti kako će raditi do kraja mandata i kako predstaviti svoj rad, najavio je u četvrtak premijer Ivica Račan. Vlada, istaknuo je premijer na sjednici, ima pravo suprotstaviti se (načinu) promoviranja svoga rada i rezultata koji joj štete. Premijer je podsjetio da se približava kraj mandata njegove Vlade, te upozorio da su stjecajem okolnosti njene zadaće velike, teške i odgovorne, posebice u pogledu obveza da se nastavi put prema EU. "Ukrcali smo se u taj vlak i bilo bi krajnje neodgovorno ispasti iz njega", rekao je Račan i poručio da Vlada to neće dozvoliti. Tim je više važno razmotriti rad Vlade do kraja mandata imajući na umu sve te obveze, rekao je. Naveo je da su članovi Vlade okupirani stranačkim zadaćama i predizbornim aktivnostima. POREZNE OLAKŠICE ZA ULAGANJA U ISTRAŽIVANJA I RAZVOJ Hrvatska Vlada predložila je u četvrtak porezne olakšice koje će tvrtke, mali i srednji poduzetnici te obrtnici moći ostvarivati za ulaganja u istraživanje i razvoj. Te se porezne olakšice uređuju prijedlozima izmjena Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak koje je Vlada uputila u saborsku proceduru. Ministar financija Mato Crkvenac ističe da su predložene olakšice najveće u europskim zemljama a tvrtke i obrtnici mogli bi ih ostvarivati na dobit i dohodak koji ostvare u ovoj godini. Prema predloženim izmjenama uz pravne osobe registrirane za istraživanje i razvoj plaćanja poreza na dobit oslobodile bi se i sve samostalne jedinice, npr. zavodi ili instituti za istraživanje i razvoj u okviru nekih poduzeća. Također se potiče i suradnja gospodarstva i znanstveno istraživačkih subjekata pa bi se olakšice odnosile i na troškove tvrtki za suradnju sa znanstvenim institutima i slično. Uz ulaganja u materijalnu imovinu za istraživanje i razvoj porezna bi se olakšica po novome mogla ostvariti i za ulaganja u nematerijalnu imovinu, kao što su patenti, licence i slično koji se koriste za istraživanje i razvoj a porezna bi se osnovica umanjila i za troškove obrazovanja, školovanja i prekvalifikacije zaposlenika. Hrvatska se treba okrenuti znanosti i istraživanju, znanju kako bi povećala konkurentnost gospodarstva s konkurentnim proizvodima nastupila na stranim tržištima, kako bi se potaknuo izvoz, istaknuli su članovi Vlade. Potrebno je, naglašavaju, potaknuti gospodarstvo da se okrene znanosti a znanstvenike da se okrenu gospodarstvu i istraživanjima koja se u gospodarstvu mogu primijeniti. Ministar Crkvenac ističe da je teško izračunati koliki će biti porezni efekti predloženih olakšica, a procjenjuje da će to biti najmanje 200 milijuna kuna. No i Crkvenac i drugi ministri ističu da će se to višestruko vratiti kroz pozitivne efekte tih mjera na gospodarstvo kroz povećanje konkurentnosti, izvoza i kroz novo zapošljavanje. RAČUN ZA 56 MILIJUNA DOLARA IZ SAD-A; TUŽIT ĆE LHB BANKU Hrvatska se Vlada danas suglasila da se na hrvatski račun prenese 56 milijuna dolara koliko Hrvatskoj pripada od 226 milijuna dolara u SAD-u deblokiranih sredstava bivše Jugoslavije, te zaključila da će tužiti mješovitu LHB banku iz Frankfurta, u većinskom vlasništvu Ljubljanske banke, radi utvrđivanja činjenica o nestalim depozitima bivše Jugoslavije. Vlada se odlučila između pragmatičnog i principijelnog stava, istaknuo je zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović, objašnjavajući Vladine odluke sa zatvorene sjednice. Vlada je donijela odluku da se na njen račun uplate deblokirana sredstva, ali pritom jasno naglašava da to ne prejudicira ratifikaciju Ugovora o sukcesiji, kazao je Šimonović. Hrvatska je jedina država sljednica bivše Jugoslavije koja još nije ratificirala Ugovor o sukcesiji, potpisan 29. lipnja 2001. u Beču. Stoga taj ugovor nije ni stupio na snagu. Šimonović je podsjetio da se sa ratifikacijom zastalo nakon što je utvrđeno da nedostaje dio sredstava predviđen za raspodjelu. Riječ je o 589 milijuna dolara koji nedostaju na računima osam mješovitih banaka, čiji su osnivači u inozemstvu bile i banke s područja bivše SFRJ. U Vladi procjenjuju da ne bi trebalo biti problema u tomu da Hrvatska dobije 56 milijuna dolara, iako nije ratificirala Ugovor o sukcesiji. Ipak u potpunosti ne odbacuju mogućnost da oko toga bude problema. Napominju također i kako je svojevrsni pravni presedan i činjenica da su SAD deblokirale novac bivše Jugoslavije iako Ugovor o sukcesiji nije ratificirala Hrvatska i on nije stupio na snagu. Osim u SAD-u, bivša Jugoslavija ima depozite u još 14 zemalja, a riječ je o oko 165 milijuna dolara. Vlada je zaključila i da će pokrenuti postupak protiv LHB banke iz Frankfurta, mješovite banke u kojoj je većinski dioničar Ljubljanska banka. To nije jedina banka, ali radi se o tome da se kroz postupak protiv te banke uspostavi presedan preko kojega bi se moglo postupiti i prema ostalim bankama, kazao je Šimonović. LHB banka jedina je banka koja nije dala nikakav podatak o tomu gdje su nestali novci s njenog računa, kazao je hrvatski predstavnik u Odboru za raspodjelu financijske imovine i obveza bivše SFRJ Zdravko Rogić. Prema Ugovoru o sukcesiji, u osam mješovitih banaka trebalo je biti 645 milijuna dolara, no, ispostavilo se da je u njima samo 56 milijuna dolara, odnosno da nedostaje 590 milijuna kuna. Za LHB banku u Ugovoru je navedeno da je u njoj 76 milijuna dolara, a ispostavilo se da je u njoj tek oko tri tisuće dolara. Rogić i Šimonović ističu kako je problem sustavno prikrivanje podataka o sredstvima u mješovitim bankama. ODLUKE SA ZATVORENE SJEDNICE VLADE Hrvatska Vlada je u četvrtak na zatvorenom dijelu sjednice izviještena o provedbi obveza iz "Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica", priopćeno je iz Vladina Ureda za odnose s javnošću. Vlada je dala suglasnost Hrvatskoj narodnoj banci za preuzimanje, u ime Republike Hrvatske, dijela sredstava bivše Narodne banke Jugoslavije. Također, Vlada je prihvatila informacije o potpisivanju Memoranduma između Vlade Ruske Federacije i vlada država sljednica bivše SFRJ o reguliranju uzajamnih financijskih potraživanja po obračunima vezanim uz robnu razmjenu između bivšeg SSSR-a i bivše SFRJ. Uspješnim okončanjem pregovora utvrđen je klirinški dug Ruske Federacije prema državama sljednicama bivše SFRJ u iznosu od 1,292 milijuna klirinških dolara, s time da hrvatski udjel iznosi 297 milijuna klirinških dolara. OD 2005. U HRVATSKOJ VIŠE ŽELJEZNIČKIH PRIJEVOZNIKA Prijedlogom zakona o željeznici Vlada određuje način transformacije željezničkog sustava, koji se ukidanjem monopola mora prilagoditi ulasku RH u EU, što znači da se od 2005. u Hrvatskoj uvodi mogućnost za više željezničkih prijevoznika, istaknuo je u četvrtak u Saboru ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić. Naglasio je da će se transformacijom željezničkog sustava u Hrvatskoj, odvojiti područje prijevoza od područja infrastrukture. To će omogućiti više domaćih i inozemnih željezničkih prijevoznika, koji će imati slobodan i nediskriminirajući pristup željezničkoj infrastrukturi. Zakon bi stupio na snagu 1. siječnja 2005., a do ulaska RH u EU regulator promjena bilo bi Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, rekao je Žuvanić. POTPISAN MEMORANDUM RH, SVJETSKE BANKE, USAID-A I EU Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Svjetska banka, Američka organizacija za međunarodni razvoj (USAID) i Europska komisija potpisale su u četvrtak u Zagrebu Memorandum o suradnji za područje razvoja nacionalnog sustava vođenja sudskih slučajeva. Memorandum predstavlja snažno nastojanje da se poveća djelotvornost i uspješnost pravosuđa unaprjeđenjem rada i prakse sudova u cijeloj zemlji i smatra se značajnim korakom prema reformiranju pravosudnog sustava u Hrvatskoj. Konkretno, radi se o informatizaciji trgovačkih županijskih i općinskih sudova u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci i Varaždinu, a projekt je ukupno vrijedan oko 14 milijuna dolara. PANKRETIĆ: ŠTETE OD SUŠE VIŠE OD 200 MILIJUNA KUNA Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić izvijestio je u srijedu u saborskom 'aktualnom prijepodnevu' da se štete, što ih je počinila dugotrajna suša već sada procjenjuju na više od 200 milijuna kuna, te najavio da njegovo Ministarstvo priprema mjere za njihovo ublažavanje. Ministarstvo će te mjere predložiti Vladi kada dobije detaljna izvješća s terena, najavio je Pankretić. Potvrdio je bojazni da iznos od 20 milijuna kuna, koliko je ove godine proračun osigurao za ublažavanje šteta od elementarnih nepogoda, neće biti dovoljno, jer se već sada govori o štetama od više od 200 milijuna kuna. CRKVENAC: HRVATSKA JE LIKVIDNA, SOLVENTNA I NIKAKO PREZADUŽENA Ministar financija Mato Crkvenac izjavio je u srijedu da su državne financije stabilne, da je Hrvatska likvidna, solventna i nikako prezadužena država. Hrvatski javni dug, dakle dug države prema inozemstvu i domaći dug, u veljači je iznosio 95 milijardi kuna i po međunarodno prihvaćenoj metodologiji čini 52,6 posto BDP-a, naveo je Crkvenac te istaknuo da je po toj metodologiji Hrvatska likvidna, solventna i nikako prezadužena država. Taj dug, dodao je, uključuje dug uže države, javnih poduzeća, uključujući i Hrvatske ceste, dug lokalnih jedinica, jamstva. Ukupan inozemni dug u veljači je iznosio oko 16,5 milijardi dolara i ne predstavlja problem koji država ne bi mogla normalno servisirati, ali se o njemu mora voditi računa, odgovorio je Crkvenac Iviću Pašaliću (HB) u "saborskom prijepodnevu". NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TELEKOMUNIKACIJAMA NA VLADI DO SREDINE SVIBNJA? Ministarstvo pomorstva, prometa i veza (MPPV) dovršilo je izradu prijedloga novoga teksta zakona o telekomunikacijama i informacijskoj djelatnosti te očekuje da će se taj tekst do sredine svibnja uputiti u proceduru hrvatskoj Vladi, izvijestili su u utoak iz toga Ministarstva. Nacrt prijedloga zakona o telekomunikacijama danas je objavljen i na Internet stranicama Ministarstva (www.mppv.hr), a poslan je na mišljenje i drugim nadležnim institucijama. Iz Ministarstva napominju da se u izradu novoga prijedloga zakona krenulo zbog nedostataka u trenutno važećem Zakonu, uočenih kroz praksu, kao i zbog njegove nedostatne usklađenosti sa smjernicama i propisima Europske unije (EU). Dodaju da je cilj i svrha predloženog zakona njegovo usklađivanje sa međunarodnim standardima, praksom i tehničkim dostignućima kako bi se u Hrvatskoj unaprijedio razvoj telekomunikacija. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI U OŽUJKU BLAGI PORAST ZAPOSLENOSTI U Hrvatskoj je u ožujku ove godine bilo ukupno 1.338.829 zaposlenih osoba, što je za 0,1 posto više nego u mjesecu prije. Pritom je broj zaposlenih u pravnim osobama u ožujku iznosio 1.043.837, što je za također 0,1 posto više u odnosu na veljaču, privremeni su podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku. Istodobno je za 0,8 posto porastao broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, u kojima je u ožujku bilo ukupno 233.695 zaposlenih. Pad je broja zaposlenih u ožujku u odnosu na veljaču zabilježen jedino kod individualnih poljoprivrednika. Po podacima preuzetim uz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u ožujku je evidentirano 61.297 aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika, što je za 3 posto manje nego u mjesecu prije. ZALIHE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U OŽUJKU POVEĆANE 3,9 POSTO Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima na kraju ožujka ove godine ostale su na razini zaliha s kraja veljače, dok su u odnosu na isti mjesec prošle godine povećane za 3,9 posto veće, objavio je Državni zavod za statistiku. Najveće povećanje zaliha na međugodišnjoj razini (ožujak 2003./ožujak 2002.) zabilježeno je u rudarstvu i vađenju i iznosilo je čak 35,2 posto. U prerađivačkoj industriji, pak, zalihe su istovremeno povećane za 3 posto. Prosječno mjesečno stanje zaliha industrijskih proizvoda pri proizvođačima u 2002. godini iznosilo je oko 75 posto prosječne mjesečne prodaje u istoj godini. IZVOZ U PRVOM TROMJESEČJU 1,4 MILIJARDE DOLARA, UVOZ 2,9 MILIJARDI Hrvatska je u prva tri mjeseca ove godine izvezla roba u vrijednosti 1,44 milijarde dolara, što je 39,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok je uvoz istodobno porastao za 37,2 posto i iznosio je 2,94 milijarde dolara, privremeni su podatci Državnog zavoda za statistiku. S obzirom na veći pad vrijednosti dolara prema kuni u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, za oko 17 posto, podatci o robnoj razmjeni izraženi u kunama pokazuju niže stope rasta - izvoz u vrijednosti 10,21 milijardu kuna za 16 je posto veći nego u prvom tromjesečju lani, a uvoz sa 20,77 milijardi kuna povećan je za 13,8 posto. Statistički podatci pokazuju da je deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni u prvom tromjesečju ove godine iznosio 1,49 milijardi dolara, a pokrivenost uvoza izvozom, nakon što je u siječnju i prva dva mjeseca bila iznad 52 posto, ponovno je pala ispod 50 posto, na 49,2 posto. U TRAVNJU CIJENE NA MALO NIŽE 0,4 POSTO, A TROŠKOVI ŽIVOTA PORASLI 0,2 POSTO Cijene na malo u Hrvatskoj su u travnju u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku bile niže za 0,4 posto, dok su troškovi života u istom razdoblju porasli za 0,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). U odnosu na travanj prošle godine, odnosno na međugodišnjoj razini, cijene na malo su u četvrtom mjesecu ove godine, ukupno sa sezonskim proizvodima porasle za 0,9 posto, a bez sezonskih proizvoda za 1,1 posto. U prva četiri mjeseca ove godine cijene na malo su prosječno rasle po stopi od 0,521 posto ili ukupno 2,1 posto za sva četiri mjeseca, izračunali su u DZS-u. U okviru troškova života, cijene roba u travnju su u odnosu na prethodni mjesec porasle za 0,2 posto, a cijene usluga nisu se mijenjale. U OŽUJKU AKTIVNO 44,4 POSTO POSLOVNIH SUBJEKATA U Hrvatskoj je u ožujku ove godine bilo registrirano 201.786 poslovna subjekta, od čega je aktivno 89.572 ili 44,4 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Podaci o strukturi poslovnih subjekata prema djelatnostima pokazuju da više od tri četvrtine, kako registriranih tako i aktivnih subjekata otpada na četiri područja djelatnosti. Na prvom je mjestu trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo s udjelom registriranih od 41,4 posto i aktivnih 39,1 posto. Slijedi prerađivačka industrija s udjelom registriranih 9,7 posto i aktivnih 12,7 posto, potom poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge s udjelom registriranih od 10,5 posto i aktivnih od 14,3 posto te ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti kod kojih je dio registriranih 17,3 posto, a aktivnih 8,4 posto. D&B: REJTING RH POD POZITIVNIM UTJECAJEM RASTA BDP-A U 2002. GODINI Profil rizičnosti Hrvatske za svibnja karakteriziran je prošlomjesečnom objavom preliminarnih podataka o porastu BDP-a u 2002. godini za čak 5,2 posto, a ocjena hrvatskog kreditnog rejtinga ostaje DB4d, stoji u najnovijem izvješću bonitetne kuće Dun & Bradstreet (D&B), koje prenosi zagrebačka tvrtka BonLine. Ocjena rizičnosti DB4d, kojim u D&B-u Hrvatsku ocjenjuju već niz mjeseci, označava zemlje umjerenog rizika, u kojima ipak postoji značajan rizik za povrat uloženih sredstava. Analitičari D&B-a u svibanjskom su izvješću ujedno povećali svoje procjene rasta hrvatskog BDP-a za ovu godinu s ranije prognoziranih 3,8 posto na 4,2 posto, a za 2004. sa 4,2 na 4,5 posto. Na ljestvici 25 tranzicijskih zemlja za koje se ocjenjuje kreditni rejting Hrvatska je na 10. mjestu. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE CILJ HNB-A OGRANIČITI KREDITNU EKSPANZIJU TEMELJENU NA INOZADUŽIVANJU Primarni cilj mjera koje je Hrvatska narodna banka donijela u siječnju nije bio samo ograničiti rast kreditnih plasmana poslovnih banaka striktno na 16 posto, već prvenstveno spriječiti da se ponovi 2002. godina u kojoj je rast kreditnih plasmana premašio 30 posto i inozemno zaduženje banaka povećao za 1,4 milijarde dolara. Kako se polovica tog inozaduženja banaka odnosila na zadnje tromjesečje 2002. bilo je očito da su se one pripremale na još intenzivniju kreditnu ekspanziju u ovoj godini. Kazao je to u četvrtak guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski govoreći na otvaranju dvodnevne šeste konferencije Hrvatsko novčano tržište u Poreču. Rohatinski je ustvrdio da mjere središnje banke o ograničenju rasta kreditnih plasmana banaka na 16 posto u ovoj godini neće imati značajnijeg negativnog učinka na realni sektor. Odgovarajući na kritike upućene HNB-u da je središnja banka ovim odlukama pokazala "tešku administrativnost koja onemogućava rad financijskog sektora", Rohatinski je predstavio sve opcije koje su se razmatrale uoči donošenja spomenutih mjera. Najzanimljivija je ona za koju se, prema njegovim riječima, zauzeo MMF u razgovorima u kojima ih je HNB upoznao s planiranim aktivnostima. Rohatinski je rekao da je MMF predložio hrvatskoj središnjoj banci da "intervenira" samo povećavanjem kamatnih stopa na blagajničke zapise, a da ostalo prepusti tržišnim mehanizmima. To bi bila katastrofalna odluka koja bi dovela do povećanja kamatnih stopa i na trezorske zapise i time povećala potrebu države za inozemnim zaduživanjem, a u konačnici povećala i kamatne stope na ukupne kredite u zemlji, pojasnio je Rohatinski viđenje HNB-a MMF-ovog prijedloga. Usvojene mjere ograničenja rasta kreditnih plasmana na 16 posto neće imati značajnijeg negativnog učinka na realni sektor a pokušaj banaka da eskiviraju dio odluka lizingom, cesijama, prijebojima i slično, HNB će sigurno sankcionirati, najavio je guverner. ROHATINSKI NIJE IZJAVIO DA ĆE DATI OSTAVKU PRIJE IZBORA Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski nije izjavio da će dati ostavku prije izbora, odgovor je iz Ureda guvernera središnje banke na pisanje jednog tjednika. Rečenica o ostavci prije izbora dopuna je redakcije ili novinara, te rečenice nije bilo u autoriziranom intervjuu, kažu u Uredu guvernera. Na naslovnoj stranici tjednik Globus najavljuje da guverner Rohatinski daje ostavku, te da više ne želi odgovarati za posljedice Vladine politike zaduživanja u inozemstvu. U objavljenom intervjuu, pod naslovom "Ne, premijeru: dajem ostavku", navodi se i rečenica: "Povući ću se prije izbora". Ta rečenica nije rečenica guvernera Rohatinskog. Ta je rečenica dopuna redakcije ili autora u već autorizirani intervju u kojemu je nije bilo, poručuju iz HNB-a. Hrvatska narodna banka prije petnaestak dana upozorila je na rast inozemnog zaduženja, koji je krajem veljače dosegnuo oko 16,5 milijardi dolara, te na pitanje deficita tekućeg računa platne bilance. Guverner Rohatinski tada je rekao da je njegovo osobno mišljenje da u našim uvjetima, daljnje povećanje vanjskog duga ili dugoročnije zadržavanje na postojećoj razini udjela u BDP-u teško bi moglo ostati bez negativnih implikacija. U intervjuu Globusu, Rohatinski ističe da je država likvidna, uredno može servisirati sve svoje dugove, te da su devizne rezerve HNB-a koje su krajem travnja iznosile 6,5 milijardi dolara, a ukupno raspoloživa sredstva u bankovnom sustavu oko 10 milijardi dolara, solidna garancija stranim vjerovnicima. "Zato upozorenja HNB-a o rastu inozemnog duga nisu ni bila motivirana aktualnom zabrinutošću za eksternu likvidnost zemlje, već smo u prvom redu nastojali ukazati na nepovoljne učinke koje ekspanzija domaće potrošnje, financirana inozemnim zaduživanjem banaka, ima na odnose u platnoj bilanci i koje potencijalno može imati na unutarnju stabilnost financijskog sustava", kaže Rohatinski u intervjuu. U HNB RADIONICA ZA SUPERVIZORE IZ SREDNJE I ISTOČNE EUROPE Hrvatska narodna banka (HNB) domaćin je međunarodne radionice Novi bazelski standard (New Basel Capital Accord), koja je počela u ponedjeljak i potrajat će do kraja tjedna, izviješćeno je iz HNB-a. Radionica je posvećena upoznavanju i raspravljanju nove regulative koja se odnosi na tri stupa - minimalni kapitalni zahtjevi, supervizorski pristup i tržišna disciplina u bankovnom sektoru. Radionica je organizirana u suradnji s Institutom za financijsku stabilnost Banke za međunarodna poravnanja iz Basela (BIS), a u njenom radu sudjelovat će predstavnici središnjih banaka ili drugih institucija za bankovni nadzor iz Albanije, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke, Estonije, Latvije, Litve, Mađarske, Makedonije, Moldavije, Poljske, Rusije, Slovačke, Slovenije i Hrvatske. FINA: PRISTIGLO 56,6 TISUĆA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA Do 30. travnja, do kada je prema Zakonu o godišnjim financijskim izvještajima bio krajnji rok za predaju propisnih obrazaca, prema prvim je podacima u Financijsku agenciju (FINA) propisane godišnje financijske izvještaje predalo 56.657 obveznika. Prema iskustvu iz ranijih godina očekuje se da bi godišnje financijske izvještaje Registru trebalo predati oko 80.000 obveznika. Isto tako procjena je da je dio obveznika svoje izvještaje poslao poštom, dok će kao i prethodnih godina dio preostalih svoj obvezu izvršiti sa zakašnjenjem, odnosno tijekom ovog tjedna, izvješćeno je iz Financijske agencije. Za sve obveznike koji svoju obvezu nisu izvršili u zakonskom roku, FINA će u skladu sa Zakonom podnijeti prijavu za prekršaj Ministarstvu financija. Međutim, napominju iz FINA-e, obveznici mogu i dalje predati svoje financijske izvještaje Registru i na taj način ispuniti svoju obvezu. Pritom je važno i razdoblje kašnjenja jer će utvrđivanje visine kazne ovisiti upravo o duljini kašnjenja. Zakonom o godišnjim financijskim izvještajima za one obveznike koji ne izvršavaju propisne obveze predviđene kazne kreću se od 2000 do 100.000 kuna. U RAIFFEISEN DOBROVOLJNOM MIROVINSKOM FONDU 2.500 ČLANOVA Raiffeisen mirovinsko društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom, jedini dobrovoljni mirovinski fond koji trenutačno posluje u Hrvatskoj, od početka rada polovicom 2002. godine do danas, prikupio je 2.500 članova. To je znatan rast u odnosu na 1.350 članova koliko ih je imao na kraju prošle godine. Tada je neto imovina fonda iznosila 3,19 milijuna kuna. Najviše članova fond ima u Zagrebu, Splitu i Čakovcu, objavljeno je iz tog fonda. 4. TVRTKE OBJAVLJEN PRELIMINARNI POZIV ZA TREĆEG KONCESIONARA MOBILNE TELEFONIJE Vijeće za telekomunikacije objavilo je u međunarodnom izdanju Financial Timesa preliminarni poziv na iskazivanje interesa za sudjelovanje u natječaju za dodjelu koncesija u pokretnim komunikacijama (za GSM, odnosno DCS 1800 i UMTS koncesije), kao i u hrvatskom dnevnom tisku. Izvijestio je to predsjednik Vijeća za telekomunikacije Željko Debanić na tiskovnoj konferenciji, obrazloživši da je objava takvog poziva jedna od dužnosti Vijeća i pripremna radnja za uspješno provođenje budućeg natječaja za koncesije u pokretnim telefonskim mrežama. Pojasnio je i da je Vijeće na svojoj sjednici krajem ožujka zaključilo da se u Hrvatskoj raspiše natječaj za tri koncesije DCS 1800 (GSM mreža ili druga generacija mobilne telefonije) te za četiri UMTS koncesije (treća generacija mobilne telefonije koja uz puno brže veze i prijenos podataka spaja mobilno telefoniranje sa Internetom te drugim video i audio uslugama). Isto tako Vijeće je zaključilo da sudionici natječaja koji se odluči za kupnju kombinirane DCS 1800 i UMTS koncesije imaju određenu prednost pred onima koji se odluče samo za pojedinačnu koncesiju. INA GRUPA LANI OSTVARILA DOBIT 982 MILIJUNA KUNA, INA D.D. 854 MILIJUNA INA Grupa prošle je poslovnu godinu završila s neto dobiti od 982 milijuna kuna, a sama INA d.d. s neto dobiti od 854 milijuna kuna, izvijestili su čelnici Ine u utorak na konferenciji za novinare. Predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević jako dobrim je ocijenio prošlogodišnje poslovne rezultate. INA d.d. završila je 2002. s dobiti od 854 milijuna kuna, uspjela je zadržati svoju poziciju u regiji, pokrenula je investicije za modernizaciju rafinerija, te uspjela stvoriti dobre osnove za novi razvojni ciklus, kazao je Dragičević. Čelnici Ine potvrdili su da bi tijekom ljeta neki potrošači plina mogli biti isključeni, a nekima će isporuka plina biti reducirana. Kome će se isporuke smanjiti i tko će biti isključen u Ini ne mogu točno reći, ali ponajprije će se to odnositi na one koji imaju dugove za plin i neredovito ga plaćaju. Jedina tvrtka koja je obaviještena o tome je HEP, a moguće je da isključenja ili redukcija bude u kutinskoj Petrokemiji, ili drugim potrošačima, kažu u Ini. INA problema u plinskom sektoru ima s distribiterima i potrošačima koji ne plaćaju plin, a plina nedostaje i zbog povećane potrošnje zbog čega su ispraženjena i skladišta. Stoga su u Ini odobrili dodatnih 25 milijuna dolara za povećanje proizvodnje plina u Hrvatskoj, te velike potrošače pozvali da se tijekom ljetnih mjeseci preusmjere na druge energente. Iz Ine obećavaju i da će na vrijeme obaviti svoj dio posla vezano za plinovod koji bi spojio plinska polja u sjevernom Jadranu s Pulom, ali i upozoravaju da bi do kašnjenja projekta plinifikacije Mala Gea moglo doći u dijelu koji radi Plinacro, odnosno u izgradnji plinovoda od Pule do Karlovca. INA će do 1. siječnja 2005. dovesti plin sa sjevernog Jadrana do Pule, ali nažalost čini se da plinski spoj Pula-Karlovac neće biti gotov, čini se da bi mogao kasniti šest mjeseci do godinu dana, kazao je član Uprave Ine i izvršni direktor Naftaplina Željko Belošić. PLIVA U PRVOM TROMJESEČJU OSTVARILA NETO DOBIT OD 57 MILIJUNA DOLARA Farmaceutska tvrtka Pliva u prvom je tromjesečju ove godine ostvarila neto dobit od 57,1 milijun američkih dolara, što je 36,1 posto više nego u istom razdoblju lani, istaknuo je u četvrtak predsjednik Uprave Plive Željko Čović na susretu s novinarima. Poslovanje u prva tri mjeseca ocijenio je uspješnim napominjući kako rezultati pokazuju da Pliva slijedi svoju strategiju - ekspanziju na nova tržišta te pretvorbu u globalnu kompaniju. Ukupni prihodi kompanije u prvom su tromjesečju porasli 49,5 posto, na 270,6 milijuna dolara (1,9 milijardi kuna) i to zahvaljujući snažnom porastu prodaje lijekova na recept (za 81,9 posto, na 154,1 milijun dolara). Očekivanja za ovu godinu, istaknuto je, uključuju porast prihoda u dolarima za više od 15 posto te daljnji rast operativne dobiti izražene u dolarima. U istraživanje i razvoj, kako je najavljeno, uložit će se 10-11 posto ukupnih prihoda. Čović je kazao i kako za ovu godinu nisu predviđene akvizicije, budući je 2003. godina konsolidacije stanja. Nakon 2003., kazao je, slijedi izazov zvan Azija. Stoga će biti kreiran i tim koji će ispitivati to tržište. PLINACRO USPJEŠNO OSTVARUJE PLAN RAZVOJA PLINSKOG SUSTAVA Direktor tvrtke za transport plina Plinacro-a Darko Karačić izjavio je u srijedu da ta tvrtka uspješno ostvaruje plan razvoja domaćeg plinskog sustava, te da će se gradnja plinovoda od Pule do Karlovca, u sklopu projekta Mala Gea, početi u ožujku 2004. Plinovod od Pule do Karlovca Plinacro će izgraditi do polovice 2005., kao što je i planirano. Zastoj u realizaciji vezan za dokumentaciju dijela plinovoda kroz Primorsko-goransku županiju bit će riješen upućivanjem studije o zaštiti okoliša te županije u javnu raspravu sredinom ovoga mjeseca, kazao je Karačić na međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin. Član Uprave Ine i izvršni direktor Naftaplina Željko Belošić najavio je da će INA do siječnja 2005. završiti podmorski cjevovod kojim će plinska polja u sjevernom Jadranu, od platforme Ivana K, spojiti s Pulom. INA će u projekt Mala Gea uložiti 326 milijuna dolara i do siječnja 2005. izgraditi plinovod do Pule, kazao je Belošić. STRATEGIJA DRVNOG SEKTORA: DO 2010. POVEĆATI PROIZVODNJU NAMJEŠTAJA 20 PUTA Hrvatski drvni sektor u sljedećih bi pet do sedam godina trebao više nego udvostručiti ukupni prihod, sa sadašnjih 800 milijuna na 1,9 milijardi eura, povećati proizvodnju finalnih proizvoda sa visokim stupnjem dodane vrijednosti sa sadašnjih 50 milijuna na čak milijardu eura, uvesti po pet novo dizajniranih hrvatskih proizvoda godišnje te smanjiti izvoz trupaca sa 105 milijuna na 60 milijuna eura. Ciljevi su to iz strategije konkurentnosti za drvni sektor koju su u ponedjeljak objavili Cluster drvne industrije i Hrvatska inicijativa za konkurentnost. Ostvarivanje te strategije u sljedećih pet do sedam godina trebalo bi dovesti do uravnoteženog rasta i podizanja konkurentnosti te grane industrije na svjetskom tržištu. Ostvarenje takvog scenarija dovelo bi, kako se ističe, i do utrostručenja broja zaposlenih u finalnom sektoru i to sa sadašnjih 12.500 na 40 tisuća. Strategija polazi od činjenice da u Hrvatskoj postoji dovoljno sirovine za drvnu industriju, ali ona nije dovoljno fokusirana na kreiranje proizvoda s visokim stupnjem dodane vrijednosti po jedinici drveta već na izvoz sirove građe. Tako je Hrvatska došla u situaciju da unatoč tomu što je šumom bogata zemlja uvozi više namještaja nego što izvozi. Prema podacima Croatiadrva za 2002. godinu, uvoz namještaja bio je 205 milijuna dolara, dok je izvoz iznosio 146 milijuna dolara. Stoga Strategija drvnog clustera predlaže mjere koje bi trebale dovesti do bolje optimizacije postojećih resursa. Za ostvarenje tih ciljeva potrebno je provesti niz mjera poput poboljšanja marketinga i dizajna proizvoda, boljeg upravljanja lancem opskrbe i ljudskim resursima te poboljšanjima u upravnom i zakonodavnom okviru. Posebno se ističe potreba stimuliranja proizvodnje i izvoza proizvoda sa višim stupnjem dodane vrijednosti. Strategija je rezultat osmomjesečnog rada drvnog clustera osnovanog uz pomoć Hrvatske inicijative za konkurentnost, koju sponzorira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). VIPNET PREDSTAVIO SVOJU PROBNU UMTS MREŽU U sklopu priprema za uvođenje UMTS tehnologije tj. treće generacije mobilne telefonije (3G) na hrvatsko tržište tvrtka VIPnet predstavila je u srijedu probnu UMTS mrežu koju razvija u suradnji sa tvrtkom Ericsson Nikola Tesla. Pojašnjavajući UMTS tehnologiju (Univerzalni mobilni telekomunikacijski sustav) predsjednik Uprave VIPnet-a Jozef Vinatzer naglasio je da je to nova radio mreža na višem frekvencijskom području koja prije svega omogućava velike brzine prijenosa podataka te brojne multimedijalne (video i audio) usluge korisnicima mobilnih telefona. HŽ ULAŽE OVE GODINE DVIJE MILIJARDE KUNA U KAPITALNE INVESTICIJE Hrvatske željeznice (HŽ) ove će godine u kapitalne investicije uložiti oko dvije milijarde kuna, izjavio je u utorak predsjednik Uprave HŽ-a Marijan Drempetić, prigodom obilaska gradilište remonta dvokolosječne pruge Dobova-Tovarnik, na dionici od Vinkovaca do Ivankova. Remont te dionice željezničke pruge, ukupno dugačke 21 kilometar, počeo je dan ranije, vrijednost radova je 85 milijuna kuna, a trebali bi biti gotovi do sredine lipnja. HEP I USAID POTPISALI MEMORADNUM O RAZUMIJEVANJU Hrvatska elektroprivreda (HEP) i Agencija Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID) potpisali su u utorak Memorandum o razumijevanju o tehničkoj suradnji kojim će se utvrditi način tehničke pomoći u stvaranju otvorenog, učinkovitog, održivog i sigurnog energetskog tržišta u Hrvatskoj u skladu sa Strategijom energetskog razvitka RH. HEP i USAID danas su potpisali i Aneks na Memorandum o razumijevanju iz 2001. godine kojim se utvrđuje novi roka za završetak projekta obnove ratom uništene elektrodistribucijske mreže na područnima od posebne državne skrbi. Novi rok za završetak 35 projekata na ratom stradalim područjima, kojima se osigurava uredna opskrba strujom u 11 općina, odnosno 80 sela s ukupno 26 tisuća stanovnika, pomaknut je s kraja travnja na 30. listopada ove godine. Predsjednik uprave HEP-a Ivo Čović ustvrdio je da se ovim ugovorima nastavlja uspješna i korisna suradnja, a tehnička pomoć USAID pomoći će HEP-u da jasnije i čvršće definira svoju ulogu i poziciju na budućem domaćem energetskom tržištu nakon provođenja reforme tog tržišta. TEKSTILNA INDUSTRIJA: NUŽNO OJAČATI SURADNJU S MINISTARSTVOM GOSPODARSTVA Za poboljšanje stanja u tekstilnoj i odjevnoj industriji nužno je uspostaviti jaču vezu sa resornim Ministarstvom gospodarstva i hrvatskom Vladom, kako bi hrvatski tekstilci dobili indirektnu potporu u poticanjU izvoza te industrijske grane. Istaknula je to u srijedu Mirjana Gambiroža-Jukić, tajnica Udruženja tekstilne i odjevne industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) na sjednici Udruženja. Svoju poziciju i budućnost, dodala je ona, tekstilna i odjevna industrijska trebaju tražiti na vanjskim tržištima, a u ostvarenju takvih ciljeva nužna je podrška države i to u vidu poticajnih izvoznih mjera. U tom smislu značajna je uloga Agencije za poticanje izvoza i ulaganja te Fonda za razvoj i zapošljavanje. SISAK: PROIZVODNJA U ŽELJEZARI PO PLANU Ured glavnog direktora "Mechel-Željezare" Nazibula Mukhatdinova priopćio je u srijedu da sisačka tvornica radi po planu. Kako je i bilo planirano, nakon prvosvibanjskog praznika učinjena je stanka u proizvodnji u valjaonici bešavnih cijevi (VBC-a), a dio radnika tog pogona poslan je na godišnji odmor do 12. svibnja. Zastoj u proizvodnji bio je planiran, jer je valjaonica ostvarila planiranu proizvodnju za travanj te će od 12. svibnja do kraja mjeseca proizvesti planiranih 2500 tona bešavnih cijevi za što je osigurano tržište, izvijestila je Uprava. U Željezari se izrađuje nova sistematizacija radnih mjesta i utvrđuje nov ustroj rada što je uobičajen postupak nakon dolaska novog vlasnika u poduzeće. Zato su neutemeljene priče da se popisuje višak radnika, navode u Upravi i dodaju da se nitko od zaposlenih ne mora brinuti za svoje radno mjesto i stečena prava jer će "Mechel-Željezara" potpuno poštivati kupoprodajni ugovor i preuzete obveze. Planirano je da cijela Željezara u svibnju proizvede 7.500 tona proizvoda, da ovog mjeseca s radom počne i pogon Hladna prerada, te će raditi cijela Željezara. SWING SOFTWARE DOBIO NAGRADU AMERIČKOG "E-PRO MAGAZINE-A" Splitska tvrtka "SWING Software", koja se bavi razvijanjem softverskih rješenja za velike poslovne korisnike, dobila je ovogodišnju nagradu "Apex Award" koju dodjeljuje američki stručni časopis "e-Pro Magazine". Kako su izvijestili iz te splitske tvrtke nagrada im je dodijeljena u kategoriji proizvoda za razvoj aplikacija za IBM Lotus platformu, i to za rješenje za integraciju Lotus Domino i Microsoft Office aplikacija. To rješenje velikim korisnicima olakšava upravljanje dokumentima i obrascima te donosi i uštede pri razvoju specifičnih aplikacija. Iz tvrtke "SWING Software" napominju i da svoj ukupan prihod ostvaruju isključivo na inozemnim tržištima, većinom u zemljama Europske unije, SAD-a i u Kanadi. Kao neke od kupaca njihovih poslovnih rješenja navode "Bank of America", "American Electric Power", Međunarodni komitetet Crvenog križa i druge, a uz prodaju putem Interneta razvijaju i mrežu distributera. PIK VRBOVEC OSTAJE EKSKLUZIVNI DOBAVLJAČ ZA MCDONALD'S U HRVATSKOJ PIK Vrbovec i dalje zadržava licencu ekskluzivnog dobavljača svinjskih i goveđih hamburgera te toast šunki za hrvatski McDonald's, izvijestili su iz PIK Vrbovca. PIK Vrbovec je u potpunosti udovoljio visokim standardima i zahtjevima McDonald's inspekcije, istaknuo je Bojan Bevc, predsjednik Uprave tvrtke. JAKOVČIĆ: VLADA UBRZO IZDAJE SUGLASNOST ZA TVRTKU "BRIJUNI- RIVIJERA" Istarski župan Ivan Jakovčić ustvrdio je u utorak kako bi se projekt "Brijuni-Rivijera" trebao početi provoditi nakon suglasnosti Vlade koja bi ovoga mjeseca trebala potvrditi odluku Županijskog poglavarstva o osnivanju društva "Brijuni-Rivijera".U tom bi društvu 67 posto poslovnog udjela imala država, a 33 posto Istarska županija. "Projekt je vrijedan oko milijardu eura, a zaposlit će više od pet tisuća ljudi, pa sam i zbog toga uvjeren da je Vlada svjesna njegove važnosti te kako će do konca svibnja izdati suglasnost", rekao je Jakovčić na konferenciji za novinare. OPATIJSKA UPRAVA I LRH-I POTPISALI SPORAZUM O PRODAJI ČETIRI HOTELA Gradonačelnik Opatije Ranko Vlatković i predsjednica Uprave Liburnia Riviera Hotela d.d. Mirjana Mogorović potpisali su u utorak Sporazum o namjeri prodaje hotela Astorie, Palme, Agave i Mirana čija je ukupna knjigovodstvena vrijednost procijenjena na 32 milijuna kn. Hotel Astoria ima 63, hotel Palme 106, Miran 36, a hotel Agava 63 sobe. Više godina u njima su boravili prognanici, a radi lošega stanja sada nisu u uporabi. Prema Sporazumu, 75 posto novca koji će biti dobiven prodajom pripast će LRH-ima, a 25 posto gradskoj upravi. Taj novac LRH-i planiraju uložiti u kapitalna ulaganja u ostale hotele, a gradska uprava u gradsku komunalnu infrastrukturu. GLAVNA SKUPŠTINA ACI-JA: GUBITAK ACI-A U 2001. GODINI 25,7 MILIJUNA KUNA Članovi Glavne skupštine dioničara Adriatic Croatia International Club-a (ACI) prihvatili su u ponedjeljak novo financijsko izvješće o poslovanju te tvrtke u 2001. prema kojem će ostvareni gubitak od 25,7 milijuna kuna biti pokriven iz budućeg poslovanja, kazao je nakon Skupštine direktor ACI-ja Nikša Marušić. Prvo financijsko izvješće u kojemu je zbog obračunate amortizacije za prethodnih šest godina prikazan gubitak od oko 135 milijuna kuna na Skupštini dioničara u rujnu prošle godine nije prihvaćeno. Prema poslovnoj politici ACI-ja od 1995. do 2001. svake je godine obračunavana amortizacija manja od ostvarene. U novome izvješću obračunata je samo amortizacija iz 2001. Po riječima Marušića jednoglasno je odlučeno da se Ivi Markusoviću uskrati, a Anti Markovu odobri razrješnica za upravljanje tvrtkom u 2001. Većinski vlasnik ACI-ja je Hrvatski fond za privatizaciju s oko 82 posto vlasničkog udjela, a manje udjele imaju mali dioničari i ZIF Slavonski. U pripremu ovogodišnje sezone ACI će, uglavnom za obnovu i održavanje infrastrukture, uložiti oko 7 milijuna kuna. ACI u svom sastavu ima 21 marinu duž jadranske obale. HRVATSKO TRŽIŠTE ZA POHRANU PODATAKA LANI VRIJEDILO 29,36 MILIJUNA DOLARA Hrvatsko tržište pohrane podataka lani je vrijedilo 29,36 milijuna američkih dolara i raslo je 30,9 posto, preliminarni su podaci hrvatske podružnice analitičke kuće IDC izneseni na drugoj konferenciji o rješenjima za pohranu podataka IDC Storage Roadshow. Direktor IDC Hrvatska Boris Žitnik ustvrdio je da je Hrvatska jedno od najbrže rastućih segmentata regionalnih IT tržišta. Napomenuo je da su drugu godinu zaredom uspjeli okupiti najjače proizvođače i davatelje rješenja za pohranu podataka u Hrvatskoj s jedne i korisnike s druge strane, te dati osnovne tehnološke trendove, kvantifikacije i značajke tržišta za pohranu podataka. Po njegovim riječima lani je hardver za pohranu podataka rastao 16,3 posto, softver čak 193,5 posto, a usluge pohrane 31 posto. Vodeći proizvođač na polju pohrane podataka u Hrvatskoj je Hewllet-Packard koji je lani ostvario prihode od približno 9,5 milijuna dolara, dok je drugi EMC s devet milijuna dolara, a treći IBM s nešto više od sedam milijuna dolara prihoda. Lani je tržište pohrane podataka u srednjoj i istočnoj Europi, u koju je uključena i Hrvatska, vrijedilo 804,9 milijuna dolara. Čak 75 posto tržišta zauzimao je hardver, 13,9 posto softver, a usluge 11,1 posto. Tržište diskova u srednjoj i istočnoj Europi vrijedilo je lani 364,52 milijuna i raslo je 14,2 posto, a najveći tržišni udio imao je HP 35,8 posto, dok je drugi IBM s 22 posto. HITACHI DATA SYSTEMS I HRVATSKI COMPUTECH SKLOPILI PARTNERSTVO Zagrebačka informatička tvrtka Computech i podružnica japanskog Hitachija, Hitachi Data Systems (HDS) sklopili su u utorak partnerstvo kojim domaća tvrtka postaje glavni partner i distributer na hrvatskom tržištu HDS-ovih sustava za pohranu podataka. Direktor poslovanja za srednju i istočnu Europu u HDS-u Rupert Grafendorfer kazao je da su se nakon 12 mjeseci procjene hrvatskog tržišta i tvrtki odlučili da im strateški partner na hrvatskom tržištu bude Computech koji će domaćim korisnicima ponuditi diskovne podsustave za pohranu podataka visoke klase Freedom Storage Lightning i modularne diskovne podsustave za pohranu podataka srednje klase Thunder. Time je Computech postao autoriziran za cjelokupni asortiman proizvoda HDS-a, a uz to će pružati usluge za njihove proizvode i bit će glavni "reseller" za Hrvatsku, što mu omogućuje da može odabrati "podprodavače" Hitachijevih diskovnih podsustava za pohranu podataka, pojasnio je Grafendorfer ulogu Computecha. IZRAVNA ZRAKOPLOVNA VEZA BUDIMPEŠTA - SPLIT Slijetanjem zrakoplova iz Budimpešte u ponedjeljak je uspostavljena prva izravna, redovita linija Budimpešta - Split, koju će do 25. listopada održavati mađarska nacionalna zrakoplovna kompanija "Malev". Zračna linija između Splita i Budimpešte održavat će se četiri puta tjedno, a od 11. srpnja uvest će se još jedna dodatna linija. Prema procjeni komercijalnog direktora Zrakoplovne kompanije "Malev" Andraša Hajde, do kraja ove sezone prevest će oko 3000 mađarskih gostiju na ljetovanje u Dalmaciju. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA RAČAN I SAKSOKOBURGGOTSKI U SOFIJI O ODLIČNIM ODNOSIMA I PUTU U EU Bugarska i Hrvatska imaju odlične političke odnose, a najviše ih zbližava put prema Bruxellesu, odnosno priključenje RU, izjavio je u srijedu u Sofiji bugarski premijer Simeon Saksokoburggotski nakon susreta s hrvatskim kolegom Ivicom Račanom. "Hrvatska i Bugarska nisu međusobni konkurenti na putu prema Bruxellesu, radi se o zemljama koje se dobro razumiju i podupiru", dodao je Račan na tiskovnoj konferenciji nakon susreta. Hrvatska se trenutačno nalazi korak iza Bugarske, koja je službeni kandidat za pristup Uniji, ali do 2006. godine namjerava završiti proces prilagodbe EU, naglasio je Račan, dodavši da se obje zemlje zalažu za načelo individualnog pristupa i podupiru ga. Račan je ujedno istaknuo da na putu prema Uniji Hrvatska niti jednoj zemlji neće biti teret i opterećenje. Obojica su se premijera suglasila da dvije zemlje imaju odlične političke odnose, bez ikakvih problema, ali i da gospodarska suradnja nije ni približno na istoj razini. Naime, robna razmjena u prošloj je godini iznosila skromnih 27 milijuna dolara. Stoga će se uskoro sastati međudržavna komisija za gospodarsku suradnju kako bi definirala prioritete njezina unaprjeđenja. Na susretu Račana i Semeona Sakskoburggotskog razgovaralo se posebice o mogućnostima suradnje u prometu i turizmu. Također je objavljeno da će Bugarska biti zemlja partner na ovogodišnjem jesenskom Zagrebačkom velesajmu. POTPREDSJEDNIK VLADE GRANIĆ S PREDSTAVNICIMA SVJETSKE BANKE Potpredsjednik Vlade Goran Granić sastao se u srijedu u Zagrebu s izaslanstvom Misije Svjetske banke za identifikaciju programskog zajma za prilagodbu koje je predvodio Albert F. Martinez, priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću. Izaslanstvo je predstavilo područja koja bi bila obuhvaćena programskim zajmom za prilagodbu, a koja uključuju reformu državne uprave, reformu pravosuđa, razvoj privatnog sektora, energetski sektor, socijalni sektor i financijski sektor. Upoznavši svoje sugovornike sa značajkama državne uprave u Hrvatskoj, načinom njezinog nastajanja i problemima koji se pojavljuju u njezinom funkcioniranju, Granić je rekao kako je reforma tog sustava jedan od najvažnijih prioriteta hrvatske Vlade. Sugovornici su razgovarali i o reformi energetskog sektora. Ona se odvija na zadovoljavajući način i u dvije će godine biti restrukturiran cijeli sektor, čime Hrvatska, s obzirom na europske standarde, ostvaruje znatno brže rezultate od ostalih zemalja, rekao je Granić. Svoje je sugovornike izvijestio da će Vlada do kraja lipnja donijeti sve podzakonske akte koji se odnose na taj segment, čime će se olakšati proces ulaganja. HRVATSKA ĆE DOSTAVITI RAČUN ZA UPLATU NOVCA DEBLOKIRANOG U SAD-U Hrvatska će dostaviti broj računa na koji bi joj se trebalo uplatiti 56 milijuna američkih dolara koliko treba dobiti nakon što su SAD deblokirale 225 milijuna dolara bivše Jugoslavije, doznaje se u ponedjeljak u Banskim dvorima. U Vladinim krugovima održane su konzultacije o daljnjim koracima Hrvatske nakon deblokade tih sredstava, a te će se konzultacije, kako se doznaje, nastaviti. Hrvatska je, naime, tražila blokadu 225 milijuna dolara deviznih rezervi bivše Jugoslavije deponiranih u američkim bankama, ali su SAD nedavno deblokirale ta sredstva. Državama sljednicama bivše Jugoslavije, koje su američkoj strani dostavile brojeve računa, novac je već uplaćen, a nakon što dostavi broj računa i Hrvatskoj će biti uplaćen njen dio od 56 milijuna dolara. Iz izvora bliskih Banskim dvorima doznaje se također kako Hrvatska još neće ratificirati ugovor o sukcesiji, jer iznosi navedeni u ugovoru ne odgovaraju stvarnom stanju. Hrvatska će i dalje nastaviti tražiti gdje je nestala razlika između iznosa navedenih u ugovoru i iznosa o kojima se sada govori, naglašava se u Vladinim krugovima. Hrvatska je jedina država sljednica bivše Jugoslavije koja još nije ratificirala ugovor o sukcesiji, potpisan u lipnju 2001. u Beču. Najspornijim se pitanjem, za koje se traže podatci, pokazalo pitanje sredstava u mješovitim bankama. U sporazumu se, naime, navodio iznos od 645 milijuna dolara, a naknadno su dostavljeni podatci Srbije i Crne Gore po kojima je riječ o knjigovodstvenoj vrijednosti, te da je u mješovitim bankama ostalo samo 56 milijuna dolara, pa nedostaju 590 milijuna dolara iz tih banaka. MINISTAR CRKVENAC NA GODIŠNJOJ SKUPŠTINI EBRD-A U TAŠKENTU Zahvaljujući postignutim gospodarskim rezultatima, Hrvatska ima razloga vjerovati da će 2007. postati članicom Europske unije. No, i sada je, kao jedna od naprednijih zemalja i članica Svjetske trgovinske organizacije i CEFTA-e, otvorena prema zainteresiranim gospodarskim partnerima, izjavio je u ponedjeljak ministar financija dr. Mato Crkvenac u svom govoru na Godišnjoj skupštini Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja se održava u Taškentu u Uzbekistanu. Crkvenac je tom prigodom posebno istaknuo ulogu Europske banke za obnovu i razvoj koja je u Hrvatskoj od 1993. do danas angažirala više od milijardu eura. Naglasio je kako je osim samog iznosa posebno važno i to što je više od 60 posto sredstva angažirano u privatnom sektoru. Ministar Crkvenac je također napomenuo kako Hrvatska odlično surađuje i s drugim europskim financijskim institucijama, kao što je npr. Europska investicijska banka te Razvojna banka Vijeća Europe, te da vjeruje kako će sve veće povjerenje financijskog tržišta pomoći da i dalje jača svoje pozicije u gospodarskom razvoju u regiji i time privlači još više ulagača. Hrvatski ministar financija posebno je naglasio ulogu EBRD-a u procesima privatizacije, kao i njenu ulogu u razvoju malog i srednjeg poduzetništva. Govoreći pred plenarnim sastankom odbora guvernera EBRD-a, ministar Crkvenac je ponovio kako bi Hrvatska bila iznimno počašćena kad bi se EBRD odlučila Godišnju skupštinu 2005. godine održati u Zagrebu, o čemu je već razgovarao s predsjednikom EBRD-a Jeanom Lemierrom. ŠPANJOLSKA FINANCIRA STUDIJU ISPLATIVOSTI ZRAČNE LUKE NA KORČULI Španjolska vlada putem Državnog tajništva za trgovinu i turizam svog Ministarstva gospodarstva donirala je općini Smokvica na otoku Korčuli 264.936 eura za realizaciju studije izvodljivosti projekta "Glavni plan Zračne luke Korčula". Studiju će realizirati španjolska tvrtka INITEC Technologia, i to na temelju ugovora koji su u utorak u Veleposlanstvu Španjolske u Zagrebu potpisali direktor te tvrtke Francisco Bereguela, gradonačelnik općine Smokvica Lenko Salečić te voditeljica Ureda za gospodarstvo i trgovinu pri španjolskom veleposlanstvu Isabel Garcia Maura. Izgradnja zračne luke na Korčuli bila bi samo dio 'globalnog plana razvoja tog otoka', kojim bi se pokušalo zračnu luku učiniti rentabilnijom. Taj bi plan uključivao i španjolsko ulaganje u hotele, marine, zabavne parkove, golf terene i sl. Također bi obuhvatio i investiciju u energetski projekt proizvodnje električne energije korištenjem energije vjetra, kazala je tom prilikom Garcia Maura. BAVARSKO GOSPODARSKO IZASLANSTVO: ZANIMANJE ZA ULAGANJA U HRVATSKOJ Bavarsko gospodarsko izaslanstvo prigodom susreta s ministrom gospodarstva Ljubom Jurčićem u četvrtak pokazalo je zanimanje za mogućnosti ulaganja u Hrvatsku, privatizaciju PIK-ova, projekt izgradnje autoceste, te tvrtke za proizvodnju mlijeka, aluminija i stočne hrane. Ministar Ljubo Jurčić sastao se na radnom ručku s ministrom gospodarstva, prometa i tehnologije Savezne Države Bavarske Ottom Wiesheuaom, koji predvodi gospodarsko izaslanstvo u dvodnevnom posjetu Zagrebu. Na radnom ručku bili su i predstavnici Bavarske udruge građevinske industrije te više bavarskih tvrtki. Dvojica ministara razgovarala su o dosadašnjim gospodarskim odnosima između Hrvatske i Bavarske i suglasila se da postoje brojne mogućnosti unapređenja gospodarske suradnje, kao i suradnje dvaju ministarstava, priopćeno je iz Ministarstva gospodarstva. Ministar Jurčić je kazao kako je Njemačka prioritetni gospodarski partner Hrvatske. Upoznao je ministra Wiesheua s gospodarskom politikom hrvatske Vlade, aktualnim stanjem u gospodarstvu te novostima na području unapređenja institucionalih uvjeta za ulagače u Hrvatskoj. 6. SINDIKATI HUS: ZA STANJE U GOSPODARSTVU ODGOVORNA JE I BIVŠA I SADAŠNJA VLAST Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Zdenko Mučnjak na izvještajnom saboru HUS-a u ponedjeljak ustvrdio je kako je za teško stanje u gospodarstvu jednako odgovorna bivša i sadašnja vlast. "Ni HDZ, ni koalicijska vlast nisu pokazale volju da se uhvate u koštac s teškoćama, no nadamo se kako će Hrvatska nakon izbora dobiti napokon stručnu vlast koja će voditi računa o teškom položaju radništva", rekao je Mučnjak. HUS se na tim izborima upravo zbog toga neće odrediti ni za jednu političku opciju, dodao je. Predsjednik HUS-a kazao je također kako je jedan od najvećih problema u zemlji to što se "pokušava fingirati pad broja nezaposlenih jer ova vlast nije u stanju otvoriti nova radna mjesta". Podaci o padu broja nezaposlenih dobivaju se brisanjem iz evidencije Zavoda za zapošljavanje, ustvrdio je Mučnjak. 7. FORUMI, KONFERENCIJE, SAJMOVI IDUĆEG TJEDNA U ZAGREBU 8. FINANCIJSKI I 3. E-BUSINESS FORUM U organizaciji tvrtke Infoforum u Zagrebu će se od 13. do 15. svibnja održati Osmi financijski i Treći e-business forum, u sklopu kojih će se održati 15 konferencija i seminara te 40-ak prezentacija, najavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare direktor Infoforuma Tomislav Gavazzi. Na ovogodišnji će se forumima, očekuje organizator, na 900 četvornih metara predstaviti stotinjak izlagača, a na konferencijama, seminarima, radionicama i prezentacijama očekuje se također oko sto predavača. Novost financijskog foruma ove godine bit će okrenutost razvoju malog i srednjeg poduzetništva, kao i pojačana regionalnost. Gavazzi je najavio sudjelovanje niza delegacija iz zemalja bivše Jugoslavije, kao i izaslanstvo Velike Britanije, predvođeno gradonačelnikom financijskog središta te zemlje, London Cityja Arthurom Alderman Gavyn. STRUČNJACI ZA MREŽNE TEHNOLOGIJE USKORO U ZAGREBU Međunarodna Internet konferencija o mrežnim tehnologijama pod nazivom "User Opportunities/Network Challenges" održat će se u Zagrebu od 19. do 22. svibnja, a zajednički je organiziraju Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet i europska udruga akademskih i istraživačkih mreža TERENA. CARNet je izvijestio da se do sada prijavilo 350 sudionika, a do kraja ovog tjedna, 9. svibnja prijave se mogu predati i putem Interneta adresi http://www.terena.nl/conferences/tnc2003/registration/. NA ZV-U OTVORENI PRVI MEĐUNARODNI DANI MARKETINGA Na Zagrebačkom velesajmu u četvrtak je otvorena specijalizirana sajamska priredba Prvi međunarodni dani marketinga - PRIME, u sklopu kojih će do 10. svibnja 120 izlagača iz 14 zemalja svijeta predstaviti najnovije trendove u industriji tržišnih komunikacija i marketinga. PRIME je novi sajamski projekt u čijoj organizaciji osim Zagrebačkog velesajma sudjeluje i Gospodarsko-interesno udruženje društava tržišnoga komuniciranja - HURA. U sklopu Prvih međunarodnih dana marketinga održat će se petnaestak stručnih skupova, radionica i predavanja na kojima će sudjelovati stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva, dok će izlagači svoje predstavljanje održati na 4000 četvornih metara (predstavljanje direkt-marketinga, multimedije, grafičke pripreme, tiskarske tehnologije, te audio i video tehnologije). OSIJEK: OTVOREN EXPO 2003. U Osijeku je u četvrtak otvoren 11. međunarodni sajam graditeljstva i 4. sajam obrtništva - "Osijek Expo 2003", na kojima do 11. svibnja sudjeluje 180 izlagača iz Hrvatske, Mađarske, Bosne i Hercegovine i Srbije. 8. OSTALO USKORO OLAKŠICE ZA ULAGANJA U ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ? Tvrtkama, malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima koji ulažu u istraživanje i razvoj ta bi ulaganja uskoro mogla biti i porezna olakšica. Pred Vladom bi se, naime, na ovotjednoj sjednici mogli naći prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak, kojima bi se uredilo pitanje poreznih olakšica za ulaganja u istraživanja i razvoj. Takve olakšice ima većina europskih zemalja, a država se aktivno bavi poticanjem istraživanja i razvoja u okviru poreznog sustava, jer se tehnološkim napretkom pospješuje gospodarski rast. Porezne olakšice za istraživanja i razvoj već se duže vrijeme najavljuju iz Vlade, a kako će u proceduru izmjene oba zakona - i o porezu na dobit i o porezu na dohodak - one će se odnositi kako na tvrtke, tako i na obrtnike. Naime, prvotno su bile najavljivane izmjene samo poreza na dobit, što bi značilo da bi se olakšice odnosile samo na tvrtke, ali je tomu prigovorio ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek traživši proširenje i na obrtnike, koji su uglavnom obveznici poreza na dohodak, a ne na dobit. Stoga su se izmjene dva porezna zakona već duže vrijeme usuglašavale, a i ovaj se tjedan usuglašavaju u Vladinim tijelima. Prema dostupnim informacijama, troškovi istraživanja i razvoja obuhvaćali bi plaće i ostale troškove ili izdatke zaposlenih koji su vezani uz istraživanje i razvoj, troškove ili izdatke materijala i usluga korištenih u istraživanju i razvoju, amortizaciju nekretnina, postrojenja i opreme u iznosima u kojima se odnose na razvoj, opće troškove (osim općih administrativnih troškova), te ostale troškove ili izdatke kao što su amortizacija ili otpis patenata i licencija u iznosu u kojem se ta sredstva koriste za istraživanje i razvoj. Izmjenama Zakona o porezu na dobit, uz ostalo, bi se predložilo da se toga poreza oslobode sve pravne osobe koje su registrirane isključivo za istraživanje i razvoj. Izmjenama obaju zakona tvrtkama i poduzetnicima fizičkim osobama omogućilo bi se umanjenje porezne osnovice za troškove, odnosno izdatke za istraživanje i razvoj, te dodatno umanjenje porezne osnovice za troškove, odnosno izdatke školovanja i stručnog usavršavanja zaposlenika. Vladin je cilj potaknuti istraživanje i razvoj usmjeren na proizvodnju novih proizvoda i postupaka, kao i stimuliranje gospodarstva na veća ulaganja u istraživanje i razvoj. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u 2000. tekući izdatci i investicije za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj su iznosili 1,88 milijardi kuna. Od toga su tvrtke, odnosno poslovni sektor u istraživanje i razvoj uložio oko 848 milijuna kuna. ZA PROIZVODNJU BIODIZELA VIŠESTRUKO POVEĆATI UZGOJ ULJANE REPICE Hrvatska još ne proizvodi biodizel, prirodno gorivo iz uljane repice što je jedan od uvjeta za ulazak u Europsku uniju, a želi li ispuniti taj uvjet, morat će sadašnje površine od 15 tisuća hektara pod tom poljoprivrednom kulturom povećati do 2007. za tri puta - istaknuli su u utorak stručnjaci Agronomskog fakulteta iz Zagreba u Grubišnom Polju na Danu polja uljane repice. Prof. Tajana Krička sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta kazala je da će se 2007. morati prema mjerilima EU koristiti 3,5 posto goriva proizvedenog od biljnih ulja. Zbog toga bi Hrvatska do te godine trebala proširiti proizvodnju uljane repice na 50 tisuća hektara za biodizel te još 20 do 30 tisuća hektara za prehrambenu proizvodnju. Ne proizvedemo li biodizel, čulo se, morat ćemo ga uvoziti. Hrvatska Vlada pokrenula je i projekt kako bi počela proizvodnja biodizela u našoj zemlji, a uskoro bi se u Saboru trebao pred izglasavanjem naći zakon o tome - rečeno je na Danu polja uljane repice.